A faaite i te iˈoa o Iehova e ta ˈna i rave
1 “E arue ia Iehova: e tiaoro i to ˈna iˈoa; e faaite i ta ˈna i rave i rotopu i te taata atoa ra. . . . Ia oaoa te aau o te feia i imi ia Iehova ra.” (Sal. 105:1, 3) Mea oaoa roa na tei papai i teie salamo e paraparau no nia ia Iehova e ta ˈna “i rave” ia vetahi ê. Teihea mea ta ˈna i rave? Eita e ore e o te mea tei taaihia i to ˈNa tiaraa arii hanahana e i “te parau apî maitai o te ora na ˈna.”—Sal. 96:2, 3, MN; 145:11, 12.
2 A fatata mai ai te tau o te oroa Haamanaˈoraa 2001, e tano roa ia oaoa tatou i te mau mea ta Iehova i rave no tatou. Aita e feaaraa, o te Amuraa maa Ahiahi a te Fatu te oroa faufaa roa ˈˈe o te matahiti no te mau Kerisetiano mau. Aita ˈtu e oroa e au i teie i te pae o te faufaaraa, te tumu, aore ra te faanahoraa. E taime teie e haamanaˈo ai tatou paatoa i ta Iehova e ta Iesu i rave e nehenehe ai tatou e fanaˈo i te faaoraraa. Eita ïa tatou e maere e i te tau o te oroa Haamanaˈoraa, e maraa te ohipa i roto i te pororaa, no te mea e hinaaro tatou paatoa e faaite i “te parau apî maitai o te ora.”
3 E riro anei outou ei pionie tauturu? I te matahiti i mairi aˈenei, i te avaˈe Eperera, e 252 taata poro tei rave i te taviniraa pionie tauturu i Polinesia. I teie â matahiti, eita anei ta tatou e nehenehe e faarahi i ta tatou ohipa pororaa i te mau avaˈe Mati e Eperera iho â râ? E pae Mahana maa to te avaˈe Mati e e pae Tapati to te avaˈe Eperera. Na roto i te faanahoraa ia ratou no te poro i te tahi mau mahana taatoa i te hopea hebedoma, ua itea mai i te feia poro e rave rahi o te rave ra i te ohipa taime taatoa e e nehenehe ta ratou e riro ei pionie tauturu. Ia naeahia ia ˈna e 50 hora e titauhia i te avaˈe, e tia i te hoê pionie tauturu ia poro i te faito au noa, 12 hora i te hebedoma. A hiˈo maite i te mau porotarama e pûpûhia ra i roto i te tumu parau tarenihia i te api 4. Te vai ra anei hoê e tano i to outou huru tupuraa? Aita anaˈe, e hinaaro paha outou e faanaho i ta outou iho porotarama ia nehenehe outou e riro ei pionie tauturu i te mau avaˈe Mati e Eperera.
4 Mea maitai ia haamata te mau matahiapo i teie iho nei i te faahotu i te aau tae no taua ohipa ra e i te paturu atu. I te matahiti i mairi aˈenei, i roto i te hoê amuiraa ua rave te taatoaraa o te mau matahiapo e te mau tavini tauturu i te taviniraa pionie tauturu, e 64 o na 121 taata poro tei rave i teie huru taviniraa i te avaˈe Eperera. Ua oaoa atoa te amuiraa i te horoaraa e ono taata poro bapetizo-ore-hia, no te taime matamua, i ta ratou tapura taviniraa no Mati e Eperera. Aita e feaaraa, tera te taime maitai roa ˈˈe ia ui te mau tamarii e te feia anaanatae apî i te mau matahiapo e te faaî ra anei ratou i te mau titauraa no te haamata i te rave i te ohipa pororaa i mua i te taata.
5 E hopoi mai te mau tutavaraa hau i te mau haamaitairaa: E haamaitai-rahi-hia te mau amuiraa o te haamau i te tahi mau fa taa ê e o te tutava ˈtu â i te tapi atu. E nehenehe ta te tahi mau amuiraa e tutava i te poro i te mau tuhaa fenua mea varavara i te terehia ˈtu, i te faaohipa iho â râ i te mau huru pororaa taa ê atu i te pororaa na te mau fare, mai te pororaa na roto i te niuniu paraparau, e ravea maitai e farerei ai i te feia aita i ǒ ratou e te ore e naeahia na roto i te tahi atu ravea.
6 No te mea anei e mea maˈimaˈi aore ra e ruhiruhia te hoê, eita iho â ïa ta ˈna e nehenehe e apiti hau atu â i roto i te taviniraa? E ere mai te reira noa. A hiˈo na, ua riro te hoê tuahine e 86 matahiti e e mariri ai taata to ˈna, ei pionie tauturu noa ˈtu te paruparu o to ˈna avae i te avaˈe Eperera i mairi. Maoti te pororaa na roto i te niuniu paraparau i nehenehe ai oia e rave hau atu â i roto i te pororaa e e arue rahi atu â ia Iehova. Ua riro te reira ei faaitoitoraa no ˈna e no te amuiraa atoa.
7 A faaineine maitai no te oroa Haamanaˈoraa: I teie matahiti, e tupu te oroa Haamanaˈoraa i te 8 no Eperera. I te mea e e Tapati tera mahana, mea rahi ïa te taata e nehenehe e tae mai. E nehenehe tatou e tapao i te hoê numera rahi roa ˈˈe o te feia e tae mai ia rave tatou i ta tatou tuhaa no te 1) tae atoa mai e 2) te titau manihini ia vetahi ê ia haere mai i taua oroa ra. O vai ta tatou e nehenehe e titau manihini?
8 A hiˈo i ta outou mau tapaopaoraa no te ite o vai te mau taata i anaanatae i te parau mau, noa ˈtu e aita outou i farerei tamau ia ratou. A tutava taa ê i te horoa i te hoê parau titauraa na ratou e piti aore ra e toru hebedoma hou te oroa Haamanaˈoraa. Mai te peu e e tano i to outou huru tupuraa, a parau i te feia e hinaaro e haere mai e e nehenehe ta outou e tii ia ratou.
9 I roto i te tahi mau amuiraa, aita e operehia ra te taatoaraa o te mau parau titauraa i neneihia no te oroa Haamanaˈoraa. E ara te mau papai parau o te mau amuiraa e ia noaa oioi te mau parau titauraa ia pau roa i te operehia. E hinaaro paha outou e papai aore ra e patapata maitai i te hora e te vahi putuputuraa no te oroa Haamanaˈoraa i muri i te parau titauraa. Ei haamanaˈoraa, mea maitai aˈe e na tatou iho e horoa i te parau titauraa i te taata, i roto i te rahiraa o te mau tupuraa.
10 Eiaha e haamoe i te feia aita e ohipa faahou ra: Mea oaoa roa ia ite tatou i te hoê taata e haapii ra i te Bibilia ia pûpû ia ˈna na Iehova e ia faataipe i taua euhe ra na roto i te bapetizoraa. Te mea peapea, i te mau matahiti atoa, e faaea vetahi pae o tatou i te haere i te mau putuputuraa e i te faaite i te iˈoa o Iehova e ta ˈna i rave ia vetahi ê. E tano roa ïa ia haapao tatou i te reira. Noa ˈtu e aita te rahiraa o te feia o te ore e ohipa faahou ra i faarue i te parau mau, ua faaea paha ratou i te poro no te toaruaruraa, te tahi mau fifi aore ra mau tapitapiraa o te oraraa. (Mat. 13:20-22) E hinaaro te feia i paruparu i te pae varua i te tauturu no te hoˈi mai i te amuiraa ia ore ratou e riro roa i te faanahoraa a Satani. (Pet. 1, 5:8) I teie matahiti, i te tau o te oroa Haamanaˈoraa, e hinaaro tatou e rave i te tahi tutavaraa taa ê ia apiti faahou te feia atoa aita e ohipa faahou ra o te faaî ra râ i te mau titauraa, i roto i te pororaa i te parau apî maitai.
11 E faaara te papai parau o te amuiraa i te mau taeae faatere i te haapiiraa buka mai te peu e aita te hoê o te mau melo o ta ratou pǔpǔ e ohipa faahou ra. E faanaho te tomite tiaauraa a te amuiraa i te tahi mau tere a te tiai mamoe i ǒ te feia aita e ohipa faahou ra. Mai te peu e mea tano e ia fanaˈo te hoê taata poro i te hoê haapiiraa bibilia, e faanaho ïa te tiaau no te taviniraa i te tauturu, i muri aˈe i te faaauraa e te tahi atu mau melo o te tomite tiaauraa o vai te tano aˈe no te faatere i te haapiiraa. Aita e faufaa e ia faaterehia te haapiiraa no te hoê tau roa, e nehenehe râ te taata i maitihia no te faatere i te haapiiraa e tapao i to ˈna taime, ta ˈna mau farerei-faahou-raa e te haapiiraa bibilia.
12 I te avaˈe Eperera i mairi, ua pûpû te hoê tuahine e poro ra na te mau fare i te tahi mau vea na te hoê tane apî i nia i te purumu. Ua faataa ˈtura teie tane e e Ite ta ˈna vahine aita e ohipa faahou ra, e ua ui atura teihea roa te Piha a te Basileia hou a ani ai i te tuahine ia farerei ia raua ta ˈna vahine. I te pae hopea, ua haere raua toopiti i te putuputuraa i muri iho e ua farii i te hoê haapiiraa bibilia.
13 E faaineine anaˈe i te faarahi i ta tatou ohipa: Teie â ta te papai salamo, tei parau e e tia ia tatou ia faaite i te iˈoa o Iehova e ta ˈna i rave, i faataa: “E himene ia ˈna, e himene ia ˈna ma te salamo; e paraparau faahou i te mau ohipa taa ê na ˈna ra. E fanaˈo outou o to ˈna ra taata, i to ˈna ra iˈoa moˈa.” (Sal. 105:2, 3) E faaite anaˈe e mea faufaa roa no tatou te iˈoa hanahana o Iehova e ta ˈna “mau ohipa taa ê” na roto i te tataipitiraa i te mau tutavaraa i roto i te taviniraa e te faariroraa i teie tau o te oroa Haamanaˈoraa ei tau o te ore e moehia!
[Tumu parau tarenihia i te api 4]
Mau ravea taa ê e itea mai ai 12 hora i te hebedoma e e riro ai ei pionie tauturu
Mahana Hora
Monire 1 2 - -
Mahana piti 1 - 3 -
Mahana toru 1 2 - 5
Mahana maha 1 - 3 -
Mahana pae 1 2 - -
Mahana maa 5 4 3 5
Tapati 2 2 3 2
Taatoaraa: 12 12 12 12
E tano anei hoê o teie mau porotarama ia outou? Aita anaˈe, no te aha e ore ai e haamau i ta outou iho porotarama?