Ia poro tatou i te parau apî maitai na te mau vahi atoa
1 Ua poro te mau Kerisetiano matamua i te parau apî maitai na te mau vahi atoa. No te puai o to ratou itoito, e 30 matahiti i muri aˈe i te tia-faahou-raa mai o Iesu Mesia, ua porohia te poroi o te Basileia “i te taata atoa i raro aˈe i teie nei raˈi.”—Kol. 1:23.
2 I teie mahana, te tapapa nei te mau tavini itoito a Iehova i te hoê â tapao: te faaiteraa i te parau apî maitai o te Basileia i te rahiraa taata e nehenehe. Eaha te mea e tauturu ia tatou ia naeahia i teie tapao? Te rahi noa ˈtura te feia e rave nei i te ohipa ma te taime taatoa e mea pinepine aita ratou to te fare ia haere atu tatou e hiˈo ia ratou. Aita anaˈe ratou i te ohipa, e hahaere ïa ratou, e hoohoo i te fare toa aore ra e faaanaanatae ia ratou. Nafea ia faaite i te poroi o te Basileia i te feia e au?—Mat. 10:11.
3 E nehenehe vetahi e farereihia i ta ratou vahi raveraa ohipa. I roto atoa i te mau oire iti, te vai nei te mau vahi ohiparaa i reira e rave rahi taata e faaea ˈi i te rahiraa o te mahana. I roto i te mau oire rarahi, te farereihia nei te feia e rave nei i te ohipa i roto i te mau vahi tapihaa aore ra i te mau fare tahua piha toroa, e tae noa ˈtu te feia e faaea nei i roto i te mau fare tahua tei paruruhia te tomoraa, e e rave rahi, a tahi ra ïa ratou e porohia ˈi. I te hopea hebedoma, i rotopu i te feia e farereihia nei ia faafaaea ratou i nia i te hoê mahora, te hoê vahi faafaaearaa, te hoê vahi puhaparaa aore ra i to ratou fare i te mataeinaa, aore ra te feia e tiai nei i te hoê vahi vaiihoraa pereoo aore ra i roto i te hoê fare toa rahi, te vai ra te tahi o te farii popou nei i te parau apî maitai.
4 Te rahi noa ˈtura te feia poro o te rave nei i te hoê tutavaraa taa ê no te poro i te mau vahi taata, tei reira mau te taata. I te omuaraa, ua haamarirau teie mau Ite e ua mǎtaˈu rii ratou, no te mea ua matau ratou i te poro ma te faanahohia, ei hiˈoraa na te mau fare. Eaha râ to ratou manaˈo i teie nei?
5 “Ua oraora-faahou-hia ta ˈu taviniraa!” o ta te hoê taeae aravihi ïa i parau ma te aau tae. Ua parau atoa mai te tahi: “Te tauturu nei te reira ia ˈu ia haamau noa i to ˈu feruriraa i nia i te ohipa.” Ua faahiti mai te hoê pionie paari e: “Ua horoa mai te reira i te itoito apî i te pae feruriraa, i te pae tino, e i te pae varua, . . . e te haere noa ra vau i mua!” Te ite nei te hoê taata poro e te farerei ra oia e rave rahi taata tei ore i paraparau aˈenei i te mau Ite no Iehova. Te oaoa atoa nei te mau taurearea i te raveraa i teie ohipa anaanatae mau. Te parau nei te tahi e: “Mea au roa no te mea e mea rahi te taata ta matou e paraparau nei.” Te na ô ra te tahi e: “Aitâ vau i vaiiho aˈenei i teie rahiraa buka!” E mau parau teie i faaroohia i roto i te hoê tuhaa fenua tei poro-pinepine-roa-hia.
