Ua tamata anei outou i te poro i te ahiahi?
1 Ia hoona anaˈe ta tatou ohipa, e oaoa tatou i te rohiraa. Mai te peu râ e aita e ohipa maitai e noaa mai, e fiu ïa tatou e eita tatou e oaoa. Ua riro te ohipa faufaa ei haamauruururaa e ei haamaitairaa. (Hiˈo Koheleta 3:10-13.) E tano atoa te reira i nia i ta tatou ohipa pororaa. Ua ite hoi tatou e, ia poro tatou na te mau fare e ia haamata tatou i te mau tauaparauraa i nia i te Bibilia, e hoˈi tatou i te fare ma te itoitohia i te pae varua. Mai te mea ra e aita to tatou taime i mâuˈa.
2 I roto e rave rahi tuhaa fenua, e mea fifi roa ia farerei i te taata i ǒ ratou i te tahi mau hora o te mahana. Te faaite maira te tahi mau tabula e, i te mau vahi e rave rahi, hau atu i te afaraa o te taata aita to te fare ia haere anaˈe atu tatou i te poipoi. E rave rahi amuiraa o tei haapaiuma i teie fifi na roto i te faanahoraa i te pororaa i te ahiahi, e ua noaa mai te mau faahopearaa maitatai. Te na ô ra te feia poro e, ia haere ratou e poro i te ahiahi, mea rahi aˈe te taata o ta ratou e farerei i ǒ ratou e mea pinepine, e mea hau aˈe e mea farii aˈe ratou i te faaroo i te poroi o te Basileia. Ua tamata anei outou i te poro i te ahiahi i roto i ta outou tuhaa fenua?—Hiˈo Mareko 1:32-34.
3 E faanaho te mau matahiapo i te pororaa i te ahiahi: I roto e rave rahi tuhaa fenua, te turu-maitai-hia nei te mau putuputuraa no te pororaa e faanahohia i te hopea avatea aore ra i te omuaraa o te ahiahi. E nehenehe e faatano no te mau taurearea feia poro e faaoti nei i te haapiiraa i te avatea e te mau taata paari e faaoti nei i ta ratou ohipa i te hopea o te mahana. No te tahi feia poro eita ratou e vata no te poro i te hopea hebedoma, ua riro te pororaa i te ahiahi i roto i te hebedoma, ei ravea tano maitai ia nehenehe ratou e apiti tamau i roto i te taviniraa.
4 E rave rau mau raveraa no te poro i te ahiahi. E nehenehe tatou e haere na te mau fare e e pûpû i te mau vea aore ra i te papai e pûpûhia no te avaˈe. Te reira atoa te taime maitai roa no te haere e farerei i te taata aita to te fare, i to te tahi atu feia poro haereraa mai i te poipoi aore ra i te hopea hebedoma. Peneiaˈe te vai atoa ra te tahi mau vahi tano maitai no te poro na te mau aroâ, i reira tatou e farerei ai i te mau taata e hoˈi maira na te ohipa. E rave rahi o te manaˈo nei e, o te ahiahi te taime maitai aˈe no te hoˈi e farerei i te feia i anaanatae.
5 A ara e a faaite i te paari: Mea atâta ia haere i te tahi mau vahi ia topa te mahana aore ra ia po anaˈe. E mea papu aˈe ia haere e piti taata aore ra te hoê pǔpǔ, ia maiti i te mau aroâ te vai ra te mori e ia haere noa i te mau vahi i reira ua ite tatou e eita tatou e fifihia. Ia tae tatou i mua i te hoê fare, e tia tatou ma te ite-maitai-hia mai. E tia ia tatou ia ara. Mai te peu e e ere i te taime tano, peneiaˈe te tamaa ra te utuafare, a parau atu ïa e e hoˈi mai tatou i te tahi atu taime. Mea pinepine, mea maitai aˈe ia poro i te omuaraa o te ahiahi, eiaha râ ia haamaoro roa i te po e peneiaˈe te faaineine ra te taata e haere e taoto.
6 Eita e ore e e haamaitai mai Iehova i ta tatou mau tutavaraa no ‘te tavini ia ˈna i te rui e te ao.’—Apo. 7:15, MN.