VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • km 2/02 api 3-6
  • ‘A faaite hua i te parau a te Atua’

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • ‘A faaite hua i te parau a te Atua’
  • Ta tatou taviniraa i te Basileia 2002
  • Papai tei tuea
  • ‘A faaite hua ˈtu i te parau apî maitai’
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2008
  • E rave faahou anei tatou i te reira?—Aniraa apî no te mau pionie tauturu
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1998
  • E faaite noa anaˈe i te mau ohipa taa ê a Iehova
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2004
  • Te imihia nei 100 000 pionie tauturu
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1997
Ite hau atu â
Ta tatou taviniraa i te Basileia 2002
km 2/02 api 3-6

‘A faaite hua i te parau a te Atua’

1 Ia putapû roa tatou no te mea ua horoahia mai te hoê mea maitai, eita anei tatou e faaite i to tatou mauruuru na roto i to tatou huru e ta tatou mau ohipa? Oia iho â ïa! I mua i te maitai e te aau aroha o Iehova i nia i te huitaata, a tapao na i te huru o te aposetolo Paulo. Teie ta ˈna i parau: “Ia haamaitaihia te Atua i [ta ˈna ra ô horoa noa] eita e tia ia parau ra.” Eaha tera “ô horoa noa”? O ‘te maitai rahi o te Atua’ ïa i nia ia tatou, e te faaiteraa rahi roa ˈˈe o te reira, o te ô ïa o ta ˈna Tamaiti ei hoo no ta tatou mau hara.—Kor. 2, 9:14, 15; MN; Ioa. 3:16.

2 E parau noa anei tera mau haamauruururaa a Paulo? E ere roa ˈtu! Ua faaite oia i to ˈna mauruuru hohonu na roto e rave rahi ravea. Ua haapeapea roa oia no te ea pae varua o to ˈna mau hoa Kerisetiano e ua hinaaro oia e tauturu ia ratou, ia au i tei maraa ia ˈna, ia faufaa-roa-hia ratou i te aau aroha o te Atua. Teie ta Paulo i parau no nia ia ratou: “Oia atoa matou no te rahi o to matou aroha ia outou, ua tia roa ia matou te horoa ˈtu i te evanelia a te Atua ia outou na, e eiaha hoi te reira anaˈe ra, o matou atoa iho ïa, no te mea ua riro outou ei here na matou.” (Tes. 1, 2:8) Taa ê atu i te tautururaa i te mau melo o te amuiraa ia haapapu i to ratou faaoraraa, ua poro o Paulo ma te rohirohi ore i te parau apî maitai, ma te fano na te fenua e na te miti tau tausani kilometera i te atea, ia itea mai ia ˈna te feia “[aau farii e tano] no te ora mure ore.” (Ohi. 13:48; MN) No to ˈna mauruuru hohonu no te mau mea atoa ta Iehova i rave no ˈna, ua ‘faaite hua oia i te parau a te Atua.’—Kol. 1:25.

3 Aita anei to tatou mauruuru no te mau mea atoa ta Iehova e rave ra no tatou, e turai ra ia tatou ia pûpû i te tauturu pae varua na te feia e hinaaro i roto i ta tatou amuiraa? (Gal. 6:10) Eita anei tatou e hinaaro e apiti atu â i roto i te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia i roto i ta tatou tuhaa fenua?—Mat. 24:14.

4 Hoê taime maitai no te faaite i to tatou mauruuru: I te mau matahiti atoa, e horoa mai te Oroa haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia i te hoê taime maitai taa ê no te faaite i to tatou mauruuru no ta Iehova e ta Iesu i rave no tatou. E ere teie i te tahi atu putuputuraa aore ra i te tahi haamanaˈoraa noa i te hoê ohipa i tupu. Ua parau Iesu e: “E na reira outou ei manaˈoraa ia ˈu.” (Luka 22:19) E taime maitai te Oroa haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia no te feruri i te huru o Iesu, no te farii e te ora ra oia i teie mahana e te haa ra oia ma te hanahana e te faatereraa tei horoahia na ˈna no to ˈna haapao maitai e no ta ˈna tusia. E taime maitai atoa teie oroa no te faaite i to tatou auraro i te mana faatere o te Mesia o te aratai ra i te tereraa o te amuiraa Kerisetiano e ta ˈna mau ohipa. (Kol. 1:17-20) Ma te faatura, e tia i te nunaa taatoa o te Atua ia tae i te Oroa haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia. I teie matahiti, e tupu teie oroa i te Mahana maha 28 no Mati, i muri aˈe i te toparaa mahana.

5 Maoti te tutavaraa tuutuu ore i ravehia i te matahiti i mairi aˈenei hou te Oroa haamanaˈoraa, ua tapaohia e e 4 960 taata tei tae mai i nia i te tuhaa fenua o te amaa no Tahiti. Ehia ïa i teie matahiti? Tei ta tatou ïa ‘rohiraa e faaoromairaa’ i te tauturu e rave rahi roa taata ia tae mai.—Tim. 1, 4:10.

6 Taa ê atu i te haere i te Amuraa maa ahiahi a te Fatu, e tia ia tatou ia poro hau atu â. Aita e feaaraa, tau ahuru tausani taeae e tuahine o te riro ei pionie tauturu hoê avaˈe aore ra hau atu. I na pae matahiti taitahi i mahemo, ua tapaohia i te faito au noa 113 pionie tauturu i te tau o te Oroa haamanaˈoraa, mai te avaˈe Mati e tae atu i te avaˈe Me, i Porinetia Farani. E nehenehe anei outou e faanaho ia outou no te tamata i te fanaˈoraa taa ê e riro ei pionie tauturu i teie matahiti? E ravea maitai roa teie no te faaite i to outou mauruuru haavare ore no te tusia a te Mesia. E nehenehe outou e tiaturi i te haamaitairaa a Iehova, mai ta te mau tupuraa i muri nei e faaite maira.

7 Teie ta te hoê tuahine, e ohipa taime taatoa ta ˈna e o tei rave i te taviniraa pionie tauturu i te avaˈe Mati i mahemo, i papai: “I roto i Ta tatou taviniraa i te Basileia no Fepuare 2001, te faaitoitohia ra te taatoaraa ia rave i te taviniraa pionie tauturu i te tau o te Oroa haamanaˈoraa, ia au i to ratou huru tupuraa. Ua tano maitai ïa te reira e ta ˈu tapura ohipa, no te mea e pae Mahana maa to te avaˈe Mati. Ua faaoti atura vau e faaî i te hoê aniraa.” I te omuaraa o te avaˈe, ua haamau oia i te fa e haamata i te hoê haapiiraa bibilia. Ua naea anei ia ˈna ta ˈna fa? E, i te 52raa o ta ˈna hora! Eaha te haapiiraa ta ˈna i huti mai? “E mau haamaitairaa faahiahia mau te tiai maira ia tatou ia tutava ˈtu â tatou.”

8 Eaha te mau maitai e tiai maira i te mau utuafare ia riro ratou paatoa ei pionie? I te avaˈe Eperera i mahemo, ua rave na melo e maha o te hoê utuafare i te taviniraa pionie. Eita roa ˈtu e moehia ia ratou taua avaˈe ra. Te na ô ra te mama e: “E taime maitai te mahana taitahi no te oaoa, no te mea ua hoê matou i roto i te taviniraa! Ia tamaa matou, e tauaparau matou no nia i ta matou mau ohipa o te mahana, e mea au roa.” Teie ta te tamaiti e parau ra: “Ua oaoa vau i te pororaa e o Papa i roto i te hebedoma, area tei matauhia râ, tei te ohipa oia.” Teie ta te papa e parau ra: “No ˈu nei te upoo o te utuafare, te mauruuru ra vau i te iteraa e te haa amui ra matou i roto i te ohipa faufaa roa ˈˈe.” E to outou utuafare ïa? No te aha e ore ai e paraparau amui no nia i te raveraa te utuafare taatoa i te taviniraa pionie tauturu i te tau o te Oroa haamanaˈoraa?

9 E ahiri e e faariro tatou i te avaˈe Mati ei avaˈe tei ore i itehia aˈenei? I te omuaraa o te matahiti 2000, te ui ra Ta tatou taviniraa i te Basileia i teie uiraa: “E ahiri e e faariro tatou i te avaˈe Eperera 2000 ei avaˈe tei ore i itehia aˈenei?” Eaha te pahonoraa? I taua avaˈe ra, e 252 tei riro ei pionie tauturu. Te haamanaˈo ra anei outou i te oaoa i itehia i roto i ta outou amuiraa i taua avaˈe ra, no te maraaraa o te ohipa pae varua? E nehenehe anei tatou e na reira faahou i teie matahiti aore ra e rave hau atu â? Ia tutava amui te taatoaraa, e nehenehe te avaˈe Mati 2002 e riro ei “avaˈe tei ore i itehia aˈenei.” No te aha râ Mati?

10 Te vai ra e piti tumu. A tahi, e tupu te Oroa haamanaˈoraa i te hopea avaˈe, e taime roa ïa to tatou no te titau manihini e rave rahi roa taata. A piti, i teie matahiti, e pae hopea hebedoma to Mati, mea ohie ïa te taviniraa pionie tauturu no te feia e rave ra i te ohipa aore ra e haere ra i te haapiiraa. No te aha e ore ai e parahi e e feruri i te hoê tapura ohipa au noa maoti te tarena e vai ra i roto i teie api hau? Eita e ore e mea ohie aˈe te taviniraa pionie tauturu i ta outou e manaˈo. Ei hiˈoraa, ia faataa outou e 8 hora pororaa i na pae hopea hebedoma taitahi, e toe noa ïa 10 hora e rave i te toea o te avaˈe ia naeahia na 50 hora.

11 Eaha ta te mau matahiapo e rave no te tauturu i te mau melo atoa o te amuiraa ia ‘faaite hua i te parau a te Atua’? A faaite i te aau tae i roto i ta outou mau tuhaa e rave i roto i te mau putuputuraa e i roto i ta outou mau aparauraa. E nehenehe te mau taeae faatere i te mau haapiiraa buka a te amuiraa e to ratou mau mono e paraparau e te melo taitahi o ta ratou pǔpǔ e e tauturu roa ˈtu ia ratou. I te tahi taime, e navai noa te tahi mau parau faaitoito aore ra te tahi mau manaˈo tauturu. (Mas. 25:11) Mea rahi o te ite e ia rave ratou i te tahi mau faatanoraa rii i roto i ta ratou tapura ohipa, e nehenehe ratou e tavini ei pionie tauturu. I roto i te tahi mau amuiraa, te horoa ra te rahiraa, mai te peu e e ere te taatoaraa, o te mau matahiapo e mau tavini tauturu e ta ratou mau vahine i te hoê hiˈoraa maitai roa, na roto i te raveraa i te taviniraa pionie tauturu i te tau o te Oroa haamanaˈoraa, e faaitoito atu ai i te feia poro e rave rahi ia pee ia ratou. Eita e maraa i te tahi feia poro ia riro ei pionie no te mau taotiaraa pae tino aore ra no te tahi atu mau tumu, teie râ, e nehenehe tatou e faaitoito ia ratou ia apiti atu i te amuiraa no te faaite i to ratou mauruuru, na roto i te tutava-roa-raa i roto i te taviniraa.

12 Tei te faaineine-maite-raa te mau matahiapo e itehia ˈi te manuïaraa. Ia faataahia te mau putuputuraa no te pororaa i te mau taime e tano no te melo taitahi i te roaraa o te hebedoma. Ia nehenehe, e maiti oioi te tiaau no te taviniraa i te mau taeae aravihi no te haapao i te mau putuputuraa no te taviniraa. E titauhia te hoê faaineineraa maitai ia ore teie mau putuputuraa, tae noa ˈtu te faanahoraa i te mau pǔpǔ, te tuharaa i te tuhaa fenua e te pure, ia hau atu i te 10 e tae atu i te 15 minuti. (A hiˈo i Ta tatou taviniraa i te Basileia no Tetepa 2001, Pahonoraa i ta outou mau uiraa.) Ia faataa-maitai-hia te porotarama ohipa no te avaˈe i te amuiraa e ia piahia i nia i te tapura piaraa.

13 Ia faataahia te mau tuhaa fenua e ia navai. E tia i te tiaau no te taviniraa ia farerei i te taeae haapao i te mau tuhaa fenua ia porohia te mau tuhaa fenua aita e poro-pinepine-hia ra. E faaitoito taa ê tatou i te farerei i te mau taata aita i ǒ ratou, i te poro i roto i te aroâ, na te mau fare toa e i te ahiahi. Ia tano, e tauturu tatou i te tahi feia poro ia poro na roto i te niuniu paraparau.

14 A tauturu ia ratou ia poro faahou: Te vai ra anei i roto i te tuhaa fenua a ta outou amuiraa, te tahi feia poro aita e poro faahou ra i te parau apî maitai? E melo noâ ratou no te amuiraa e te hinaaro ra ratou i ta tatou tauturu. (Sal. 119:176) Te fatata roa maira te hopea o teie nei faanahoraa e te piri atoa maira te ao api; e tano ïa ia tauturu tatou i te feia aita e poro faahou ra. (Roma 13:11, 12) I na pae matahiti i mairi aˈenei, e hau atu i te 150 taata poro tei poro faahou i to ratou tautururaahia. Eaha te rave no te tauturu e rave rahi atu â o ratou ia oraora faahou to ratou here e to ratou tiaturi matamua?—Heb. 3:12-14.

15 E feruri te tino matahiapo i te mea e rave no te tauturu i te feia aita e poro faahou ra i nau matahiti i mahemo. (Mat. 18:12-14) E tapura te papai parau i te mau iˈoa i muri aˈe i te hiˈopoaraa i te tapura taviniraa a te feia poro. E tutavaraa taa ê te ravehia i roto i te ohipa tiairaa mamoe. E hinaaro paha te hoê matahiapo, o tei matau maitai i te tahi taata poro aore ra mea piri raua, e haere e hiˈo ia ˈna. Aore ra e anihia te tauturu a te tahi atu feia poro. Papu maitai e e oaoa te feia o tei haapii e te Kerisetiano aita e poro faahou ra, i te tauturu ia ˈna i teie taime e hinaaro ai oia i te tauturu. Ta tatou fa, oia ïa ia poro faahou e rave rahi o te feia aita e poro faahou ra, i te parau a te Atua. Aita ˈtu ïa e taime maitai aˈe no te reira maori râ te tau o te Oroa haamanaˈoraa, mai te peu e te faaî ra ratou i te mau titauraa!—A hiˈo i te mau faataaraa i roto i Ta tatou taviniraa i te Basileia no Novema 2000, Pahonoraa i ta outou mau uiraa.

16 Te faaî ra anei te tahi atu i te mau titauraa no te poro? Te tamau noa ra Iehova i te haamaitai i to ˈna nunaa na roto i te faataeraa mai i “tei hinaarohia e te mau fenua atoa ra.” (Hag. 2:7) I te mau matahiti atoa, e tapaohia tau tausani taata poro apî bapetizo-ore-hia. O vai ratou? Te mau tamarii a te mau Ite no Iehova e te feia ta tatou e haapii ra i te Bibilia. Nafea tatou e ite ai e te faaî ra ratou i te mau titauraa no te feia poro i te parau apî maitai?

17 Mau tamarii a te mau Ite no Iehova: Mea rahi te tamarii e apee ra i to ratou mau metua i roto i te pororaa e rave rahi matahiti i te maoro, tera râ, aita ratou i tapaohia ˈtura ei feia poro bapetizo-ore-hia. O te avaˈe Mati te taime maitai no te reira. Nafea tatou e ite ai e ua ineine te hoê tamarii? Te na ô ra te buka Organisés pour bien remplir notre ministère, api 100, e “ia hinaaro te hoê tamarii, e haerea maitai to ˈna, e ia noaa ia ˈna ia faaite i to ˈna iho faaroo na roto i te haaparareraa i te parau apî maitai.” Mai te peu e te manaˈo ra outou e ua ineine ta outou tamarii, a faaite atu ïa i te hoê o te mau matahiapo o te tomite tiaauraa a te amuiraa.

18 Feia haapii i te Bibilia e faaî ra i te mau titauraa: Ia tae i te hoê mahana, e faaite mai te hoê taata haapii i te Bibilia, tei noaa mai te tahi faito ite e o te haere ra i te mau putuputuraa tau taime i te maoro, i te hinaaro e riro ei taata poro i te Basileia. Mai te peu e te haapii ra outou e te hoê taata mai tera, a feruri ïa i teie mau uiraa: Te haere ra anei o ˈna i mua, ia au i to ˈna faito matahiti e to ˈna aravihi? Te faaite aˈena ra anei o ˈna i to ˈna faaroo ma te faanaho-ore-hia? Te ahu ra anei o ˈna i te “huru taata apî”? (Kol. 3:10, MN) Te faaî ra anei o ˈna i te mau titauraa no te feia poro bapetizo-ore-hia, faataahia i te mau api 98-100 o te buka Notre ministère? Mai te peu e e, a faaara ˈtu ïa i te tomite tiaauraa ia faanahohia e piti matahiapo o te farerei atu ia outou e te taata haapii. Ia faaî oia i tera mau titauraa, e faaara ïa na matahiapo ia ˈna e e nehenehe ta ˈna e haamata i te rave i te taviniraa i mua i te taata.

19 E na avaˈe Eperera e Me? E nau avaˈe taa ê atoa teie no te faarahi i te ohipa pororaa. E nehenehe e rave rahi o te riro ei pionie tauturu i te avaˈe Mati, e tavini â i te avaˈe Eperera e (aore ra) i te avaˈe Me, i reira hoi tatou e pûpû na mua ˈi i Te Pare Tiairaa e te Réveillez-vous! E mau haamaitairaa ta te taioraa i teie nau vea e hopoi mai i roto i to tatou oraraa! E tuhaa rahi ta teie nau vea e rave ra i roto i te maraaraa faahiahia roa ta tatou e tapao nei na te ao nei. E ravehia te tahi tutavaraa taa ê i na avaˈe Eperera e Me no te opere i na vea na te taata e rave rahi atu â. E faaineine anaˈe i teie nei i te apiti atu ma te aau atoa.

20 I te mea e te opua ra tatou e faarahi i ta tatou ohipa, e hinaaro anei tatou e rave rahi atu â vea? I te roaraa o te matahiti, e pûpû tatou i Te Pare Tiairaa e te Réveillez-vous! i te Mahana maa, te mahana vea. I te mea râ e mea rahi o te rave i te taviniraa pionie tauturu e e opere tatou paatoa i na vea e piti avaˈe taatoa i te maoro, mea titauhia ïa ia faarahi tatou i ta tatou mau vea. No reira, e faaara oioi tatou i te taeae haapao i te mau vea o ta tatou amuiraa. I te hoê â taime, e ara te taeae haapao i te mau papai e ia navai maitai te api parau ra E hinaaro anei outou e ite hau atu â no nia i te Bibilia? ia nehenehe te taatoaraa e faaohipa ˈtu.

21 Mea rahi tei faaite i to ratou mauruuru no te tumu parau “Nafea ia pûpû i te mau vea” i roto i Ta tatou taviniraa i te Basileia. Te haafaufaa ra anei outou i te reira na roto i te haapiiraa i te mau faaiteraa e horoahia ra? I roto i ta outou haapiiraa bibilia utuafare, no te aha e ore ai e faataa tau taime no te faaineine i tera mau faaiteraa?

22 E haa roa ino anaˈe i te tau o te Oroa haamanaˈoraa: Mai te aposetolo Paulo, e faaite tatou ia Iehova e te mauruuru rahi nei tatou no “ta ˈna ra ô horoa noa” na roto i te rave-hua-raa i te mau ohipa pae varua i faanahohia no te tau o te Oroa haamanaˈoraa. No reira, e tia ia tatou (1) ia haere i te oroa faufaa roa ˈˈe o te matahiti, te Oroa haamanaˈoraa i te Amuraa maa ahiahi a te Fatu, i te Mahana maha 28 no Mati 2002; (2) ia tauturu i te faaoraora i ‘te hinaaro matamua’ o te feia aita e poro faahou ra (Apo. 2:4; Roma 12:11); (3) ia tauturu i ta tatou mau tamarii e te feia haapii i te Bibilia e faaî ra i te mau titauraa ia riro ei feia poro bapetizo-ore-hia e (4) ia rave roa ino i te ohipa pororaa evanelia, na roto paha i te riroraa ei pionie tauturu i te avaˈe Mati e i muri aˈe.—Tim. 2, 4:5.

23 E pure tatou ia Iehova ma te aau atoa ia rave hua tatou paatoa i te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia i te tau o te Oroa haamanaˈoraa, e faaite atu ai i te hohonu o to tatou mauruuru no te mau mea atoa ta Iehova e rave ra no tatou.

[Tumu parau tarenihia i te api 6]

Ta ˈu porotarama pororaa no Mati 2002

Monire Mahana Mahana Mahana Mahana Mahana Tapati

piti toru maha pae maa

1 2 3

Mahana vea

4 5 6 7 8 9 10

Mahana vea

11 12 13 14 15 16 17

Mahana vea

18 19 20 21 22 23 24

Mahana vea

25 26 27 28 29 30 31

OROA Mahana vea

HAAMANAˈORAA

I MURI AˈE

I TE TOPARAA

MAHANA

E nehenehe anei outou e faataa e 50 hora pororaa no te riro ei pionie tauturu i te avaˈe Mati?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono