E parau anaˈe na i te hanahana o te mana arii o te Atua
“E parau ratou i te hanahana o to oe ra basileia, e faatia noa hoi i ta oe mau ravea puai.” — SALAMO 145:11.
1. No tei hea tumu matamua o Iehova i horoa mai ai i te parau?
NO TE hoê tumu taa maitai Iehova i tuu mai ai i roto ia tatou i te parau (Exodo 4:11). E te reira ia ‘haamaitai ïa to tatou vaha’ ia ˈna (Salamo 119:171, 172). Teie hoi ta te papai salamo ra o Davida i parau: “E arue anaˈe ta oe atoa ra mau ohipa ia oe, e Iehova, e na to mau tavini moˈa e haamaitai ia oe. E parau ratou i te hanahana o to oe ra basileia; e faatia noa hoi i ta oe ra mau ravea puai. I te faaiteraa i te tamarii a te taata nei i to ˈna ra mana, e te hanahana e te mana o to ˈna ra basileia. O to oe ra basileia, e basileia mure ore ïa, e to oe ra mana, e tae ïa i te mau ui atoa ra.” — Salamo 145:10-13.
2. Nafea tatou e nehenehe ai e ‘faaite i te parau haamaitai’?
2 Te hinaaro mau nei hoi te mau pǐpǐ a Iesu Mesia tei faatavaihia i te varua moˈa e tae noa ˈtu to ratou mau hoa o te “feia rahi roa”, e arue ia Iehova, te “Arii [mure ore]”. (Apokalupo 7:9; 15:3.) Maoti te hoê haapiiraa tuutuu ore o te Bibilia ma te tauturuhia e Te Pare Tiairaa e te tahi atu mau vea aore ra mau buka kerisetiano, e nehenehe e noaa mai ia tatou te hoê ite mau no nia i te Atua, tei riro mai te hoê pape pihaa mâ, te haumǎrû e te faaora atoa hoi. No reira, no tatou nei, ‘e riro ïa te tumu o te paari ra mai te pape e tahe ra’. (Maseli 18:4.) Te hinaaro mau nei atura ïa tatou ‘e faaite i te parau haamaitai’ i tera fare i tera fare e i roto i te tahi atu mau tuhaa o te pororaa. Area te faaiteraa i te parau i te mau taime atoa, e niu paari atoa ïa to ˈna no roto mai i te Bibilia.
Te tahi tupuraa i roto i te Bibilia
3. A horoa mai na i te hoê hiˈoraa no nia i te pororaa noa ˈtu eaha te taime, ta Iesu i vaiiho mai.
3 I to ˈna iho vahi to Iesu pororaa no te taime matamua i muri aˈe i to ˈna faatavairaahia e te varua moˈa. Ua titau oia ia Ioane, Anederea e, mai te huru atoa ra ïa e ia Petero. Ua faaea paatoa mai ratou tootoru atoa i te mahana taatoa i pihai iho ia ˈna, e eita e ore ua faaitehia ˈtu ia ratou i taua taime ra i te taatoaraa o te parau (Ioane 1:35-42). I te taime mau atoa ra, “mai reira mai” a ite atu ai o Iesu ia Mataio i te fare aufauraa taoˈa, to ˈna parauraa ˈtu ia ˈna: “A pee mai ia ˈu”; e ua pee maira oia ia ˈna. — Mataio 9:9.
4. Eaha te faaiteraa ta Iesu i horoa ˈtu i te hoê vahine no Samaria, e ua nehenehe aˈera ïa oia e aha?
4 O Iesu te hiˈoraa maitai roa ˈˈe no te ‘paari mai te pape e tahe ra’. Te parahi noa ra oia i mua i te apoo pape a Iakoba, i pihai atu ia Sikara, e noa ˈtu to ˈna poia e to ˈna rohirohi, ua faaite atura oia i te parau i te vahine no Samaria e haere maira e huti i te pape. “Area te inu i te pape e horoahia ˈtu e au nei, e ore roa ïa oia e poihâ faahou, e riro râ taua pape e horoahia ˈtu e au na ˈna ra, ei pape pihaa i roto ia ˈna iho, e tia i te pihaaraa e tae noa ˈtu i te ora mure ore ra.” Noa ˈtu eaha te taime to Iesu faaiteraa ˈtu i te parau, ua nehenehe aˈera oia e poro i te hoê pupu taata tei haaputuputu na roto i te titauraa a taua vahine nei no te faaroo atu ia Iesu. — Ioane 4:6-42.
5. Eaha te mau hiˈoraa no nia i te pororaa i te taime mau ra ta Philipa, te poro evanelia e ta te aposetolo Paulo i vaiiho mai?
5 Ua faaite aˈera o Philipa, te taata poro evanelia i te parau i te taime mau ra, i te hoê taata e na reira maira i te haere na nia i to ˈna pereoo puaahorofenua, e te taio noa ra hoi i te hoê parau tohu a Isaia. Ua titauhia maira oia e paiuma i roto i te pereoo, e inaha, ua faaite atura o Philipa i “[te parau apî maitai] no nia ia Iesu” i taua eunuka etiopia ra, tei farii popou mai e tei bapetizo ia ˈna (Ohipa 8:26-38). A tapeahia ˈi te aposetolo Paulo i Philipi, ua tupu aˈera te hoê aueueraa fenua rahi, e maoti te reira matara maira oia mai roto mai i te fare tapearaa, e ua nehenehe aˈera oia e faaite i te parau i taua taime ra i te taata tiai i te fare tapearaa. No reira, ua “bapetizo ihora oia e to ˈna atoa ra i reira ra”. — Ohipa 16:19-34.
6. I muri aˈe i to Setephano pehiraahia i te ofai, eaha ïa te parahiraa o te pororaa i te mau taime atoa i roto i te mau ohipa a te mau pǐpǐ a Iesu?
6 I teie mahana, i roto i te mau fenua e opanihia ta tatou ohipa kerisetiano, ua riro te pororaa i te mau taime atoa ei ravea aravihi mau no te faaite i te parau apî maitai. Noa ˈtu â ïa e e hamani-ino-hia tatou, te faaitoito nei to tatou mafatu ia tatou ia ‘parau i te hanahana o te basileia o te Atua’. I muri aˈe i to Setephano pehiraahia i te ofai, ua hamani-ino-hia te mau pǐpǐ e ua purara ê aˈera hoi te rahiraa o ratou. Teie râ, ua tamau noâ ratou i te faaite i te parau apî maitai, e, i roto i ta ratou mau tutavaraa no te poro i te Basileia, ma te feaa ore aita ratou i ore i faaite i te parau noa ˈtu eaha te taime. — Ohipa 8:4-8; 11:19-21.
7. Eaha te ohipa i ravehia e Paulo a mau ai oia i roto i te fare tapearaa? Eaha ïa te uiraa e nehenehe e tupu mai?
7 Mai te peu e ua tapeahia tatou i roto i te fare tapearaa aore ra e tia ia tatou ia faaea i te fare i te mea hoi e e maˈi to tatou aore ra no te tahi atu huru fifi, e nehenehe tatou e ‘parau i te hanahana o te basileia o te Atua’ i te mau taime atoa. E piti matahiti te maororaa to Paulo mauraa i roto i te fare tapearaa i Roma. Teie râ, maori hoi i te haaparuparu mai ia ˈna, ua rave aˈera oia e ia haere mai te taata ia ˈna ra no te paraparau atu ia ratou e, “farii maira i te taata atoa e haere atu ia ˈna ra. Parau maira i te basileia o te Atua, o te Fatu ra o Iesu Mesia ma te mǎtaˈu ore”. (Ohipa 28:16-31.) Auê ïa hiˈoraa faahiahia mau e! Mai te peu e e faaea outou i ǒ outou, e nehenehe anei ïa ta outou e rave i te ohipa mai te reira te huru?
8. Ua riro te pororaa i te taime mau ra, i horoahia na Paulo ei pororaa aravihi i roto i tei hea tuhaa?
8 I te mea hoi e tauiui na te mau tiai o Paulo, e rave rahi hoi tei faaroo ia ˈna i parau atu i te tahi atu mau taata no nia i te hanahana o te basileia o te Atua. E nehenehe atoa râ tatou e papu e ua poro atoa ˈtu o Paulo ia ratou iho. I te mea hoi e e mea faufaa mau â ia faaite i te parau i te mau taime atoa, i nehenehe ai oia iho e papai e: “Te hinaaro nei râ vau, e te mau taeae, ia ite outou, e ua riro te mau mea i roohia mai ai au nei ei faatupu i te evanelia nei; ua itea hoi to ˈu nei tapearaahia i te Mesia nei e ati noa ˈˈe te peraitorio, e te mau vahi atoa nei; e rave rahi aˈenei no te mau taeae i te Fatu nei, papu aˈenei to ratou aau o vau i tapeahia nei, e ua rahi roa to ratou itoito ia parau i te parau [a te Atua] ma te mǎtaˈu ore.” (Philipi 1:12-14). Mai te peu e tapea-noa-hia ˈtu tatou e eita hoi ta tatou e nehenehe e poro i tera fare i tera fare, e nehenehe noa ïa ta tatou e parau mai ia Paulo, ‘i te basileia o te Atua’; e auê ïa itoito ta tatou e horoa ˈtu no to tatou mau taeae e!
9, 10. Eaha te mau haapapuraa i te pae no te aamu e faaite maira e e poro na te mau kerisetiano matamua i te taime au ra, e vai nei ia tatou nei?
9 I te mea hoi e ua parare roa te pororaa i te taime manaˈo-ore-hia i rotopu i te mau kerisetiano matamua, i nehenehehia ˈi e parau, no nia i to ratou mau mono e: “Te vai ra ia matou nei te hoê parau no roto mai i te hoê taata papai kerisetiano, e eita e ore e ua papaihia i Carthage i te mau matahiti 200, (...) [o te] faaite maira i te parau no te tahi mau taata maramarama mau. E faaea na e toru na taurearea rave ohipa na te ture, mau hoa rahi roa hoi, i te mahana taatoa i te pae miti. E piti o ratou e kerisetiano ïa, e te toru ra aita ïa e tiaturi ra i te Atua. E oioi noa ta ratou aparauraa i te fariu tia i nia i te haapaoraa. (...) E hope te taairaa o taua aparauraa roa mau, mai teie te huru: ‘Ua hoˈi paatoa aˈera matou tootoru atoa ra i te fare ma te oaoa: te hoê no te mea ïa ua itea ia ˈna te faaroo kerisetiano, e na taurearea e piti ra no te mea ua faaite atu raua ia ˈna i taua faaroo ra.’ E ere teie parau i te aamu noa; o te hoê râ teie parau mau i tupu i papaihia e Minucius Felix. Teie râ, te faaite maitai maira te reira te ohipa i tupu i roto i te feia navai maitai.” (Aamu o te Ekalesia 1 — Te tuhaa matamua: 29-500 o to tatou nei tau, beretane, a John Foster, api 46, 48). Te faaite mai nei teie aamu e aita te faaiteraa i te parau noa ˈtu eaha te taime i ore i rotopu i te mau kerisetiano o taua tau ra.
10 Teie atoa tei parauhia no nia i te mau kerisetiano matamua: “Ma te feaa ore, te rahi noa ˈtura te numera o te mau kerisetiano e poro ra i te parau no nia i te Mesia i te mau vahi atoa ta ratou e haere na, ia haere ratou i te ohipa aore ra ia horo ê ratou no te hamani-ino-raa e tupu (...). E rave rahi o ratou tei ite na i roto i to ratou toroa, noa ˈtu eaha te huru toroa, e i roto i ta ratou mau ohipa i te mau mahana atoa, i te ravea no te haaparare i to ratou faaroo.” (Te ohipa mitionare, beretane, Edwin Bliss, api 14). Oia mau, e poro atoa na te feia poro matamua o te Basileia i tera fare i tera fare e noa ˈtu eaha te taime.
Te faaineineraa
11. Eaha ta Iesu e haapii maira no nia i te ravea no te haafaufaa i te parau mau?
11 Mai ia Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ matamua, e tia ia tatou ia horoa i te faaiteraa i tera fare i tera fare e oia hoi i te taime mau ra. Ia riro tatou ei mau taata aravihi i roto i taua ohipa nei, e tia ïa ia tatou ia faaineine ia tatou. Ia horoa oia i te hoê faaiteraa noa ˈtu eaha te taime aore ra ia haapii oia, e paraparau na Iesu no nia te mau tamarii, te maa, te ahu, te manu, te tiare, te tau, te ohipa (Mataio 4:18, 19; 6:25-34; 11:16-19; 13:3-8; 16:1-4). Tatou atoa, e nehenehe ta tatou e faaohipa fatata i te mau tumu parau atoa no te haafaufaa i te parau mau a te Atua.
12. Ia faaineine outou i te tere i roto i te hoê tere, nafea outou e nehenehe ai e faaineine ia outou no te faaite i te parau noa ˈtu eaha te taime?
12 E nehenehe ta tatou e horoa i te hoê faaiteraa i te mau taime atoa i te mau taata e parahi noa ra i roto i te hoê aua, e tiai ra i roto i te mau fare toa, e rave rau atu â. Tei Ateno oia, ua haaferuri na o Paulo “i ta ˈna hoi i farerei atu i te hooraa ra, aita e mahana tuua”. (Ohipa 17:17.) Teie râ, no te horoa i te hoê faaiteraa noa ˈtu eaha te taime, ei faaineineraa iho â e tia ˈi. Ei hiˈoraa, te faaineine ra anei outou ia outou ia tere outou na nia i te manureva, na nia i te pereoo auahi aore ra na nia i te pereoo uta taataa? No reira a rave na muri ia outou i te hoê Bibilia e te tahi mau api parau, mau vea aore ra mau vea iti. Te taio-noa-raa i te mau buka aore ra vea kerisetiano i roto i te mau faurao aore ra i roto i te tahi atu vahi, e pinepine te reira i te faatupu i te tahi aparauraa.
13. A faaite mai na e nafea outou ia haamata i te hoê aparauraa e te hoê taata paari i roto i te hoê tere.
13 Mea papu maitai e e tia ta tatou omuaraa parau ia riro ei omuaraa parau auhoa. Te faaau mai nei te buka ra Comment raisonner à partir des Ecritures i te tahi mau omuaraa parau e tano ia faaohipahia i roto i te pororaa i tera fare i tera fare, e nehenehe râ hoi vetahi e tauihia e e faaohipahia ia faaite outou i te parau noa ˈtu eaha te taime. Ei hiˈoraa, tei roto outou i te hoê tere i pihai iho i te hoê taata paari; e nehenehe hoi ta outou e parau atu e: “O Mea to ˈu iˈoa. Ua riro te parau no nia i te oraraa nei ei manaˈonaˈoraa na ˈu. I te mea hoi e te horoa rahi nei te rahiraa o te taata i to ratou taime no te imi i te moni e iti roa mai ïa to ratou taime no te feruri i nia i taua tumu parau nei. Teie râ, a paari noa ˈtu ai tatou, te papu ra ïa ia tatou e mea poto mau â te oraraa, e e riro hoi tatou i te uiui e: ‘Tera mau anei te auraa o te oraraa?’ O oe iho, ia manaˈo oe e opuaraa anei ta te Atua no te huitaata nei?” A vaiiho i te taata ia pahono mai. E nehenehe ta outou i muri iho e faahiti i te parau no nia i te opuaraa a te Atua no te mau taata e a aparau atu ai no nia i te mau parau tǎpǔ rarahi e vai ra i roto i te Apokalupo 21:3, 4. Mai te peu e e hinaaro outou ia aravihihia outou i te pae no te pororaa i te mau taime atoa, e nehenehe atoa ta outou e faaohipa i te tahi atu mau manaˈo maitai tei vauvauhia ˈtu i roto i te mau putuputuraa a te amuiraa aore ra i roto i te mau buka kerisetiano.
E nehenehe e tiaturi e e noaa mai te mau faahopearaa maitai
14. Eaha te mau faahopearaa i noaa mai i te hoê taeae a horoa noa ˈi oia i te hoê faaiteraa i te taime mau ra i roto i te hoê tere?
14 Mai ia Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ matamua, e nehenehe e noaa mai ia tatou i te mau haamaitairaa maitai noa ˈtu eaha te taime tatou e faaite ai i te parau. Ei hiˈoraa, i roto i te hoê tere na nia i te manureva, ua haamata aˈera te hoê Ite i te aparauraa e te hoê ofitie tei faaipoipohia a 20 matahiti atura te maororaa. E faataero na te vahine a taua taata nei ia ˈna, ua tamata hoi oia i te haapohe ia ˈna e hia rahiraa taime e te opua ra oia e faarue mai ia ˈna no te ora ˈtu i pihai iho i te hoê taata apî aˈe ia ˈna. Ua faaite atura te Ite i te parau no nia i te tauturu ta te Bibilia e horoa mai na na ˈna na roto i te arai o te mau vea e noaa mai ia ˈna, Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! Ua tamatahiti aˈera te ofitie i ta ˈna vahine. Ua faaroo vetahi mau taata eaha ta te Ite e parau ra e ua noaa maira hoi ia ˈna i taua taime ra, e 22 tamatahitiraa e ua vaiiho aˈera hoi e 45 vea e e 21 buka.
15, 16. a) A faaite mai na na roto i te tahi mau hiˈoraa i te mau faahopearaa maitai e nehenehe e noaa mai ia faaite tatou i te parau i te taime mau ra i te mau hoa ohipa. b) Eaha te mau manaˈo e noaa mai ia outou i taua mau faahopearaa ra?
15 E nehenehe atoa ta tatou e horoa i te hoê faaiteraa i te taime mau ra i to tatou mau hoa ohipa. Ua vaiiho te hoê kerisetiano vetahi o ta tatou mau vea i roto i te vahi haumitiraa o ta ˈna vahi raveraa ohipa. Ua taio te hoê o to ˈna mau hoa i te reira, ua faaau maira i te tahi farereiraa e o ˈna e ua tamatahiti aˈera i na vea e piti nei. Hau atu, ua farii taua taata nei i te hoê haapiiraa bibilia e ua faarue aˈera hoi i to ˈna oraraa tia ore mau. Teie râ, e reva na ta ˈna vahine i te mau taime atoa te iˈoa o te Atua e faahitihia ˈi. I te mea hoi e ua hinaaro taua taata nei e iriti mai ia ˈna mai roto mai i ta ˈna Ekalesia, ua haere maira te hoê ekalesiatiko e farerei ia ˈna no te tuatapapa i taua tumu parau ra, aita râ hoi ta ˈna vahine to te fare. Ua huru ê roa oia i te mea e ua erehia taua tavini nei i te faaroo e no te mau haavare ta ˈna e faahiti ra no nia i te mau Ite no Iehova, inaha ua ite hoi oia i te mau tauiraa maitai roa i nia i ta ˈna tane. Ua na ô atura ïa oia ia ˈna e: “E nehenehe atoa ta oe e papai i te hoê parau e faaite e te tatara atoa ra vau ia ˈu e ta ˈu mau tamarii!” I muri iho, ua riro maira taua taata e ta ˈna vahine ei mau Ite no Iehova.
16 Tau matahiti i teie nei, tei te fenua Beretane noâ oia, ua horoa aˈera te hoê Ite e faaea ra i teie nei i te mau Etats-Unis i te faaiteraa i te taime mau ra, i te hoê hoa ohipa. Ua aratai aˈera oia i muri iho taua taurearea ra e matatai i te hoê hohoˈa i patahia na te mau Ite no Iehova. E toru ahuru ma hoê matahiti i muri iho, teie te rata i tae mai ia ˈna ra: “Te hinaaro nei au i teie nei e faaite atu ia oe e ua hotu mau te pororaa ta oe i faaite mai [i taua taurearea ra]. Oia mau; fatata e piti matahiti i muri aˈe, ua paraparau faahou mai te tahi kerisetiano ia ˈna; ua vaiiho mai hoi oia i te tahi vea na ˈna e ua aratai ia ˈna i te Piha o te Basileia (...). E Ite no Iehova o ˈna i teie nei e ua bapetizohia hoi i te matahiti 1959 ra. E matahiapo o ˈna i teie mahana i roto i ta ˈna amuiraa (...). 14 matahiti i muri iho, ua riro atoa maira ta ˈna vahine ei Ite no Iehova e ua bapetizo atoa hoi ia ˈna. E piti matahiti i muri iho, ua bapetizo atoa ihora ta ˈna tamahine ia ˈna; e pionie tamau o ˈna i teie nei i te pae apatoerau no Derbyshire (...). I muri aˈe i te faaiteraa poto noa ta oe i horoa mai i Ashford, ua riro maira hoi taua tamaiti ra, ta ˈna vahine e ta ˈna tamahine, te tahi tuahine fetii e ta ˈna tamahine, ta ˈna tane e ta raua na tamarii toopae ei mau Ite no Iehova. (...) Te hinaaro nei au e haamauruuru maitai ia oe e Ted, no te mea te taata tamuta fare, o vau nei ïa, e te aamu ta ˈu e faatia ˈtu nei, o to ˈu iho ïa aamu. Tera ˈtu te mau hotu i noaa mai i muri aˈe i ta oe faaiteraa.”
17. Eaha te mau ravea no te faaite i te parau i te taime mau ra, e pûpûhia mai nei i mua i te mau tavini apî a Iehova?
17 Area te mau tavini apî o Iehova ra, e tuhaa fenua maitai mau ïa ta ratou, oia hoi to ratou mau hoa haapiiraa e te mau melo haapii. Te manaˈo noa ra anei ratou e horoa i te hoê faaiteraa i te taime ratou e papai ai i ta ratou mau parau haapiiraa, ia uiuihia ratou, aore ra i te tahi atu mau taime? No te papai i ta ˈna parau haapiiraa, ua rave maira te hoê potii haere haapiiraa tuarua no te fenua Equateur, e fanaˈo na i te hoê haapiiraa bibilia, i te tahi mau tumu parau no roto mai i te A ara mai na! o te 22 no atete 1985. Te upoo parau o taua vea ra o “Hiroshima: ua faufaahia anei te haapiiraa?”. Ua haapopouhia o ˈna e te tahi mau taata hiˈopoa no te hoê tataˈuraa rahi i tupu no te mau parau ta ˈna i papai e ua noaa maira ia ˈna i te re matamua oia hoi te hoê tere i te fenua Tapone. Parau mau, te tumu ta teie mau vea aore ra buka kerisetiano e titau ra e ere ïa ia noaa mai te re i te mau tataˈuraa, te faaite papu maira râ teie ohipa i tupu i te faufaaraa o taua mau buka aore ra vea nei e o te faaiteraa ta tatou e nehenehe e horoa, i te fare haapiiraa, ei haamaitairaa i te Atua.
18. Eaha hoi te faahopearaa i noaa mai i te hoê faaiteraa poto noa i horoahia i te hoê vahine e hinaaro ra e tarahu i te hoê piha?
18 No te tahi fifi i te paeau moni, ua tia aˈera hoi i te hoê vahine kerisetiano ia horoa tarahu i te hoê piha. I te hoê vahine i niuniu mai ia ˈna no te tahi mau haamaramaramaraa, ua faaite atura oia e e Ite no Iehova oia e eita oia e hinaaro i te tahi ohipa tia ore i ǒ na. Ia haere mai te tahi mau taata e farerei i te vahine ta ˈna e horoa tarahu i te piha, e tia ïa ia ratou ia faarue oioi mai i te fare i te ahiahi, e mai te peu e e tane, e tia ratou ia itehia ˈtu i te mau taime atoa ratou e haere mai ai e farerei ia ˈna. Ua haamarirau rii taua vahine nei, e i muri iho na ô atura oia e: “Ua haapii au i te Bibilia i to ˈu vai-taurearea-raa ra, aita râ hoi e maitai i noaa mai ia ˈu; ua haere atura ïa vau i te haapiiraa tuatoru.” Ua ani atura taua vahine kerisetiano mai te peu e e hinaaro â oia e haapii i te Bibilia, e ua farii aˈera oia. I muri aˈe, ua pûpû aˈera taua vahine nei, to ˈna metua vahine e to ˈna tuahine ia ratou no Iehova. E te reira, no te mea ua faaite atu oia i te parau i te taime au ra.
19. Eaha te faahopearaa i noaa mai i te hoê pororaa i horoahia i te taime mau ra, i te hoê vahine no te fenua Bahamas?
19 Aita te hoê vahine katolika no te fenua Bahamas i haere faahou i te pure a pae matahiti atura te maororaa e ua turori roa hoi to ˈna haava manaˈo. I te hoê sabati poipoi, ua haere atura oia i te fare pure, e ûa hoi taua mahana ra. Ua tapea maira e toru na Ite ia ˈna e ua paiuma aˈera hoi i roto i te pereoo e ua poro maira ratou ia ˈna. A tapae atu ai oia i te fare pure, ua hinaaro oia e ite hau atu â e inaha, ua faaea noa maira oia ia ratou ra: te haere ra hoi ratou e tii i te tahi taata e haapii ra i te Bibilia. A hoˈi faahou mai ai ratou i mua i te fare pure, aitâ to ˈna hiaai i te ite i mâha atura, e inaha ua apee atura oia ia ratou i te Piha o te Basileia. Te tumu parau o te oreroraa parau ua tano maitai ïa i ta ratou aparauraa i roto i te pereoo. Ua haamata oia i te haapii i te Bibilia, ua faataa ê aˈera hoi ia ˈna i te metua tane o ta ˈna na tamarii toomaha, aita hoi raua i faaipoipohia, e ua bapetizo aˈera ia ˈna i roto i te hoê tairururaa mataeinaa i Nassau, i te matahiti 1986 ra. Auê hoi i te oaoa i te mea e ua faaite atu te hoê taata ia ˈna i te parau i te taime mau ra!
E tamau anaˈe na i te ‘parau i te basileia o te Atua’
20. a) Nafea tatou ia hiˈo i te pororaa i te mau taime atoa ia faaauhia i te pororaa i tera fare i tera fare? b) Eaha ta te taata e ore e au i te pororaa i te taime mau ra e nehenehe e rave?
20 Eita te faaiteraa i te parau i te mau taime atoa e nehenehe e mono i te pororaa i matauhia, i tera fare i tera fare, no roto mai hoi to ˈna niu i te mau Papai e tei haapapu mau i to ˈna aravihi (Ohipa 5:42; 20:20, 21). Area râ, e hotu tei iteahia i te pororaa i te taime mau ra, e e tia hoi i te mau tavini o Iehova ia apiti atu i roto i taua ohipa ra. Te horoa atoa mai nei te mau melo o to tatou nei fetii, to tatou mau hoa haapiiraa, to tatou mau hoa ohipa e te tahi atu â mau taata i te ravea no ‘te parau i te hanahana o te Atua’. No reira, eiaha roa ˈtu tatou e vaiiho i te mǎtaˈu e te haama ia tapea ia tatou (Maseli 29:25; Timoteo 2, 1:6-8). Mai te peu e eita outou e au i te faaite i te parau i te taime mau ra, no te aha ïa e ore ai e pure, mai te mau pǐpǐ a Iesu i na reira ia ratou i hamani-ino-hia? I te hoê mahana, ua na ô aˈera ratou e: “[E Iehova] (...) e faaitoito mai i to mau tavini ia parau noa i to parau ma te mǎtaˈu ore.” Ua faaroohia mai anei ta ratou pure? E, no te mea “aueue ihora ta ratou vahi e apoo ra, e faaîhia maira ratou atoa i te [varua moˈa], ua parau noa ihora i te parau a te Atua ma te mǎtaˈu ore”. — Ohipa 4:23-31.
21. Na te aha e turai ia tatou ia poro i te mau taime atoa?
21 No reira, ia faaitoito na outou ia ore te tahi mau manaˈo tano ore ia ô mai i roto ia outou no nia i te pororaa i te taime mau ra. Ia turai na to outou here no te Atua ia outou ia poro i te mau taime atoa. Ia anaanatae na outou, ei auraa parau, ia faaite na outou i te parau mau i te mau taime atoa. Oia mau, a tamau â i te ‘parau i te hanahana o te basileia’.
Nafea ïa outou ia pahono mai?
◻ Eaha te niu bibilia o te pororaa i te mau taime atoa?
◻ Nafea tatou e nehenehe ai e faaineine ia tatou ia poro i te mau taime atoa?
◻ Eaha te mau faahopearaa ta tatou e nehenehe e tiai i te pororaa i te mau taime atoa?
◻ Nafea tatou ia hiˈo i te pororaa i te mau taime atoa ia faaauhia i te pororaa i tera fare i tera fare?
[Hohoˈa i te api 4]
Mai te peu e e faaea noa outou i ǒ outou, te horoa ra anei outou i te faaiteraa mai ia Paulo?
[Hohoˈa i te api 5]
Maoti te faaineineraa e nehenehe ai outou e faaite i te parau i te mau taime atoa ma te aravihi.