6 Na te mau tiaau ratere e rave i te upoo: No te mea ua ite oia e ‘te mou nei te huru o teie nei ao,’ ua ani iho nei te Taiete i te mau tiaau ratere ia taui i ta ratou porotarama pororaa tahebedoma, ia nehenehe ratou e poro i te parau apî maitai o te Basileia i te rahiraa taata e nehenehe. (Kor. 1, 7:31) Mai te mau matahiti mai â, te faaherehere nei te mau tiaau haaati i te mau poipoi no te pororaa na te mau fare, e te mau avatea no te mau hoˈi-faahou-raa e farerei e te mau haapiiraa Bibilia. Mea papu maitai e, i roto i te tahi mau pae fenua, e tano noa iho â ia na reirahia. I roto râ i te tahi atu, mea iti roa te ohipa e ravehia ia poro-anaˈe-hia na te mau fare i te tahi mau poipoi. Mai te peu e mai te reira te huru, peneiaˈe e faaoti te tiaau ratere e mea maitai aˈe ia faataa i te omuaraa o te poipoi no te poro na te mau fare toa aore ra na roto i te aroâ. E nehenehe atoa oia e rave i te tahi mau faanahoraa ia poro te mau pǔpǔ iti i roto i te mau fare tahua piha toroa, te mau vahi tapihooraa, te mau vahi vaiihoraa pereoo aore ra te tahi atu mau vahi taata. Mai te peu e e faaohipa maitai aˈe te feia poro i te taime ta ratou i faataa no te pororaa, e rave rahi ïa taata te nehenehe e farereihia.
7 Te faaite ra te tahi mau tabula e, ua farii-maitai-hia teie mau tauiraa e te mau tiaau ratere e te feia poro atoa. Ua ani te mau tino matahiapo i te tiaau haaati ia haapii i te tahi feia poro i te tahi mau tuhaa o te ohipa pororaa te tano ia ravehia i to ratou vahi. E mea maitai roa ia apee teie mau taata poro i te tiaau ratere i roto i teie mau tuhaa ohipa. I muri iho, na ratou ïa e haapii atu i te tahi atu feia poro. (Tim. 2, 2:2) No reira, mea rahi atu â te feia e faaroo ra i te parau apî maitai i teie nei.
8 Mea papu maitai e eita e titauhia ia tiai roa i te tere o te tiaau haaati no te tamata i te tahi o teie mau ravea pororaa taa ê. Teie te tahi mau manaˈo o ta outou paha e nehenehe e faaohipa i roto i ta outou tuhaa fenua:
9 Te pororaa na roto i te aroâ: ‘Teihea roa te taata?’ o ta tatou paha e aniani ia poro tatou i roto i te hoê vahi faaearaa e aita e taata i te poipoi i roto i te hebedoma. E nehenehe vetahi e farereihia ia haere ratou e hoohoo i te fare toa. Ua tamata aˈena anei outou i te paraparau ia ratou na roto i te pororaa na te aroâ? Mea hotu roa teie tuhaa o te taviniraa ia tano anaˈe te raveraa. Aita e faufaa ia poro i te mau taata atoa. Ei hiˈoraa, a paraparau i te feia o te ore e ru ra, te feia e hiˈohiˈo noa ra i te mau fare toa, tei roto i to ratou pereoo tei tapea noa aore ra o te tiai ra i te faurao. E navai noa i te haamataraa, ia aroha i te taata ma te auhoa e ia tiai eaha ta ˈna e parau mai. Mai te peu e e farii oia i te tauaparau, a ani atu i to ˈna manaˈo i nia i te hoê tumu parau o te nehenehe e faaara i to ˈna anaanatae.
10 I to ˈna tereraa i roto i te hoê amuiraa, e ono feia poro ta te hoê tiaau ratere i ani ia haere mai na muri iho ia ˈna e ta ˈna vahine no te poro na roto i te aroâ. Eaha te faahopearaa? “E poipoi maitai roa ïa! o ta ˈna ïa i parau. Aita e taata aita to te fare. E rave rahi aparauraa anaanatae roa ta matou i faatupu. Ua parau te hoê taata poro ma te aau tae, a tahi ra oia e poro ai na roto i te aroâ, e: ‘E rave rahi matahiti vau i roto i te parau mau e aita roa ˈtu vau i manaˈo i te mea i erehia e au!’ I te hopea o te hebedoma, ua pau pauroa te mau vea i toetoe mai a te amuiraa.”
11 I to ˈna haereraa i te amuiraa i muri iho, ua faaroo taua noâ tiaau ratere ra e, ua poro vetahi mau taata poro na roto i te aroâ i te poipoi roa, aita râ ratou i manuïa roa. E piti noa taata ta te hoê tuahine i paraparau i roto i ta ˈna pororaa, no te mea te ru ra te tahi mau pueraa i te haere i te ohipa. Ua faaitoito atura te tiaau ratere i te taata poro tataitahi ia hoˈi i roto i taua noâ aroâ ra i muri iho rii aˈe i te poipoi. O ta ratou ïa i rave, e i reira noa ratou e tae noa ˈtu i te hora ahuru ma piti. Te tuahine e piti noa taata ta ˈna i paraparau i te poipoi roa ra, mea maitai aˈe ïa i te piti o te taime. Ua noaa mai ia ˈna te iˈoa e te vahi nohoraa o e hitu taata, e ua haamata oia e piti haapiiraa Bibilia! Ua noaa atoa mai i te tahi atu feia poro o te pǔpǔ i te mau faahopearaa oaoa roa.
12 Ia farerei outou i te hoê taata o te anaanatae mai, a tamata i te ani atu i to ˈna iˈoa, to ˈna vahi nohoraa e ta ˈna numera niuniu. Eiaha e ani tahaa roa ˈtu, tera râ, a parau atu: “Ua au roa vau i ta tâua tauaparauraa. E nehenehe anei tâua e paraparau faahou â i te tahi atu taime?” Aore ra a ani atu: “E nehenehe anei tâua e farerei i ǒ oe?” Ia na reirahia, e rave rahi taata o te farii nei e ia hoˈihia ratou e farerei.
13 Mai te peu e e paraparau outou i te hoê taata o te anaanatae mai, tera râ no roto oia i te tuhaa fenua a te hoê amuiraa ê, a horoa ˈtu i te mau haamaramaramaraa ia nehenehe te mau taeae no taua vahi ra e haere atu e hiˈo ia ˈna. A faanaho ia outou iho no te rave atoa i te pororaa na roto i te aroâ i te hoê taime e tano, ia nehenehe outou e farerei i te rahiraa taata e nehenehe.
14 Te pororaa na nia i te mau faurao huiraatira: I te hoê poipoi, ua opua aˈera te tahi mau pionie i te poro i te mau taata o te tiai ra i te pereoo mataeinaa i pihai iho i te hoê fare haapiiraa tuarua. Mea maitai roa te mau tauaparauraa, ua farerei râ ratou i te hoê fifi. I ropu mau i te tauaparauraa, ua tae mai te pereoo mataeinaa, e ua hope taue noa ïa te aparauraa. Ua faatitiaifaro te mau pionie i teie fifi na roto i te paiumaraa i nia i te pereoo mataeinaa no te tamau noa i te poro i te mau horopatete, a teretere noa ˈi ratou na roto i te oire. I te taeraa i te tapearaa hopea, ua faaea noa te mau pionie i nia i te pereoo no te tere hoˈi mai, ma te tamau noa i te poro i te taata. I muri aˈe e rave rau tere haere e hoˈi mai, ua taio atura ratou i te mau faahopearaa i noaa mai: ua haamata ïa ratou e ono haapiiraa Bibilia! Ua farii vetahi mau horopatete i te faaite mai i to ratou vahi nohoraa e ta ratou numera niuniu ia haerehia mai ratou e hiˈo i ǒ ratou. I te hebedoma i muri iho, ua hoˈi atu te mau pionie i taua tapearaa pereoo mataeinaa ra, e ua na reira faahou ratou. Ua haamata ratou i te hoê haapiiraa Bibilia apî!
15 E rave rahi feia poro o te poro nei ma te aravihi ia tere anaˈe ratou na nia i te pereoo mataeinaa, te pereoo auahi aore ra te manureva. Nafea tatou ia haamata i te tauaparauraa e te taata i parahi i pihai iho ia tatou? Ua rave noa mai te hoê taurearea poro e 12 matahiti i te hoê A ara mai na! e ua haamata ˈtura i te taio i roto i te pereoo mataeinaa, ma te opua e faaara i te anaanatae o te tamahine i parahi i pihai iho ia ˈna. O te ohipa mau ïa i tupu! Ua ani mai teie tamahine e eaha ta ˈna e taio ra, e ua pahono atu oia e o te hoê ïa tumu parau no nia i te ravea no te faatitiaifaro i te mau fifi e farereihia nei e te ui apî. Ua parau faahou oia e mea rahi ta ˈna i haapii i roto i teie tumu parau, e e nehenehe atoa oia iho e faufaahia. Ua farii popou oia i te mau vea. Ua faaroo mai e piti taurearea ê atu i ta raua tauaparauraa e ua ani atoa mai raua i te mau vea. I reira, ua tapea ˈtura te taata faahoro pereoo mataeinaa i te pae purumu e ua ani maira eaha te vahi anaanatae o teie mau vea. I to ˈna taaraa, ua farii atoa ˈtura oia i te tahi.
16 Te pororaa na te mau mahora e te mau vahi vaiihoraa pereoo: Ia maitai anaˈe te mahana, e riro te pororaa na te mau mahora e te mau vahi vaiihoraa pereoo, ei ravea maitai roa no te farerei i te mau taata. Ua tamata aˈena anei outou i te poro na roto i te vahi vaiihoraa pereoo o te hoê fare toa rahi? Ia tae anaˈe outou i reira, a hiˈo maa taime iti na te hiti ia outou. A imi i te hoê taata aita oia e ru ra aore ra o te tiai ra i roto i te hoê pereoo i tapea noa e a tamata i te haamata i te hoê aparauraa auhoa. Mai te peu e e haere te tauaparauraa i mua, a faaite i te poroi o te Basileia. A tamata i te haere outou anaˈe, eiaha râ e faaatea i te tahi atu taata poro. Eiaha e rave i te hoê pute rahi roa aore ra e huti i te ara-maite-raa i nia i ta outou ohipa. Eiaha e faaiteite rahi roa. Peneiaˈe mea maitai aˈe ia ore e faaea maoro roa i te hoê vahi vaiihoraa pereoo e ia haere atu i te vahi ê. Ia ore te taata e hinaaro e paraparau mai ia outou, a vaiiho noa ˈtu ïa ia ˈna ma te maitai e a tamata i te paraparau i te tahi atu taata.
17 Te haere nei vetahi mau taata i te mau mahora no te faafaaea rii, no te hauti aore ra no te faaea maa taime iti e ta ratou mau tamarii. Ma te ore e faahuehue rahi roa i ta ratou mau ohipa, a imi i te hoê ravea no te poro atu. Ua haamata te hoê taeae i te tauaparau e te taata tiai mahora e ua ite aˈera oia e te haapeapea ra teie nei taata no nia i te raau taero e no nia i te huru oraraa o ta ˈna mau tamarii a muri aˈe. Ua haamatahia ˈtura te hoê haapiiraa Bibilia, e ua tamau noa i roto i taua mahora ra.
18 Te pororaa ma te faanaho-ore-hia na te mau fare toa rarahi: Noa ˈtu e eita noa e nehenehe e poro ma te faanahohia na te mau fare toa iti i roto i te mau fare toa rarahi, no te mau faatureraa i te tahi mau vahi, te faatupu nei vetahi feia poro i te mau taime e tano, no te poro ma te faanaho-ore-hia. E parahi ratou i nia i te hoê iri parahiraa e e haamata ratou i te hoê aparauraa auhoa e te feia e parahi mai no te faafaaea rii. Ia faaite mai te taata i te anaanatae, e tamata ïa te feia poro i te rave i te tahi mau faanahoraa no te farerei faahou ia ratou. I muri aˈe i te pororaa tau minuti i te hoê pae o te fare toa rahi, e haere atu ratou i te tahi atu vahi e e tauaparau ratou e te tahi atu taata. Oia mau, e tia ia ara maitai ia ore e huti rahi roa i te ara-maite-raa ia poro tatou mai te reira ma te faanaho-ore-hia.
19 Ia aroha outou i te hoê taata, a haamata i te paraparau ma te auhoa. Mai te peu e e faaô atoa mai te taata i roto i te tauaparauraa, a ani atu i te hoê uiraa e a faaroo maitai i ta ˈna pahonoraa. A anaanatae maite atu i ta ˈna parau. A faaite atu e te haafaufaa nei outou i to ˈna manaˈo. Mai te peu e e nehenehe, a parau atu e hoê â to outou manaˈo.
20 Ua nehenehe te hoê tuahine e paraparau ma te au e te hoê vahine paari, ma te parau atu e ua maraa rahi roa te hoo o te oraraa. Ua farii oioi noa te vahine i teie parau, e ua haamata ˈtura te hoê tauaparauraa oraora maitai. Ua noaa mai i te tuahine te iˈoa e te vahi nohoraa o teie vahine e ua hoˈi atu oia e hiˈo ia ˈna i roto i taua hebedoma ra.
21 Te pororaa na te mau fare toa: I roto i te tuhaa fenua a te tahi mau amuiraa, te vai ra te mau tuhaa taatoa e mau fare toa anaˈe ïa. E nehenehe ta te taeae haapao i te mau tuhaa fenua, e faaineine i te mau tabula taa ê no taua mau vahi tapihooraa ra. E haapapu-maitai-hia i nia i te mau tuhaa fenua atoa e mau fare toa to roto, e te farerei-taa-ê-hia ra te feia tapihoo. I roto i te tahi atu mau tuhaa fenua, e nehenehe te mau fare toa e porohia i te hoê â taime e te mau fare. E nehenehe te mau matahiapo e ani i te tahi feia poro aravihi ia haere tamau atu e poro i te mau tuhaa fenua tapihoo, ia ore te pororaa na te mau fare toa ia vaiihohia i te hiti.
22 Mai te peu e e anihia mai outou ia rave atoa i teie ohipa no te taime matamua, te hoê ravea maitai roa ia ‘itoitohia’ outou, oia ïa ia haere na mua i roto i te mau fare toa nainai; i muri iho, ia ohie rii aˈe outou ia paraparau, a haere atu ïa i roto i te mau fare toa rarahi aˈe. (Tes. 1, 2:2) Ia poro outou na te mau fare toa, a faanehenehe ia outou mai te mea e te haere ra outou i te hoê putuputuraa i te Piha no te Basileia. Mai te peu e e nehenehe, a tomo i roto i te fare toa i te taime aita e taata hoohoo e tiai ra. A ani i te paraparau i te fatu fare toa aore ra i te taata haapao. A faaite i te huru mahanahana, e a haapoto noa. Aita e faufaa ia tatarahapa ˈtu. E rave rahi feia tapihoo tei ineine noa i te haapao i te taata, e ua matau iho â ratou e ia anihia mai ratou.
23 I muri aˈe i to outou aroharaa i te hoê taata tapihoo, e nehenehe outou e parau atu e: “Mea ohipa roa te feia tapihoo, e mea fifi roa ia farerei ia ratou i ǒ ratou; no reira matou e haere mai ai e hiˈo ia oe i ta oe vahi raveraa ohipa no te pûpû i te taioraa i te hoê tumu parau o te haaferuri ia tatou.” A tatara ˈtu hoê aore ra e piti manaˈo no nia i te mau vea apî.
24 Mai te peu e e paraparau outou i te fatu fare toa, e nehenehe atoa outou e parau e: “Ua ite matou e mea au roa na te feia tapihoo ia faaroo i te parau apî. Te vai ra i roto i teie numera apî o Te Pare Tiairaa (aore ra o te A ara mai na!) te hoê tumu parau e tano no tatou pauroa.” A faataa ˈtu e eaha teie tumu parau e a faahope ma te parau atu e: “Ua papu ia matou e e oaoa roa oe i te taio i teie tumu parau.”
25 Mai te peu e te vai ra te mau rave ohipa e e tano ia na reira, e nehenehe atoa outou e parau e: “E farii anei oe ia faaite poto noa ˈtu vau i teie vea i ta oe mau rave ohipa?” Mai te peu e e faatia oia, eiaha e moehia e ua tǎpǔ outou e haapoto noa, e e tiaturi te fatu fare toa e ia tapea iho â outou i ta outou parau. Mai te peu e e hinaaro te mau rave ohipa e paraparau maoro atu â, mea maitai aˈe ia haere outou e hiˈo ia ratou i ǒ ratou.
26 Aita i maoro aˈenei, i roto i te hoê oire iti, ua haere te feia poro na muri i te tiaau haaati i roto i te pororaa na te mau fare toa. I te omuaraa, ua mǎtaˈu rii te tahi, no te mea aita ratou i poro aˈenei mai te reira; i muri iho râ, ua ore to ratou mǎtaˈu e ua au roa ratou i teie huru pororaa. Aita i naeahia i te hoê hora, ua paraparau ratou e e 37 taata. Ua parau mai te hoê taeae e, i roto i te pororaa matauhia, eita e nehenehe e farerei i te rahiraa taata na te mau fare i roto i te hoê avaˈe taatoa, mai ta ratou i farerei na te mau fare toa i roto i teie area taime poto roa.
27 A faatupu anaˈe i te mau taime e tano no te poro: Aita Iesu i poro noa ma te faanahohia. Ua tufa oia i te parau apî maitai i te mau taime tano atoa. (Mat. 9:9; Luka 19:1-10; Ioa. 4:6-15) A tapao na e nafea te feia poro ia faatupu i te mau taime e tano no te poro.
28 E peu matauhia na te tahi pae, ia poro i te mau metua e tiai ra i ta ratou mau tamarii ia oti te haapiiraa. I te mea e te haere mai nei te tahi mau metua e 20 minuti na mua ˈˈe i te hora faaotiraa haapiiraa, e taime ïa no te haamata i te hoê aparauraa faaitoito mau i nia i te hoê tumu parau Bibilia.
29 E rave rahi pionie o te tutava nei i te farerei i te mau taata o te tapitapi nei no nia i te tahi mau tumu parau e vauvauhia ra i roto i ta tatou mau vea. Ei hiˈoraa, e mau faahopearaa maitatai roa tei noaa mai i te hoê tuahine. Ua haere oia i te mau pu tauturu turuutaa e te mau vea no nia i te oraraa utuafare e te hamani-ino-raa i te tamarii, e ua faatiahia oia ia hoˈi mai e te tahi atu mau numera no nia i te mau tumu parau mai te reira te huru. Ua parau oia e “mea faahiahia roa” te pahonoraa a te taata i roto i te hoê piha tihepuraa i mua i te A ara mai na! o te 8 no Mati 1996 no nia i te ereraa i te ohipa.
30 Te faatia ra te hoê tiaau mataeinaa e te poro pinepine nei oia e ta ˈna vahine ma te faanaho-ore-hia, ia haere raua e hoohoo haere i te fare toa. E maiti raua i te hoê taime aita i rahi roa te taata e e hahaere noa te taata ma te ru ore na roto i te fare toa. Ua fanaˈo raua e rave rahi tauaparauraa anaanatae.
31 E rave rahi feia poro o te fanaˈo nei i te mau faahopearaa maitatai, na roto i te pororaa na te mau vahi i reira te taata e haere mai ai e puˈa i ta ratou ahu. Eita noa ratou e vaiiho haere i te mau vea i te taime aita e taata. Ta ratou râ tapao, o te faaite-roa-raa ïa i te parau apî maitai i te taata; te tamata nei ïa ratou i te paraparau roa ˈtu i te taata e haere mai e puˈa i ta ratou ahu.
32 I te tahi mau vahi, te faatiahia nei vetahi feia poro i faataahia, ia poro na roto i te mau fare tauraa manureva. I te tahi mau taime, ua oaoa ratou i te paraparauraa i te feia o te ratere nei na te ao nei e o te ora nei i roto i te mau fenua mea iti roa te mau Ite no Iehova i reira. Ia anaanatae anaˈe mai teie mau taata, e vaiiho atu ratou i te hoê api parau iti aore ra i te mau vea.
33 Mai te peu e eita e nehenehe, i roto i te tuhaa fenua a te amuiraa, e poro i te feia i tarahu i te mau nohoraa i roto i te mau fare tahua tei paruru-maitai-hia te tomoraa, e peu matauhia na te tahi feia poro ia poro ma te au i te feia e tiai ra aore ra i te feia haapao i teie mau fare tahua i roto i ta ratou piha ohipa. Hoê â huru i roto i te mau vahi parauhia lotissement tei opanihia i te taata e te vai ra te taata tiai. Ua pee te hoê tiaau haaati i teie huru raveraa e te tahi feia poro i roto e hitu vahi faaearaa. I te mau taime atoa, ua faataa ˈtu ratou i te taata haapao e, noa ˈtu e eita ratou e faatiahia ia haere e paraparau i te feia tarahu fare mai ta ratou i matau, aita râ ratou e hinaaro ra ia erehia oia i te mau haamaramaramaraa e vai ra i roto i ta tatou mau vea apî. Ua farii popou te feia haapao i na vahi faaearaa e hitu i te mau vea e ua ani atoa ratou ia afaihia mai te mau numera i muri iho! Area no te feia tarahu ra, ua porohia ratou na roto i te niuniu paraparau.
34 Ia tutava tatou i te poro na te mau vahi atoa: No te ora ia au i to tatou pûpûraa ia tatou iho i te Atua, e tia ia tatou ia papu e e mea ru te pororaa i te poroi o te Basileia tei horoahia mai na tatou. Mai te peu e e hinaaro tatou e farerei i te taata i te taime tano aˈe no ratou, e tia ia tatou ia haapae i te taime mea au aˈe na tatou, ‘ia ora te tahi pae i taua mau ravea atoa nei.’ Te hinaaro nei te mau tavini atoa a Iehova tei pûpûhia e tei bapetizohia e pee i te mau parau a Paulo, o tei parau e: “No te evanelia i na reira ˈi au, ia noaa atoa ia ˈu i ta te evanelia ra.”—Kor. 1, 9:22, 23.
35 Ua papai o Paulo i muri iho e: “E mea oaoa ïa ia ˈu te arue i to ˈu nei paruparu, ia vai maite te puai o te Mesia i nia ia ˈu nei. . . . ia paruparu hoi au ra, te puai ra ïa vau i reira.” (Kor. 2, 12:9, 10) Oia hoi, eita hoê o tatou e nehenehe e rave i teie ohipa na nia i to ˈna iho puai. E tia ia tatou ia pure ia Iehova no te fanaˈo i te puai o to ˈna varua moˈa. Mai te peu e e ani tatou i te puai i te Atua, e nehenehe tatou e tiaturi e e pahono mai oia i ta tatou mau pure. E turai to tatou here i te mau taata ia imi i te mau ravea atoa no te poro atu i te parau apî maitai i te vahi tei reira ratou. I roto i te hebedoma i mua nei, no te aha outou e ore ai e tamata i te hoê o te mau manaˈo e horoahia ra i roto i teie tumu parau hau?