VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • wp19 Nº 2 api 6-7
  • Ia pohe tei herehia

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ia pohe tei herehia
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa)—2018
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • NAFEA VETAHI Ê I FAARURU AI I TERA TUPURAA?
  • E nafea ia faaoromai?
    Ia pohe tei herehia
  • Faarururaa i te oto
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2008
  • “Nafea ia ora noa ˈtu to ˈu mauiui?”
    A ara mai na! 1987
  • Eaha te tamahanahana ˈtu?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa) 2016
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa)—2018
wp19 Nº 2 api 6-7
Na hoa faaipoipo o te oto ra na te pae tahatai ma te tapea ia raua a hiˈo atea ai

Ia pohe tei herehia

Te na ô ra o Vanessa, no Auteralia: “I te taime a pohe taue ai to ˈu tuaana, aita vau i nehenehe e rave noa ˈˈe i te tahi ohipa. Tau avaˈe i muri mai, ua manaˈonaˈo noa vau ia ˈna e ua mauiui roa vau, mai te huru ra e ua patiatiahia to ˈu tino i te hoê tipi. I te tahi taime, ua riri atoa vau. No te aha to ˈu taeae i pohe ai? Ua faahapa vau ia ˈu iho no te mea aita vau i faataa rahi i te taime no ˈna.”

MAI te peu e ua pohe hoê taata tei herehia, e tauiui noa paha to oe huru: e oto, moemoe, manaˈonaˈo noa oe aita e nehenehe e rave i te tahi ohipa. E riri atoa paha oe, e faahapa oe ia oe iho aore ra e riaria atoa oe. Ua uiui paha oe, mea hoona anei ia ora?

Ia papu ia oe, e ere te oto i te hoê tapao e ua paruparu oe. E faaiteraa noa te reira no to oe here i te taata tei pohe. E nehenehe anei to oe mauiui e iti mai?

NAFEA VETAHI Ê I FAARURU AI I TERA TUPURAA?

No oe, e vai noa paha to oe mauiui e a muri noa ˈtu. E ite paha oe i te tamahanahanaraa maoti teie mau aratairaa:

A FAATAA I TE TAIME NO TE OTO

Aita te mau taata e oto hoê â huru aore ra hoê â maororaa. E taˈi oe no te haamâha rii i to oe mauiui. Te parau ra o Vanessa, tei faahitihia na mua ˈtu: “Taˈi noa vau. Ua hinaaro vau e haamâha i to ˈu mauiui.” Te na ô ra o Sofía, ua pohe taue hoi to ˈna tuahine: “Mea mauiui mau ia manaˈonaˈo noa i tei tupu. Ia na reira vau, e au ra e te paraˈuhia ra te hoê tutuˈa o tei ora. Ua navai roa i te mauiui. Tera râ, ma te feruri i tei tupu, ua nehenehe te tutuˈa e ora mai.”

A FAAITE I TO OE MANAˈO E HURU AAU

Papu maitai, i te tahi taime e hinaaro oe e vai o oe anaˈe. Mea teimaha roa râ ia amo o oe anaˈe i te oto. Teie ta Jared e parau ra, e 17 matahiti to ˈna e ua pohe to ˈna metua tane: “Ua faaite vau i to ˈu mau huru aau ia vetahi ê. Aita paha vau i paraparau ma te papu maitai. Tera râ, mea au aˈe na ˈu ia na reira.” Teie ta Janice, tei faahitihia ˈtu i te tuhaa matamua o teie tumu parau, e faaite ra: “Mea mahanahana roa no ˈu ia paraparau ia vetahi ê. Ua taa ia ratou to ˈu huru, e aita vau e moemoe faahou.”

A FARII I TE TAUTURU

Te na ô ra te hoê taote: “Ia farii te taata o te oto ra i te tauturu a to ˈna mau fetii e hoa, mea ohie aˈe no ˈna ia faaoromai no te maitai mai.” A faaite i to oe mau hoa eaha ta ratou e nehenehe e rave no te tauturu. Te hinaaro nei ratou e tauturu, aita râ ratou e ite nafea.—Maseli 17:17.

A FAAFATATA ˈTU Â I TE ATUA

Te parau ra o Tina: “I te pohe-taue-raa ta ˈu tane no te mariri ai taata, aita vau e nehenehe faahou e paraparau ia ˈna no nia i to ˈu mau huru aau, e paraparau ïa vau i teie nei ia Iehova! Te ohipa matamua ta ˈu e rave i te poipoi, o te aniraa ïa i ta Iehova tauturu ia noaa ia ˈu te faaoromai. Ua tauturu mai te Atua hau atu â i ta ˈu e nehenehe e faataa.” Te na ô ra o Tarsha, e 22 matahiti to ˈna i te taime i pohe ai to ˈna metua vahine: “Ua mahanahana roa vau i te taioraa i te Bibilia i te mau mahana atoa. Maoti te reira, ua feruri au i nia i te mau manaˈo itoito mau.”

A HIˈO ATEA I TE TIA-FAAHOU-RAA

Te parau atoa ra o Tina: “Na mua ˈtu, aita te tiaturiraa o te tia-faahou-raa i tamahanahana mai ia ˈu no te mea ua hinaaro vau e ite i ta ˈu tane i taua taime ra. Tera atoa te hinaaro o ta ˈu na tamaroa. Tera râ, i teie nei, maha matahiti i muri aˈe, te tapea papu noa nei au i te tiaturiraa o te tia-faahou-raa, mai te hoê taura o ta ˈu e tapea noa nei. A feruri noa ai au i te taime no te farerei atu ia ˈna, e fanaˈo ïa vau i te hau e te oaoa!”

Eita paha oe e maitai oioi mai. Tera râ, mea mahanahana mau te hiˈoraa o Vanessa. Te parau ra oia: “No oe, aita roa ˈtu oe e ite i te maitai. E iti mai râ to oe mauiui i te roaraa o te tau.”

A haamanaˈo na: Te mihi noâ ra oe i tei herehia. Noa ˈtu, mea hoona te oraraa. Maoti te tauturu î i te here a te Atua, e nehenehe oe e oaoa i roto i te mau auhoaraa maitatai e e fanaˈo atoa i te hoê oraraa faufaa mau. E fatata te Atua i te faatia mai i te mau taata tei pohe. Te hinaaro nei oia ia tauahi oe i tei herehia. E maitai roa mai to oe aau e a muri noa ˈtu!

Irava Bibilia o te tauturu mai

Te ite ra te Atua i to tatou mauiui e oto.

Ua parau te hoê papai Bibilia i te Atua: “A tuu na oe i to ˈu nei roimata i roto i ta oe ra farii: aita anei i roto atoa i ta oe ra parau?”—Salamo 56:8.

E nehenehe oe e faaite i te Atua eaha to oe huru aau.

“Ua ninii noa ˈtu vau i tau manaˈo i mua i ta [te Atua] aro . . . Ua tiaoro atura vau ia oe, e Iehova,a i reira.”—Salamo 142:2, 5.

Te vai ra te tiaturiraa.

“E tia-faahou-raa.”—Ohipa 24:15.

Te fafau ra te Atua e faatiahia mai e rave rahi taata tei pohe e te tiai ru nei oia i te faatupu i te reira.b—Ioba 14:14, 15.

a O Iehova te iˈoa o te Atua i roto i te Bibilia.

b No te ite atu â no nia i te tia-faahou-raa, a hiˈo i te haapiiraa 30 o te buka Ia ora oe e a muri noa ˈtu! piahia e te mau Ite no Iehova. E nehenehe oe e rave mai i tera buka i nia www.jw.org/ty.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono