TUMU PARAU MATAMUA | IA POHE TEI HEREHIA
Eaha te tamahanahana ˈtu?
Mea rahi te ravea e horoahia mai. E tia râ ia haapao maitai. E parau atu hoi vetahi eiaha e taˈi aore ra e faaite i to oe mauiui. Area te tahi atu, e parau roa mea ino ia ore ia taˈi e ia tapea i to oe oto. Mea tano aˈe râ te manaˈo o te Bibilia e te tuati ra te reira i ta te mau aivanaa maimiraa o teie tau.
I te tahi mau fenua, mea haama ia taˈi te hoê tane. E parau mau iho â anei te reira? E ere roa ˈtu! Te faaite ra hoi te mau taote roro mai tera iho â te hamaniraa o te taata, ia mauiui o ˈna e tahe te roimata. I te tahi taime, e tauturu te reira ia haere i mua noa ˈtu te mauiui rahi. Te haapapu-atoa-hia ra mea ino roa ia tapea i to tatou mauiui. Aita roa ˈtu te Bibilia e parau ra mea haama aore ra ino ia taˈi. A haamanaˈo na ia Iesu. I te pohe o to ˈna hoa here Lazaro, ua taˈi Iesu noa ˈtu e mana to ˈna no te faatia mai i te feia pohe i te ora!—Ioane 11:33-35.
E riri vetahi no te faaite i to ratou mauiui, ia pohe taue iho â râ tei herehia. E rave rahi tumu e riri ai te taata i mua i tera ati. Peneiaˈe no te tahi mau parau feruri-ore-hia e te tano ore a te tahi taata faaturahia. Ua faataa Mike no Afirika Apatoa: “Ua pohe to ˈu papa i te 14raa o to ˈu matahiti. I to ˈna hunaraa, ua parau te perepitero te hinaaro ra te Atua i te feia maitatai i pihai iho ia ˈna. No reira oia e rave oioi ai ia ratou.a Ua riri roa vau no te mea o matou te mea hinaaro roa ˈˈe i to matou papa. Ua mairi 63 matahiti i teie nei, te vai noa ra râ te mauiui.”
E faahapa atoa vetahi ia ratou. Ia pohe taue tei herehia, e manaˈo paha ratou: “Ahiri vau i rave teie aore ra tera ohipa, eita paha oia e pohe.” Aore ra ua tatamaˈi paha tatou e te taata i pohe. E rahi roa ˈtu ïa te manaˈo faahapa.
Ia tupu mai te manaˈo faahapa aore ra te riri, eiaha e tapea noa no oe. A paraparau i te tahi hoa o te faaroo e te tamahanahana atu ma te faaite tera iho â te huru o te feia ua pohe tei herehia. Te haamanaˈo mai ra te Bibilia: “E aroha mai â te taua i te mau mahana atoa ra, i fanau mai râ te taeae no te anotau e ati ai ra.”—Maseli 17:17.
O to tatou Atua poiete o Iehova te hoa maitai roa ˈˈe. A haamahora i to aau ia ˈna na roto i te pure no te mea te tâuˈa ra te Atua ia tatou. (Petero 1, 5:7) Te fafau atoa ra te Atua i te tamahanahana i te feia e oto ra maoti “te hau a te Atua, o tei hau ê atu i te ite taata nei.” (Philipi 4:6, 7) A vaiiho atoa i te Atua ia tauturu ia oe maoti ta ˈna Parau te Bibilia. A papai i te mau irava Bibilia tamahanahana mau. (A hiˈo i te tumu parau tarenihia.) E hinaaro paha oe e tamau aau i te tahi. A feruriruri i nia i te reira i te mau po iho â râ o oe anaˈe e eita e topa te taoto.—Isaia 57:15.
E 40 matahiti to Jack e aita i maoro aˈenei, ua pohe ta ˈna vahine no te maˈi mariri ai taata. Ua faaite Jack i te tahi taime, e moˈemoˈe roa ino oia. Ua tauturu râ te pure ia ˈna. Te faataa ra oia: “Ia pure au ia Iehova, eita vau e moˈemoˈe faahou. Pinepine au i te ara i te po e eita e topa faahou te taoto. E taio e e feruriruri au i nia i te mau manaˈo tamahanahana mau i roto i te Bibilia. E faaite atoa vau i te mau mea atoa i roto i to ˈu aau na roto i te pure. E tamǎrû mai te reira e e topa roa to ˈu hau. E faaea vau i te oto a taoto atu ai.”
Ua pohe atoa te mama o Vanessa no te maˈi. Ua ite atoa oia i te mana rahi o te pure. Te na ô ra oia: “I te mau taime fifi roa ˈˈe, e faahiti au i te iˈoa o te Atua a taˈi atu ai. Ua faaroo Iehova i ta ˈu mau pure e ua horoa mai oia i te puai ta ˈu i hinaaro.”
Ua faaitoito vetahi i te feia e oto ra ia tauturu ia vetahi ê aore ra ia ohipa ma te tamoni ore i te tahi pu. E oaoa te noaa mai e e tamahanahana atoa te reira i tei oto ra. (Ohipa 20:35) Ua tamahanahanahia e rave rahi Kerisetiano na roto i te tautururaa ia vetahi ê.—Korinetia 2, 1:3, 4.
a E ere tera ta te Bibilia e haapii ra. Te faaite ra te Bibilia e toru tumu e pohe ai te taata.—Koheleta 9:12; Ioane 8:44; Roma 5:12.