VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • km 8/10 api 3-6
  • E nehenehe oe e poro ma te faanaho-ore-hia!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E nehenehe oe e poro ma te faanaho-ore-hia!
  • Ta tatou taviniraa i te Basileia 2010
  • Papai tei tuea
  • E parau anaˈe na i te hanahana o te mana arii o te Atua
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • Ua ineine oe no te poro ma te faanaho ore?
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2009
  • E arue anaˈe ia Iehova na roto i te pororaa faanaho-ore-hia
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2003
  • E Ite tatou i te mau taime atoa
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2009
Ite hau atu â
Ta tatou taviniraa i te Basileia 2010
km 8/10 api 3-6

E nehenehe oe e poro ma te faanaho-ore-hia!

1. (a) Eaha te pororaa faanaho-ore-hia? (b) O vai ma, i teie nei putuputuraa, tei ite i te parau mau maoti teie ravea?

1 Ehia rahiraa taeae e tuahine o ta oe amuiraa tei ite i te parau mau maoti te pororaa faanaho-ore-hia? E maere paha oe. Te pororaa faanaho-ore–hia, o te pororaa ïa i te taata ta tatou e farerei a reva ˈi, a haere ai e hiˈo i te fetii e te feia tapiri, a hoohoo ai, aore ra i te haapiiraa, i te ohipa, e te vai ra ˈtu â. I nia e 200 tiahapa Ite bapetizohia, e 40 % o ratou tei ite i te parau mau maoti te pororaa faanaho-ore-hia! E mea manuïa mau â teie ravea.

2. I roto i te mau Papai, eaha te tahi mau hiˈoraa o te pororaa faanaho-ore-hia?

2 Pinepine te feia poro o te senekele matamua i te na reira. Ia ˈna i haere na Samaria, ua poro Iesu i te hoê vahine e huti ra i te pape i te apoo pape o Iakoba. (Ioa. 4:6-26) I te hoê eunuka Etiopia e taio ra i te buka a Isaia, ua ui roa ˈtu Philipa: “Te ite na oe i ta oe e taio na?” (Ohi. 8:26-38) I te fare tapearaa i Philipi, ua poro te aposetolo Paulo i te hoê tiai. (Ohi. 16:23-34) I muri aˈe, a tapeahia ˈi oia i roto i te hoê fare, “farii maira [Paulo] i te taata atoa e haere atu ia ˈna ra. Parau maira i te basileia o te Atua, e haapii maira i te mau parau o te Fatu ra o Iesu Mesia.” (Ohi. 28:30, 31) E nehenehe atoa oe e poro ma te faanaho-ore-hia, noa ˈtu e mea mamahu oe. E nafea?

3. Eaha te tauturu mai ia tinai i te mamahu?

3 A haamata: E mea fifi no e rave rahi ia aparau i te taata matau-ore-hia. I te feia atoa hoi ta tatou i matau, e au ra e mea fifi rii ia poro atu. E itoitohia râ tatou ia paraparau ia feruriruri tatou i te maitai o Iehova, i te mau taoˈa pae varua ta ˈna i ho mai i ta ˈna mau tavini, e i te huru oraraa peapea o te taata na te ao. (Iona 4:11; Sal. 40:5; Mat. 13:52) E nehenehe atoa tatou e ani i te tauturu a Iehova ia “itoito â.” (Tes. 1, 2:2) Ua parau te hoê piahi no Gileada: “Ua tauturu pinepine te pure ia ˈu a fifi ai au i te aparau i te taata.” Ia taiâ oe i te paraparau, a pure poto ia Iehova i roto i to aau.—Neh. 2:4.

4. Eaha te fa e haamau no tatou iho, e no te aha?

4 I roto i te pororaa faanaho-ore-hia, eita tatou e haamata ma te hoê omuaraa parau aore ra ma te hoê irava mai tei matauhia. Eiaha tatou e manaˈo e mea titauhia ia poro roa ˈtu i tera iho â taime. E tauturu te reira fa ia tatou ia aparau noa ˈtu. Na te reira i horoa i te itoito i te taata poro e rave rahi ia faaô i te parau apî maitai i roto i te aparauraa. Aita anaˈe te taata e hinaaro e aparau, aita e faufaa ia onoono. Ma te peu maitai, a vaiiho ia ˈna.

