Pororaa ma te manuïa i te vahi taata
1. Mai te mau Kerisetiano o te senekele matamua, e nafea te mau Kerisetiano i teie mahana e horoa ˈi i te faaiteraa i te mau vahi taata, e eaha te mau faahopearaa?
1 Mai te mau pǐpǐ matamua a Iesu, e imi te mau Kerisetiano i te tufa i te parau apî maitai i te mau taata i te mau vahi atoa e nehenehe e itea mai ia ratou. (Ohi. 16:13; 17:17; 20:20, 21) Ei faahopearaa o ta ratou mau tutavaraa no te poro i te mau vahi taata, ua ite ratou i te anaanatae o te mau taata o te ore roa ˈtu paha i farereihia i roto i te taviniraa i tera fare i tera fare.
2. No te aha e titauhia ˈi te haroaroaraa ia poro i te vahi taata, e e nafea tatou e apiti ai i te tereraa maitai?
2 E titauhia te haroaroaraa ia poro i te vahi taata. E pinepine, e mea maitai aˈe te ohiparaa ma te ara maitai. Ei hiˈoraa, mai te peu e e mea rahi roa te ite e poro ra i te hoê â vahi aore ra i te hoê â vahi tapihooraa, e nehenehe te tahi mau taata e huru ê ia ite mai ia tatou. E faaiti te reira i te hanahana o ta tatou ohipa e e nehenehe e taotia i to tatou aravihi. Eaha te nehenehe e rave ia ore te reira ia tupu? Ua manaˈo te tahi mau amuiraa e rave rahi vahi taata i roto i te tuhaa fenua, e mea maitai ia faataa ê i te reira no te pororaa. (Kor. 1, 14:40) Hau atu â, e nehenehe tatou e apiti i te tereraa maitai ma te ohipa noa i roto i te mau tuhaa fenua ta te amuiraa i faanaho, taa ê atu i te mau faanahoraa taa maitai ta te Tomite tiaauraa a te amuiraa i rave no te tauturu i te tahi atu amuiraa.—A hiˈo i Ta tatou taviniraa i te Basileia no Novema 1998, api 6, par. 18-9.
3. Eaha te aparauraa manuïa ta vetahi i ite ia poro ratou i te vahi taata?
3 A aparau i te mau taata: Ia Iesu i paraparau i te hoê vahine i te hoê apoo pape, ua haamata oia ma te hoê parau poto e ua faarahi riirii i te tauaparauraa a tupu ai to ˈna anaanatae. (Ioa. 4:7-26) Te vai atoa ra te tahi tupuraa e manuïa ˈi tera huru aparauraa i teie tau. Ua itea mai i te tahi feia poro e no te manuïa i roto i te pororaa i te vahi taata, e tauturu te raveraa maa minuti no te aroha i te mau taata e no te faaite i to tatou iho anaanatae ia ratou hou a paraparau ai no nia i te poroi o te Basileia. E tauaparau ratou no nia i te hoê tumu parau anaanatae no te fenua o te aratai pinepine i te hoê aparauraa. E faaroo maite ratou a faaite ai te tahi atu i ta ratou e anaanatae ra. Eita e maoro, e tufa ratou i te tamahanahanaraa no roto mai i te Parau a te Atua.—Roma 15:4.
4. E nafea tatou e atuatu ai i te anaanatae ta tatou e ite atu?
4 A atuatu i te anaanatae: I te mau taime atoa e aparauraa maitai ta tatou, e mea tia ia tamata tatou i te faanaho no te atuatu i te anaanatae. E nafea tatou e na reira ˈi? A faaoti ai te aparauraa, e nehenehe outou e rave i ta outou buka papairaa e e parau e: “Ua oaoa vau i ta tâua aparauraa. E nehenehe anei tâua e aparau faahou i te tahi atu taime?” Aore ra a parau: “Te hinaaro ra vau ia taio oe i te hoê vea o ta ˈu e papu e e anaanatae oe. E nehenehe vau e hopoi atu i to oe fare aore ra i ta oe vahi raveraa ohipa?” E nehenehe te tahi feia poro e ui noa: “E nehenehe anei oe e horoa mai i ta oe numera niuniu?” E pinepine tatou i te pahono-maitai-hia mai.
5. Eaha ta tatou fa e mea tia ia haamau ia horoa tatou i te faaiteraa i te vahi taata?
5 E rave rahi taata o tei farerei-na-mua-hia i te vahi taata o tei farii i te haapiiraa bibilia. E nehenehe tera mau haapiiraa e faaterehia i te fare o te taata, i ta ˈna vahi raveraa ohipa, i te hoê vahi taata tano no te haapiiraa, aore ra na roto i te niuniu paraparau. Ia nehenehe tatou ia faariro i te reira ei fa no te haamata i te mau haapiiraa bibilia a horoa ˈi tatou i te faaiteraa i te vahi taata.