VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g88 8/3 api 27-29
  • Ua tiamâ mai vau i te haapaoraa hape

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua tiamâ mai vau i te haapaoraa hape
  • A ara mai na! 1988
  • Papai tei tuea
  • I roto i te tariˈa o te hoê tamarii aruaru
    A ara mai na! 1997
  • To ˈu hinaaro uˈana e tavini i te Atua
    A ara mai na! 1992
  • Ino roa ˈˈe i te maˈi SIDA!
    A ara mai na! 1989
A ara mai na! 1988
g88 8/3 api 27-29

Ua tiamâ mai vau i te haapaoraa hape

TE HAAMANAˈO ra vau i te semeio matamua ta ˈu i ite. E ono matahiti e te afa to ˈu. E amuimui na mâua to ˈu metua vahine i roto i te hoê putuputuraa pentecôtiste e tupu na i roto i te hoê utuafare. A himene noa ˈi oia, ua ô maira te hoê varua i roto i te hoê taata poro, mai tei matauhia i roto i te mau pentecôtistes ia himene ratou. Tei te tau toetoe matou, e te vai ra hoê umu i ropu maitai i te piha. A tamau noa ˈi oia i te himene e i te auê rii, ua tuu aˈera te taata poro i to ˈna rima i roto i te umu. Ua rave maira oia i te hoê arahu veavea e ua haaati aˈera i te mau taata i reira ma te auê rii e te himene. E i taua taime ra, e himene noa ïa vetahi pae, ma te auê e a ori noa ˈi na te hiti ia ˈna. I muri aˈe i te putuputuraa, ua hiˈo noa ˈˈera te taata tataitahi e ua paapaa anei to ˈna rima. Aita roa ˈtu hoê noa ˈˈe tapao i itehia!

O te hoê noa te reira o te mau semeio i tupu i roto i taua fare pure pentecôtiste no te Kentucky (i te mau Etats-Unis), ta to ˈu metua vahine e amuimui atu na. E tiaturi to ˈna mau melo i te tupuraa o te pene 16 a Mareko, mai te irava 17, e faahiti ra i te parau no te ǒ i te pae no te parau, te faaoraraa maˈi e tae noa ˈtu te neheneheraa e haru i te mau ophi e e inu i te raau taero. (E ere hoi taua mau irava nei i te mea faauruahia e te Atua, no te mea eita roa ˈtu te reira e itehia i roto i te mau papai tahito o te Bibilia.) Eita te taatoaraa o te mau pǔpǔ pentecôtistes e tiaturi i te reira. Ia ite roa ˈtu râ tatou i taua mau ohipa maere mau ra, e riro iho â tatou i te manaˈo e te Ekalesia e faatupu i te reira, te turu-mau-hia ra ïa oia e te Atua.

Ua haere atura matou i muri iho e faaea i roto i te Hau no Indiana. Ua bapetizohia vau i te matahiti 1953, 12 matahiti to ˈu i reira. Ua haapii au i te hauti i te tita no te apee i te feia himene i roto i te mau putuputuraa. Ua manaˈo au e e tuhaa te reira no ta ˈu taviniraa i te Atua, no te mea ia himene te mau pentecôtistes e “ô mai ai te varua” i roto ia ratou. I raro aˈe i te faaohiparaa a “te varua”, ua paraparau vau na roto i te mau reo êě; aita roa ˈtu vau e taa ra eaha ta ˈu e parau ra, tera râ te oaoa roa ra vau.

Vau iho nei, aitâ aˈenei au i tapea aˈenei i te ophi, te haamanaˈo ra râ vau e i te hoê hopea hebedoma, i roto i te fare pure no Kentucky ta ˈu i matau i te haere, ua ô atu te hoê varua i roto i te taata poro e ere no reira e ua tatara maira oia i te hoê ophi rarahi na roto mai i te hoê afata ta ˈna i afai mai. A tuô noa ˈi oia, ua faaohu aˈera oia i te reira i nia i to ˈna rima. Tei nia mai au e te feia himene, i muri noa mai ia ˈna, e ua ite au i te toto i te taheraa i roto i to ˈna rima. E i muri iho ua ô mai te hoê varua i roto i te taata poro ta ˈu i ite i te raveraa i roto i to ˈna rima i te hoê arahu e veavea ra. Ua haafatata ˈtura oia e ua huti maira i te ophi mai roto mai i to ˈna rima, ta ˈna i tuu atu i roto i to ˈna afata. Ua hohonihia taua taata ra, aita râ oia i hauti noa ˈˈe. Ua ite râ vau e toru taata ta ˈu i matau maitai, mai to ˈu metua hoovai, i te poheraa i muri aˈe i to ratou hohoniraahia e te ophi.

I te 19raa o to ˈu matahiti, ua faaipoipo aˈera vau i te hoê taurearea tei parauhia e ua ora mai. E ere râ hoi to ˈna faaroo i te mea paari roa. I te hoê mahana, ua ite au ia ˈna i te tapearaa i te mau ophi, e ere hoi hoê â varua to ˈna e to ˈu. Ua faaea pentecôtiste noa mai oia te tahi tau taime; i muri iho ua tatara aˈera oia ia ˈna, ua haamata aˈera i te puhipuhi i te avaava e i te rave i te tahi atu mau mea ta matou e ore roa ˈtu e au. Teie râ, te haapeapea noa râ taua aamu no nia i te mau varua ia ˈu. “Ia ô mai te varua” i roto i te mau pentecôtistes, e mau varua taa ê te tahi e te tahi te ô mai i roto ia ratou. Mea puai te tahi mau varua i te tahi, te vai ra aita e au ra te tahi e te tahi aore ra te tatamaˈi uˈana na te tahi e te tahi.

Aita vau i taa aˈenei i te auraa o taua huru tupuraa ra. Te aniani noa ra vau e no te aha hoi e rave rahi mau varua. Noa ˈtu to ˈu tiaraa pentecôtiste, e pinepine vau i te pure i te Atua i te na ôraa e: “Ia manaˈo vau teie anaˈe te haapaoraa mau. Teie râ mai te peu e e tavini vau ia oe mai ta oe e hinaaro ra, te hinaaro nei au e ite i te reira. Mai te peu e aita vau i roto i te haapaoraa mau, ia faaite mai na oe ia ˈu e eaha te mea mau.” E rave rahi to ˈu faahiti-noa-raa i taua pure nei.

I to ˈu faaipoiporaa matamua, to ˈu taio-matamua-raa i te mau vea ra Te Pare Tiairaa e te A ara mai na!. Ua haere matou e faaea i Cincinnati i te matahiti 1962 ra, e i reira to te mau Ite no Iehova haereraa mai e farerei ia matou. Mea au roa na ta ˈu tane e paraparau ia ratou, eiaha vau. E faaea noa vau i roto i te fare utuutu ia haere mai ratou. Ua tamatahiti ta ˈu tane ia ˈna i te mau vea, aita râ i taio aˈenei. Area vau ra, ua taio ïa vau. Ua ite au e eita roa ˈtu e tia ia ˈu ia na reira, e e turori noa na to ˈu haava manaˈo ia taio vau, eita râ hoi ta ˈu e nehenehe e ore e taio i te mau mea i mua i to ˈu mata. E faarue atoa na vau i te mau vea i roto i te farii pehu e e ohi faahou mai no te taio i muri aˈe.

Maoti Te Pare Tiairaa e te A ara mai na!, vau i ite ai e e vai noa mai te fenua e a muri noa ˈtu. E tauihia ei paradaiso i reira te mau taata parau-tia e faaea ˈi. O te ohipa maere roa ˈˈe hoi te reira ta ˈu i taio! E patoi na hoi te reira i to ˈu mau manaˈo, no te mea e ere mai te reira te huru hiˈoraa o te mau pentecôtistes i te fenua. Te haamanaˈo noa ra vau ia ˈu i taio i te hoê tumu parau no nia i taua Paradaiso mure ore ra a na ô noa ˈi e: ‘E haavare!’ Mea au roa râ hoi na ˈu i taua huru taioraa ra. E inaha, ua aro noa aˈera vau i roto ia ˈu nei, e ua pure aˈera vau ia itea mai ia ˈu i te tahi ravea. E i te pae hopea, ua ani aˈera vau i ta ˈu tane eiaha e rave faahou i te mau vea, e ua na reira mau oia.

Ua faaturi ta ˈu tane i muri iho, e ua taa aˈera mâua i muri aˈe e hitu matahiti faaipoiporaa. Ua haere ihora vau e faaea e ta ˈu na tamaiti toopiti i ǒ Olene, te hoê hoa rahi roa to ˈu, tei faaipoipo i to ˈu metua fetii. Mea au roa oia ia himene, e e haere na matou i te mau putuputuraa pentecôtistes i roto i te tahi mau fare pure taa ê no te amui atu i roto i te feia himene. E tamahine atoa o Olene na te taata poro i rave i roto i to ˈna rima i te hoê arahu veavea.

E piti taime to ˈu faaoraraahia. Te taime matamua, ua tapahi au a marua ˈi to ˈu tamarii. Noa ˈtu e eaha, ua haere vau i te putuputuraa pentecôtiste. No to ˈu paruparu, mǎtaˈu aˈera vau e eita ta ˈu e nehenehe e faaea ˈtu. Ua haamata aˈera hoi o Olene e to ˈna metua tane i te himene. A “ô mai ai te varua” i roto ia raua, ua tauahi aˈera raua, ua haafatata maira i pihai iho ia ˈu e ua tuu maira i te rima i nia ia ˈu. Ua moe roa ˈˈera ia ˈu i te haapaoraa. A ite faahou mai ai au i te haapaoraa, ua maitai roa mai au: ua ore te tapahi.

I te piti o te taime, ua roohia vau i te maˈi paˈi niho. E niho haavare to ˈu mai te 15raa mai â o to ˈu matahiti. Tau matahiti râ i muri aˈe, ua haamata aˈera to ˈu vaha i te oru i raro aˈe i to ˈu niho haavare i nia mai. Ua faaea noa vau fatata e toru avae ma te ore e nehenehe e tamau i to ˈu niho. E mau mea papepape anaˈe ta ˈu e nehenehe e inu. Ma te peapea rahi, ua haere aˈera vau e hiˈo i te taote. Ua hiˈopoa aˈera oia i to ˈu vaha e ua na ô maira e: “Aita ta ˈu e ravea; e tia ia oe ia haere e farerei i te hoê taote iriti niho.” Ua faataa maira e ua roohia vau i tei parauhia te papillome mai te iri tona ra te huru e ua faaue maira oia ia ˈu e haere e hiˈo i te hoê taote niho.

Aita vau i haere aˈenei e farerei ia ˈna. Ua haere mâua o Olene i te putuputuraa pentecôtiste. I muri aˈe i te po, a himene noa ˈi au e a uruhia ˈi au i “te varua”, ua tuu maira o Olene i te rima i nia ia ˈu, e ua marua aˈera hoi au, ma te moe roa te haapaoraa. A ite faahou mai ai au i te haapaoraa, ua tutuha aˈera vau i te tahi mau huˈa o te hoê taoˈa mai te iˈo mǎrô te huru, tei faahuˈahuˈa-maitai-hia. A hoˈi ai au i te fare, ua nehenehe aˈera vau e tamau faahou i to ˈu niho haavare. Mai reira mai, aita to ˈu paˈi niho i mauiui faahou.

Mea taio roa o Olene i te Bibilia. Tau taime i muri aˈe i to ˈu taeraa ˈtu i ǒ na, ua tuô maira oia ia ˈu mai roto mai i te piha tei reira oia; te hinaaro ra hoi oia e ui mai ia ˈu i te tahi uiraa. No taio noa maira oia i te Koheleta 1:4, e na ô ra e: “Te ore nei te tahi ui, e te itea maira te tahi; area te fenua nei te vai noa nei â ïa.” Ua ani maira oia ia ˈu e: “Te hinaaro nei au ia faataa mai oe ia ˈu i teie irava. Eita tatou e tiaturi i taua parau tǎpǔ ra; no reira, eaha ˈtura ïa te auraa?” Ua riri roa vau.

“No te aha hoi oe e riri ai? ta ˈna ïa i parau mai. E irava teie no roto mai i te Bibilia, e e tia ia tatou ia ite i te auraa.” Ua faataa ˈtura vau ia ˈna e: “E rave rahi mau mea ta ˈu i haapii mai no nia i taua tumu parau ra i roto i Te Pare Tiairaa e te A ara mai na!, aita râ vau i hinaaro e ia ite oe e ua taio vau i taua mau vea ra i neneihia e te mau Ite no Iehova.” Ua opua aˈera oia e e haere maimi i te mau Ite.

“Eiaha e haapeapea, ta ˈu ïa i parau atu ia ˈna. Ia faaea maoro mai tatou i ǒ nei, e haere mai ratou e patoto i to tatou uputa. E itehia iho â oe e ratou.” E piti hebedoma i muri aˈe, a hoˈi mai ai au na te ohipa mai, te tiai noa maira o Olene ia ˈu ma te ata. “Ua ite oe o vai tei haere mai i teie mahana?” Aita roa ˈˈe hoi e taa ra ia ˈu. “Te mau Ite no Iehova! Ua farii au i te hoê haapiiraa bibilia na tâua!” Ua maere roa vau. Aita vau e hinaaro ra e haapii e te mau Ite. Mea riaria roa na ˈu ia ratou.

Ua haamata râ hoi mâua i te haapii i te Bibilia e o ratou. Ua titau mai ratou ia mâua e haere i te mau putuputuraa. Eita o Olene e au, o vau râ mea au roa ïa na ˈu. I taua tau ra, fatata to te piti o ta ˈu tamaiti i te toru matahiti, e aratai na vau ia ˈna na muri ia ˈu i te Piha o te Basileia. A oti ai mâua i te tuatapapa i te buka ra Parau mau, ua taa aˈera ia mâua o Olene e ua hape te Ekalesia pentecôtiste. Noa ˈtu e eaha, i te mea hoi e ua faaea o Olene i te haapii, ua na reira atoa aˈera vau.

Ua tupu te reira i te matahiti 1972 ra. I te matahiti 1974, ua niuniu maira o Olene ia ˈu — e ere to mâua hoê â faaearaa i taua tau ra. Ua ani maira oia ia ˈu e eita anei au e hinaaro e faaipoipo i to ˈna metua tane, te taata ta ˈu i ite i te raveraa i te hoê arahu veavea i roto i to ˈna rima e ono matahiti e te afa to ˈu i reira. A hitu atura matahiti to ˈu taaraa e ta ˈu tane, e ua faaipoipo vau i te metua tane o Olene i te avae tenuare 1975 ra.

E ora na oia i roto i te Kentucky, i pihai noa mai i te ekalesia pentecôtiste i reira vau e haere ai i to ˈu vai-tamarii-rii-raa ra. I te taime au e faaipoipo ai ia ˈna, ua na ô atura vau ia ˈna eita vau e hoˈi faahou i te mau pentecôtistes ra, e mai te peu e e tia ia ˈu ia faaô ia ˈu i roto i te hoê haapaoraa, no te riro ïa vau ei Ite no Iehova. Ua farii mai oia i to ˈu manaˈo. I muri aˈe i te tahi noa tau avae faaipoiporaa, ua hinaaro oia e ia haere vau i te hoê putuputuraa pentecôtiste. Ua haere au hoê taime. Aita vau i nehenehe e faaea e tae noa ˈtu i te hopea. Mai te huru ra ïa e ua haaatihia vau e te demoni.

Inaha, ua haapii mai au e e nehenehe ta Satani, ta ˈna mau demoni e to ˈna mau tavini i nia i te fenua nei e faatupu i te mau semeio, e e tia i te mau kerisetiano ia aro i te mau puai demoni i roto i te mau raˈi ra (Exodo 7:11, 22; 8:7, 18, 19; Korinetia 2, 11:13-15; Ephesia 6:11, 12). Ua haapii atoa mai au e te tumu o te mau ǒ semeio i horoahia mai i te mau kerisetiano matamua ra, no te faaitoito ïa i te amuiraa matamua i to ˈna omuaraa ra, i muri iho râ, a pohe ai te mau aposetolo, e ore taua mau semeio ra. Ei hiˈoraa, no nia i te ǒ no te parau i te reo ěê, teie tei papaihia: “Area te parau ěê ra, e ore atoa ïa.” O te aroha, te faaroo e te tiaturi teie e turu nei i te amuiraa kerisetiano i haamau-maitai-hia. — Korinetia 1, 13:8-13.

Ua tamata ta ˈu tane i te faahoˈi faahou mai ia ˈu i roto i te mau pentecôtistes; ua hinaaro o ˈna e ia himene au e o ˈna e ia hauti au i te tita. Maoti te reira, ua haamata faahou aˈera vau i te haere i te Piha o te Basileia. Ia hoˈi mai oia i muri aˈe i ta ˈna pororaa i roto i te mau ekalesia pentecôtistes i te mau hopea hebedoma, e faaiteite mai na oia i ta ˈna pute moni tei î roa i te moni, e moni hoi te reira i horoahia mai na ˈna na te mau melo o ta ˈna haapaoraa. E ata na oia ia manaˈo oia e e horoa mai te mau taata i taua tino moni ra inaha, aita hoi rea ohipa ta ˈna i rave.

I muri iho, ua apee mai te piti o ta ˈu tamaiti ia ˈu i te mau putuputuraa e ua riro maira hoi ei Ite itoito roa. E riri roa ta ˈu tane ia hoˈi mai mâua mai te mau putuputuraa mai i te maororaa po. I te hoê po, a hoˈi mai ai mâua i te fare i te hora 10, ua tamaumauhia te opani e ua taoto noa ˈˈera mâua i roto i te pereoo. Mai te reira noa te huru e rave rahi taime. E pupuhi ta ˈna i roto i to ˈna pereoo, e ia ite mai oia ia ˈu te taio noa ra aore ra te tuatapapa ra i te Bibilia, e pupuhi na oia e maha taime aore ra e pae i raro aˈe i to ˈu parahiraa. Ia hopoi au i te mau mohina i roto i te aua, e pupuhi mai na oia i nia iho. Aita o ˈna e hinaaro ra e haapohe ia ˈu, te hinaaro ra râ oia e ia riri roa vau. Tera râ, i te mea hoi e e pure au ia Iehova e e faaea hau noa na vau, o ˈna ïa te riri roa.

I te hoê mahana, te faaineine ra vau i te haere i te putuputuraa, ua ani maira oia ia ˈu e: “E riro mau anei oe ei Ite no Iehova? E haere mau anei oe na roto i te mau aroâ e poro haere?” Ua pahono atura vau ia ˈna e: “E, o ta ˈu ïa ohipa e rave.” “Na reira ïa, ta ˈna ïa i parau mai, mai te peu e mai te reira te huru, te horoa ˈtu nei au e piti hebedoma na oe no te faarue mai i te fare.” Ua reva aˈera hoi mâua ta ˈu tamaiti. Ua faaea mâua i roto i te hoê maa fare iti aita e taata i reira a hia ˈtura matahiti te maororaa e aita atoa hoi e pape i reira. Aita to mâua tauihaa i rahi e aita atoa ta mâua e moni.

Tera râ, mea oaoa mau â ia haere i te mau putuputuraa ma te tiamâ, ma te ore hoi e mǎtaˈu e tamaumauhia oe i rapae ia hoˈi atu oe i te fare e ia pupuhihia mai i nia ia oe. Auê ïa oaoaraa te neheneheraa e tavini ia Iehova ma te haere e poro i tera uputa e tera uputa (Ohipa 20:20)! Ia farerei vau i te mau pentecôtistes, e pinepine vau i te ite e mai te huru ra ïa e mea rahi roa te demoni na pihai iho ia ˈu. E faatae atu hoi au i teie pure ia Iehova ra: “Ua ite au e mea puai aˈe oe i te mau demoni. Ua ite au e e mana to oe no te tauturu mai ia ˈu, e te hinaaro nei au i ta oe tauturu. Te hinaaro nei au i to oe varua moˈa no te faaruru i teie huru tupuraa.” E e turu noa mai iho â Iehova ia ˈu.

Ua bapetizohia vau i te avae setepa 1976, e ta ˈu tamaiti i te avae tiurai 1977. Ua riro atoa mai to ˈu tuahine ei Ite. Area to ˈu metua vahine ra, te haapii ra oia i te Bibilia e ua haamata oia i te poro i tera uputa e i tera uputa. E rave rahi atura ïa mau faaitoitoraa ta ˈu e ite nei no roto mai i to ˈu mau fetii ra, e te hoê tauturu rahi no ǒ mai ia Iehova ra e to ˈna nunaa. Ua faaoromai mau â o Iehova ia ˈu. Ia na reira atoa oia i te faaoromai i te mau milioni atu mau taata ta ‘te hamani maitai o te Atua e hinaaro nei e aratai i te tatarahapa’! (Roma 2:4.) — Faatiahia mai e Ireta Clemons.

[Parau iti faaôhia i te api 29]

E toru taata ta ˈu i matau tei pohe i muri aˈe i to ratou hohoniraahia e te ophi.

[Parau iti faaôhia i te api 29]

Ua haapii mai au e, e nehenehe ta Satani, ta ˈna mau demoni e ta ˈna mau tavini i nia i te fenua nei, e faatupu i te mau semeio.

[Hohoˈa i te api 28]

Ireta Clemons, tei riro mai i teie nei ei Ite no Iehova.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono