Te tauiraa i te tuhaa taviniraa i te 80raa o te matahiti
FAATIAHIA E GWENDOLINE MATTHEWS
I te naearaahia to ˈu e 80 matahiti, ua opua aˈera mâua ta ˈu tane e tuu i ta mâua mau tauihaa atoa i roto i te hoê pereoo tarahu uta taoˈa e e tere mai Beretane i Paniora. Aita hoi mâua e paraparau i te reo Paniora, e te haere ra mâua i te pae apatoa tooa o te râ no Paniora, mea atea hoi i te mau vahi matauhia e te mau ratere reo Beretane. Ua manaˈo te rahiraa o to mâua mau hoa e e ere i te haerea paari to mâua, ua haamanaˈo râ vau iho ma te oaoa e e 75 matahiti to Aberahama i to ˈna faarueraa ia Ura.
INAHA, ua riro te mau matahiti a faaea ˈi mâua i Paniora mai to mâua taeraa mai i ǒ nei i te avaˈe Eperera 1992, ei vetahi mau taime oaoa roa ˈˈe o to mâua oraraa. Hou râ vau e faataa ˈtu ai e no te aha mâua i reva ˈi, a vaiiho na ia ˈu ia faatia ˈtu e mea nafea to mâua oraraa i roto i te taviniraa a Iehova i te turairaa ia mâua ia rave i teie huru faaotiraa rahi.
Ua faataui te parau mau a te Bibilia i to mâua oraraa
Ua ravehia vau i roto i te hoê utuafare faaroo i te pae apatoa tooa o te râ no Lonedona, i Beretane. E peu matauhia e Mama ia afai ia mâua to ˈu tuahine i te mau vahi taa ê o te haamoriraa a imi noa ˈi oia i te haamâha i to ˈna hiaai i te pae varua. Aita to ˈu metua tane, e maˈi tutoo tamau hoi to ˈna, e haere mai na muri iho ia matou. Tera râ, e taata taio rahi oia i te Bibilia, e i te mau taime atoa e ite ai o ˈna i te hoê irava o tei haamaramarama ia ˈna, e reni ïa oia. Inaha, te hoê o ta ˈu mau taoˈa faufaa roa, o taua ïa Bibilia tahito roa ra o ta ˈna i poihere rahi.
I te matahiti 1925, i te 14raa o to ˈu matahiti, ua tuuhia mai te hoê api parau iti i raro aˈe i to matou opani, o tei titau mai ia matou ia haere i te hoê oreroraa parau huiraatira i roto i te fare oire no West Ham. Ua opua aˈera to ˈu metua vahine e te hoê vahine tapiri e haere i taua oreroraa parau ra, e ua apee atoa ˈtura mâua to ˈu tuahine ia raua. Ua ueue taua oreroraa parau ra, “E ore roa te mau mirioni taata e ora ra i teie nei e pohe,” i te mau huero o te parau mau a te Bibilia i roto i te mafatu o Mama.
Tau avaˈe i muri iho, pohe atura o Papa i te 38raa o to ˈna matahiti. Ua riro to ˈna pohe ei ati ino mau, i te mea e ua vaiiho mai te reira ia matou i roto i te oto e te veve. I te oroa hunaraa i tupu i roto i te fare pure o te Ekalesia no Beretane i to matou vahi, ua huru ê roa o Mama i to ˈna faarooraa te perepitero i te parauraa e tei nia i te raˈi te nephe o Papa. Ua ite hoi oia na roto i te Bibilia e te taoto ra te feia pohe i roto i te apoo, e ua tiaturi papu roa oia e ia tae i te hoê mahana, e faatiahia mai o Papa no te ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei. (Salamo 37:9-11, 29; 146:3, 4; Koheleta 9:5; Ohipa 24:15; Apokalupo 21:3, 4) Ma te tiaturi papu e e tia ia ˈna ia amuimui e te feia e haapii ra i te Parau a te Atua, ua faaoti aˈera oia e haamatau i te Feia Haapii Bibilia na te Ao nei, te iˈoa ïa o te Ite no Iehova i taua tau ra.
I te mea hoi e aita ta matou e moni no te aufau i te pereoo uta taata, e haere na ïa matou na raro i te mau hebedoma atoa e piti hora te maoro mai to matou fare i te mau putuputuraa a te mau Ite no Iehova. I muri iho, e hoˈi matou i te fare e piti hora faahou. Tera râ, ua haafaufaa rahi matou i taua mau putuputuraa ra, e aita matou i mairi i te hoê noa ˈˈe putuputuraa, i te taime atoa i tapoˈihia ˈi te oire e te rupehu tuiroo no Lonedona. Ua faaoti oioi atura o Mama e pûpû i to ˈna oraraa no Iehova e e bapetizo, e i te matahiti 1927, ua bapetizo atoa ˈtura vau.
Noa ˈtu to matou mau fifi i te pae moni, ua haapii noa mai o Mama ia ˈu i te faufaaraa o te mau tapao matamua i te pae varua. O te Mataio 6:33 te hoê o ta ˈna mau irava au roa ˈˈe, e oia mau, ua “imi” oia na mua “i te basileia.” Hou oia i pohe oioi ai i te mariri ai taata i te matahiti 1935, ua rave hoi oia i te mau faanahoraa no te pahono i te piiraa i te mau tavini ma te taime taatoa o te nehenehe e haere e tavini i Farani.
Te mau hiˈoraa o tei haapuai ia matou
I taua mau matahiti matamua ra, ua hinaaro vetahi tei haere mai i te mau putuputuraa i Lonedona e faaite i to ratou iho mau manaˈo, e ua faatupu aˈera taua mau taata ra i te peapea e te mau tatamaˈiraa. Tera râ, e parau noa na o Mama e e haerea taiva ia faarue i te faanahonahoraa a Iehova o tei haapii rahi mai hoi ia matou. Ua faaitoito te mau tere o Joseph F. Rutherford, te peretiteni o te Watch Tower Bible and Tract Society i taua tau ra, ia matou ia tamau noa i te tavini ma te taiva ore.
Te haamanaˈo ra vau e e taata maitai o Taeae Rutherford, e te ohie ia haafatata ˈtu. I to ˈu taurearearaa, ua haere atoa mai oia i te hoê ori-haere-raa i faatupuhia e te Amuiraa no Lonedona. Ua ite maira oia ia ˈu—te hoê taurearea mamahu—e te hoê taviri hohoˈa video e ua ani maira e eita anei au e hinaaro e pata ia ˈna i te hohoˈa. Ua riro taua hohoˈa ra ei hohoˈa haamanaˈoraa poiherehia.
I muri iho, na roto i te hoê ohipa tei tupu, ua taa maitai atura ia ˈu i te taa-ê-raa i rotopu i te feia e aratai ra i te amuiraa kerisetiano e te feia toroa o te ao nei. E rave na vau i te ohipa tuati maa i roto i te hoê fare rahi no Lonedona, i reira te titau-manihini-raahia o Franz von Papen, te hoê o te mau mutoi huna a Hitler, no te tamaa i te avatea. Aita oia i hinaaro e iriti i to ˈna hatua vairaa ˈoˈe a tamaa ˈi oia, e ua tote atura to ˈu avae i nia iho e manii atura te tihopu ta ˈu e tapea ra. Ua parau maira oia ma te riri e i Helemani e nehenehe au e pupuhihia no teie hape. No te toea o te maa, ua faaatea mai au ia ˈna!
Ua faatupuhia te hoê tairururaa faufaa, i reira to ˈu faarooraa ia Taeae Rutherford ia paraparau, i Alexandra Palace i te matahiti 1931. I reira to matou fariiraa ma te oaoa i to matou iˈoa apî, te mau Ite no Iehova. (Isaia 43:10, 12) E piti matahiti i muri iho, i te matahiti 1933, ua rave au i te taviniraa pionie, oia hoi te taviniraa ma te taime taatoa i teie nei. Te tahi atu haamaitairaa i taua mau matahiti ra ta ˈu e haamanaˈo ra, o to ˈu ïa amuimuiraa ˈtu i te mau tane maitai apî, o tei riro mai i muri iho ei mau mitionare i roto i te mau tuhaa atea o te fenua nei. Te vai ra o Claude Goodman, Harold King, John Cooke, e o Edwin Skinner. Na roto i teie mau hiˈoraa haapao maitai, ua hinaaro atoa ˈtura vau e tavini i roto i te hoê aua ê.
Te taviniraa pionie i Est-Anglie
Ua tonohia vau ei pionie i Est-Anglie (i te pae hitia o te râ no Beretane), e ua titauhia te anaanatae e te itoito i roto i te pororaa i reira. No te poro i ta mâua tuhaa fenua rahi, e haere na mâua na nia i te pereoo tataahi mai tera i tera oire e mai tera i tera oire iti e e faaea na mâua i roto i te mau piha tarahu. Aita hoi e amuiraa i taua vahi ra, e tauaparau na ïa mâua to ˈu hoa pionie i nia i te mau tuhaa atoa o te mau putuputuraa tamau i te mau hebedoma atoa. I roto i ta mâua taviniraa, e vaiiho na mâua tau hanere buka e buka iti o te faataa ra i te mau opuaraa a te Atua.
Te hoê farereiraa e ore e moehia, o to mâua ïa haereraa i te hoê fare perepitero, i reira to mâua paraparauraa i te orometua o te oire iti o te Ekalesia no Beretane. I te rahiraa o te mau vahi, e faanuu noa na mâua i to mâua tere farereiraa i te orometua Beretane e tae noa ˈtu i te orometua hopea, no te mea e haapeapea pinepine noa na oia ia mâua i to ˈna iteraa e te poro ra mâua i te parau apî maitai i taua vahi ra. I roto râ i teie oire iti, mea au na te taata atoa te orometua. E haere na o ˈna e hiˈo i te feia maˈi, e horoa na oia i te mau buka na te feia e hinaaro ra e taio, e e haere atoa oia i te fare o to ˈna mau taata no te faataa ia ratou i te Bibilia.
Oia mau, i to mâua haereraa e farerei ia ˈna, e taata maitai roa o ˈna, e ua farii oia e rave rahi mau buka. Ua haapapu atoa mai oia ia mâua e ia hinaaro noa ˈtu te tahi taata o te oire iti i te tahi o ta mâua mau buka, aita râ hoi ta ˈna e moni, e nehenehe ta ˈna e aufau. Ua ite atura mâua e ua faaruru oia i te mau mea riaria i roto i te Tamaˈi Rahi Matamua, e ua faaoti atura oia e faatupu i te hau e te hamani maitai i roto i ta ˈna paroita. Na mua ˈˈe mâua i vaiiho ai ia ˈna, ua haamaitai maira oia ia mâua e ua faaitoito maira oia ia mâua ia rave tamau i ta mâua ohipa maitai. Te mau parau hopea o ta ˈna i faahiti, tei roto ïa i te Numera 6:24, e na ô ra e: “Ia haamaitai mai te Fatu ia outou, e ia tiai mai ia outou.”—King James Version.
Ua pohe o Mama e piti matahiti i muri iho i to ˈu haamataraa i te taviniraa pionie, e ua hoˈi atura vau i Lonedona aita hoi e moni e aita e utuafare. Ua rave maira te hoê Ite here Ekosia ia ˈu i ǒ na ra, ua tauturu maira ia ˈu ia haapaiuma i te pohe o Mama, e ua faaitoito maira oia ia ˈu ia tamau i te taviniraa ma te taime taatoa. No reira, hoˈi atura vau i Est-Anglie e o Julia Fairfax, te hoê hoa pionie apî. Ua tataî atura mâua i te hoê pereoo nohoraa tahito ei fare o te nehenehe e afaifaihia; e rave na mâua i te hoê pereoo tavere aore ra i te hoê pereoo uta taoˈa no te faahoro i to mâua fare i tera e tera vahi. Ua tamau mâua toopiti e o Albert raua o Ethel Abbott, nau hoa faaipoipo paari, e pereoo nohoraa nainai atoa to raua, i te poro. Ua riro o Albert e o Ethel mai te mau metua no ˈu.
A tavini ai au ei pionie i Cambridgeshire, ua farerei au ia John Matthews, te hoê taeae kerisetiano maitai, o tei haapapu aˈena i to ˈna taiva ore ia Iehova i roto i te mau huru tupuraa fifi. Ua faaipoipo mâua i te matahiti 1940, i muri iti noa ˈˈe i te haamataraa te Piti o te Tamaˈi Rahi.
Tau tamaˈi e te hoê utuafare
E feia faaipoipo apî hoi mâua, to mâua fare o te hoê ïa pereoo nohoraa nainai mai te hoê fare tutu nainai te rahi, e e haere na mâua i roto i ta mâua taviniraa na nia i te hoê moto papu. Hoê matahiti i muri aˈe i to mâua faaipoiporaa, ua faautuahia o John ia rave i te ohipa faaapu i to ˈna patoiraa i te rave i te tau faehau no ta ˈna mau tiaturiraa tei niuhia i nia i te Bibilia. (Isaia 2:4) Noa ˈtu e ua hope ta mâua taviniraa pionie no te reira, ua riro te faautuaraahia o John ei haamaitairaa, i te mea e e hapû to ˈu e e nehenehe ïa oia e tauturu ia mâua.
I te mau matahiti tamaˈi, ua fanaˈo mâua i te mau putuputuraa taa ê tei faatupuhia noa ˈtu te mau ati. I te matahiti 1941, ua tere mâua John na nia i to mâua moto, te hapû ra ïa vau i ta mâua aiû matamua, i Manchester, e 300 kilometera te atea. Ua tere mâua na roto e rave rahi mau oire tei topitahia, e ua uiui mâua e e nehenehe anei te putuputuraa e faatupuhia i roto i teie mau huru tupuraa. Ua tupu mau â. Ua î Te Piha Free Trade, i ropu ia Manchester i te mau Ite no ǒ mai e rave rahi vahi no Beretane, e ua hohorahia mai te taatoaraa o te porotarama.
I te pae hopea o ta ˈna oreroraa parau, ua faaara maira te taeae orero hopea o te tairururaa, i te feia i tae mai e e tia ia ratou ia faarue oioi mai i te piha, no te mea e tupu te topitaraa manureva. E faaararaa tano mau teie. Aita matou i atea ˈtu i te piha, faaroo atura matou i te mau pû e te mau pupuhi tupita i te mau manureva. I to matou hiˈoraa i muri, ite atura matou tau tatini manureva e faarue ra i te mau topita i ropu i te oire. Na te atea ˈtu, i rotopu i te auahi e te auauahi, ua nehenehe matou e ite i te piha, i reira hoi matou i te parahiraa na mua iti noa ˈˈe; ua vavahi-roa-hia oia! Auaa e aita hoê aˈe o to matou mau taeae aore ra tuahine kerisetiano i pohe.
A rave noa ˈi mâua i ta mâua na tamarii, aita mâua i nehenehe e riro ei pionie, ua farii mai râ mâua i te mau tiaau ratere e te mau pionie e aita to ratou e nohoraa i ǒ mâua ra. I te hoê taime, e ono pionie tei faaea mai i ǒ mâua ra tau avaˈe te maoro. Papu maitai e na te amuimuiraa ia ratou i turai i ta mâua tamahine ra o Eunice ia maiti i te rave i te taviniraa pionie i te matahiti 1961, 15 noa ïa matahiti to ˈna. Te vahi peapea, aita ta mâua tamaroa, o David, i tamau i te tavini ia Iehova i to ˈna paariraa mai, e ua pohe te tahi atu tamahine ta mâua, o Linda, i roto i te mau huru tupuraa riaria o te tamaˈi.
Ta mâua faaotiraa e haere i Paniora
Ua faatupu te hiˈoraa e te faaitoitoraa a Mama i roto ia ˈu i te hinaaro e riro ei mitionare, e aita roa ˈtu i moehia ia ˈu taua tapao ra. No reira, ua oaoa mâua i to Eunice faarueraa mai ia Beretane, i te matahiti 1973, no te reva i Paniora, te hinaaro-rahi-hia ra hoi te feia poro i te Basileia i reira. Parau mau, ua peapea mâua i to ˈna revaraa, ua oaoa atoa râ mâua e te hinaaro ra oia e tavini i te hoê fenua ê.
Ua haere mâua e hiˈo ia Eunice i te roaraa o te mau matahiti, e ua matau maitai mâua i te fenua Paniora. Inaha, ua haere mâua John e hiˈo ia ˈna i roto e maha o ta ˈna mau tuhaa taviniraa taa ê. I muri iho, a mairi ai te mau matahiti, ua haamata ˈtura mâua i te paruparu i te pae tino. Ua topa na o John o tei faaino roa i to ˈna oraora-maitai-raa, e ua fifihia vau i te paeau mafatu e o te thyroïde. Hau atu, ua tupuhia mâua toopiti i te rumati o te puoiraa ivi. Noa ˈtu e ua hinaaro mau â mâua i te tauturu a Eunice, aita mâua i hinaaro e ia faarue o ˈna i ta ˈna taviniraa no mâua noa ˈˈe.
Ua faaite atura mâua ia Eunice i ta mâua i maiti i te rave, e ua pure atura mâua no te ani i te aratairaa. Ua farii oia i te haere mai i te fare no te tauturu ia mâua, ua faaoti râ mâua e te mea maitai roa ˈˈe, ia haere ïa mâua John e faaea ia ˈna ra i Paniora. Mai te peu e eita vau iho e nehenehe e riro ei mitionare, e nehenehe râ vau e turu i ta ˈu tamahine e to ˈna nau hoa pionie e piti i roto i te taviniraa ma te taime taatoa. Mai reira mai, ua faariro mâua John ia Nuria e ia Ana, na hoa pionie e piti o Eunice tau 15 matahiti te maoro, ei mau tamahine na mâua. E ua oaoa ratou i to mâua haereraa e faaea e o ratou i te mau vahi atoa e tonohia ˈi ratou.
Hau atu i te ono matahiti tei mahemo mai to mâua raveraa i ta mâua faaotiraa. Aita to mâua oraora-maitai-raa i ino roa ˈtu â, e ua riro mau â to mâua oraraa ei mea anaanatae roa ˈtu â. Aitâ vau e nehenehe e paraparau maitai i te reo Paniora, aita râ te reira e tapea ra ia ˈu ia poro. Mea maitai roa mâua John i roto i ta mâua amuiraa iti i Extremadura, i te pae apatoa tooa o te râ no Paniora.
E rave rahi mau mea ta ˈu i haapii mai, i to mâua faaearaa i Paniora, no nia i te huru na te mau nunaa atoa o ta tatou ohipa pororaa i te Basileia, e te taa maitai atu â ra ia ˈu i teie nei i ta Iesu Mesia i parau, “te aua ra, oia teie nei ao.”—Mataio 13:38.
[Hohoˈa i te api 28]
Te taviniraa pionie i te mau matahiti 1930