5. Eaha tei tauturu i te hoê tuahine mamahu ia poro ma te faanaho-ore-hia?

5 A hiˈo na i teie tuahine mamahu: I te matete, ia hiˈo mai te taata ia ˈna e ata ˈtu oia. Ia na reira atoa mai taua taata ra, e faahiti oia i te hoê parau poto. Ia farii mai o ˈna, e itoitohia ïa te tuahine i te aparau â. E faaroo maitai atu oia no te ite eaha te tuhaa o te parau apî maitai e faaanaanatae i taua taata ra. Ua nehenehe ïa oia e vaiiho e rave rahi papai e e haamata atoa i te hoê haapiiraa Bibilia.

6. Eaha te parau atu?

6 A aparau: Eaha te parau atu? I te vahine i te apoo pape ra, ua omua Iesu ma te ani noa ˈtu e ia ho mai oia i te inu. (Ioa. 4:7) E omua paha ïa tatou ma te aroha ˈtu aore ra ma te hoê uiraa. I roto i te aparauraa, e nehenehe paha oe e faaô i te hoê manaˈo Bibilia e e tanu i te huero o te parau mau. (Koh. 11:6) Ua manuïa vetahi ma te tuu atu i te hoê parau maere te faaara i te anaanatae e te turai i te taata ia ite hau atu â. Ei hiˈoraa, i ǒ te taote, e nehenehe oe e haamata mai teie: “Auê te oaoa ia ore te maˈi!”

7. E nafea te haapao-maitai-raa ˈtu e tauturu ai ia tatou ia poro ma te faanaho-ore-hia?

7 E tauturu atoa mai te haapao-maitai-raa ˈtu ia haamata i te mau aparauraa. I te hoê metua e mea ite ta ˈna tamarii i te peu, e haapopou paha tatou ia ˈna a ui atu ai: “Eaha tei tauturu ia oe ia haapii maitai i ta oe tamarii?” Ua tapao te hoê tuahine i te mau parau a to ˈna mau hoa ohipa e ua horoa ˈtu i te mau haamaramaramaraa taa maitai no nia i ta ratou e anaanatae ra. I to ˈna iteraa e e faaipoipo hoê o ratou, ua horoa ˈtu oia i te hoê vea no nia i tera tumu parau. E ua aparau â raua i nia i te Bibilia.

8. E nafea ia faaohipa i ta tatou mau papai no te haamata i te mau aparauraa?

8 E nehenehe atoa tatou e taio i ta tatou mau papai i mua i te taata. E rave te hoê taeae i Te Pare Tiairaa aore ra te Réveillez-vous! a taio atu ai i te hoê tumu parau e mea anaanatae te upoo parau. Mai te peu e e hiˈo mai te tahi taata i ta ˈna vea, e tuu atu ïa oia i te hoê uiraa aore ra e tatara poto atu oia i te tumu parau. E pinepine e aparauraa e e faaiteraa to muri mai. E nehenehe atoa e vaiiho i ta tatou mau papai i te hoê vahi e itehia e te mau hoa ohipa aore ra hoa haapiiraa. E faaara paha te reira i te anaanatae e e turai ia ratou ia ui mai.

9, 10. (a) Ia nafea tatou no te poro ma te faanaho-ore-hia? (b) Ua na reira atoa anei oe, ua nafea ïa oe?

9 A imi i te ravea: No te ru o te ohipa pororaa, e mea tia ia imi tatou i te mau mahana atoa i te mau ravea no te poro ma te faanaho-ore-hia. A feruri na mua o vai ta oe e farerei e e nafea oe e haamata ˈi i te aparau ia ratou ma te auhoa. A rave noa i ta oe Bibilia e te mau papai atoa ta oe e pûpû i te feia e anaanatae.—Pet. 1, 3:15.

10 Ma te feruri maitai, ua itea e te taata poro e rave rahi te mau ravea rau no te poro. Ua afai te hoê tuahine e ora ra i roto i te hoê fare tahua paruru–maitai-hia i te tahi hauti e faahohoˈa ra i te natura nehenehe mau i te aua faafaaearaa. Ia paraparau mai te taata ia ˈna no nia i te nehenehe o tera hohoˈa, e haafaufaa oia i tera taime no te tauaparau e te faaite atu i te parau fafau Bibilia o “te raˈi apî e te fenua apî.” (Apo. 21:1-4) Ua ite-atoa-hia anei ia oe te tahi mau ravea no te poro ma te faanaho-ore-hia?

11. E nafea ia atuatu i te anaanatae?

11 A atuatu i te anaanatae: Ia faaroo mai te taata, a tutava i te atuatu i to ˈna anaanatae. Ia tano, e parau atu paha oe: “Ua oaoa roa vau i te paraparauraa ia oe. E nehenehe anei taua e farerei faahou no te aparau â?” E horoa noa ˈtu vetahi feia poro i to ratou vahi faaearaa e ta ratou numera niuniu a parau atu ai: “Mea au roa ta taua aparauraa, e ere anei? Ia hinaaro oe e ite hau atu â, teie ta ˈu numera niuniu.” Ia ore oe e nehenehe e atuatu i to ˈna anaanatae, a faaî i te api parau Veuillez suivre l’intérêt (S-43) e a horoa i te reira i te papai parau a te amuiraa o te faatae ˈtu i te amuiraa e au.

12. (a) No te aha e mea faufaa ˈi ia tapao i te taime ia poro tatou ma te faanaho-ore-hia? (b) Eaha te mau faahopearaa o tera huru pororaa? (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “E mea manuïa te pororaa faanaho-ore-hia!”)

12 E mea tia ia tapao i te taime ia poro tatou ma te faanaho-ore-hia. A tapao i te reira, noa ˈtu e tau minuti noa. A hiˈo na: Ia poro te taata poro taitahi ma te faanaho-ore-hia e pae minuti i te mahana hoê, e raea hau atu i te 17 mirioni hora i te avaˈe taitahi no te taatoaraa!

13. Na te aha e turai ia tatou ia poro ma te faanaho-ore-hia?

13 E tumu faufaa rahi ta tatou no te poro ma te faanaho-ore-hia: te here i te Atua e te taata-tupu. (Mat. 22:37-39) No to tatou mauruuru rahi no te mau huru maitatai o Iehova e ta ˈna mau opuaraa, e paraparau iho â tatou no nia i “te hanahana e te mana o to ˈna ra basileia.” (Sal. 145:7, 10-12) Ia anaanatae mau tatou i to tatou taata-tupu, e haafaufaa tatou i te mau tupuraa atoa no te faaite i te parau apî maitai oi vai aˈe ai te taime. (Roma 10:13, 14) Ma te feruriruri e te faaineine na mua ˈˈe, e nehenehe tatou paatoa e poro ma te faanaho-ore-hia e peneiaˈe e oaoa i te tuu atu i te parau mau i roto i te hoê aau haavare ore.

[Parau iti faaôhia i te api 4]

Ia haamau oe i te fa e farerei i te taata no te aparau noa, e tauturu te reira ia oe

[Parau iti faaôhia i te api 5]

Ma te feruri maitai, ua itea e te taata poro e rave rahi te mau ravea rau no te poro ma te faanaho-ore-hia

[Tumu parau tarenihia i te api 5]

Manaˈo tauturu no te omua i te aparauraa

◼ A pure ia tauturuhia oe ia haamata

◼ A maiti i te feia mata ataata e te ru ore

◼ Ia hiˈo mai te taata, a ata ˈtu e a aparau no nia i te tahi mea e tano i te tupuraa

◼ A faaroo maitai atu

[Tumu parau tarenihia i te api 6]

E mea manuïa te pororaa faanaho-ore-hia!

• A tiai noa ˈi te hoê taeae ia tataîhia to ˈna pereoo, ua poro oia i te feia na pihai iho ia ˈna e ua horoa ˈtu i te mau titau-manihini-raa no te hoê oreroraa parau i te tairururaa. Te matahiti i muri aˈe, i te hoê tairururaa, aita oia i taa o vai te taeae tei tauahi mai ia ˈna. O te hoê ïa o te mau taata ta ˈna i vaiiho atu te titau-manihini-raa i te fare tataîraa pereoo i te matahiti i mahemo! Ua haere taua taata ra e faaroo i te oreroraa parau e ua ani i te hoê haapiiraa Bibilia. I teie nei, ua bapetizohia oia e ta ˈna vahine.

• No te hoê tuahine tei ite i te parau mau na roto i te pororaa faanaho-ore-hia, ta ˈna tuhaa fenua taa ê, o te feia ïa ta ˈna e farerei maoti ta ˈna mau tamarii: te feia tapiri e te mau metua ta ˈna e farerei i te fare haapiiraa e i te mau putuputuraa a te mau metua. A faaite ai oia i to ˈna iˈoa, e faahiti na mua oia i te manaˈo poto, putapû râ, e na te Bibilia e tauturu ra ia ˈna ia aupuru i ta ˈna mau tamarii. Ia oti e taui oia i te tumu parau. I te mea e ua haamata ê na oia i te aparau, e mea ohie aˈe ïa no ˈna ia faaite i ta te Bibilia e parau ra i muri aˈe. Ma te na reira, ua tauturu oia 12 taata ia bapetizo ia ratou.

• Ua poro te hoê tuahine i te hoê taata no te hoê taiete parururaa tei haere atu i to ˈna fare. Ua ani atu o ˈna e te hinaaro ra anei oia i te hoê parau parururaa no te fanaˈo i te ea maitai, te oaoa, e te ora mure ore. Ua pahono maira taua taata ra e e, e ua ani ihora eaha te parau parururaa ta ˈna e faahiti ra. Ua faaite te tuahine i te mau parau fafau Bibilia e ua pûpû atu i te hoê papai ta ˈna i taio i te hoê noa po. Ua haamatahia te hoê haapiiraa Bibilia, ua haere oia i te mau putuputuraa, e ua bapetizohia i muri aˈe.

• I nia i te manureva, ua paraparau e ua horoa te hoê tuahine i te faaiteraa i te vahine i pihai iho ia ˈna. I te tapaeraa ˈtu, ua horoa atu te tuahine i to ˈna vahi nohoraa e numera niuniu e ua faaitoito ia ˈna ia ani i te hoê haapiiraa Bibilia ia haere mai te mau Ite no Iehova i ǒ na. I te mahana iho â i muri iho, te patoto mai nei e piti Ite i ǒ taua vahine ra. Ua haamata ˈtura oia i te haapii i te Bibilia, ua haere oioi i mua, ua bapetizo ia ˈna, e ua faatere ihora e toru haapiiraa Bibilia.

• E pinepine te hoê taeae matapo 100 matahiti, e ora ra i te fare ruau, i te parau: “E hinaarohia te Basileia.” Uiui maira te mau utuutu maˈi e vetahi atu ia ˈna no nia i te Basileia, e ua tia ia ˈna ia faataa ˈtu eaha te reira. Ua ani te hoê vahine e ohipa ra i reira no nia i ta ˈna e rave i roto i te Paradaiso, pahono aˈera oia: “E ite e e haere faahou vau e e tutui au i ta ˈu parahiraa turairai i te auahi.” No to ˈna matapo, ua ani atura oia ia ˈna ia taio mai i te mau vea. I to ta ˈna tamahine haereraa mai e hiˈo ia ˈna, ua ani taua vahine ra ia ˈna e e nehenehe anei oia e rave na ˈna te mau vea. Ua parau atoa ˈtu te hoê utuutu maˈi ia ˈna e “Teie ta matou tumu parau apî i ǒ nei: ‘E hinaarohia te Basileia.’”

• Te tia noa ra te hoê tuahine i roto i te hoê fare tamaaraa, i to ˈna faarooraa ˈtu i te tahi mau taata paari e parahi ra i pihai iho i te paraparauraa no nia i te poritita. Ua na ô te hoê e eita te faatereraa e nehenehe e faatitiaifaro i to tatou mau fifi. Ua parau te tuahine ia ˈna iho: “Taime tano teie!” Pure poto atura oia e ua tapiri ihora ia ratou. Ua horoa oia i to ˈna iˈoa, ua faataa ˈtu ia ratou i te hoê faatereraa o te faatitiaifaro i te mau fifi o te huitaata, te Basileia o te Atua, e ua pûpû atu i te hoê buka rairai. I to te fatu o tera fare tamaaraa haereraa mai, ua manaˈo te tuahine e no te parau ia ˈna ia haere i rapae. E ere râ! Ua faaite mai taua taata ra e ua faaroo oia i ta ˈna i parau, e te hinaaro atoa nei oia i tera buka rairai. Piri atoa mai nei te hoê rave ohipa tei faaroo atoa. Te tahe nei to ˈna roimata e te hinaaro nei oia e haapii faahou i te Bibilia.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono