Ua rave ratou i te hinaaro o Iehova
Ua haamaitaihia te taiva ore o Ioba
E TAATA aroha noa o Ioba, te hoê taata paruru i te mau vahine ivi, te mau otare e tei hepohepo. (Ioba 29:12-17; 31:16-21) E inaha, topa taue noa ˈtura oia i roto i te ati, ua erehia oia i ta ˈna mau taoˈa, ta ˈna mau tamarii e to ˈna oraora-maitai-raa. Ma te peapea mau, mea iti roa te tauturu ta teie taata tura i riro na ei turu no te feia i faateimahahia, i fanaˈo i te taime a hinaaro ˈi oia i te reira. Tae noa ˈtu ta ˈna iho vahine tei parau ia ˈna ia “faaino atu i te Atua, a pohe atu ai.” E aita to ˈna mau “hoa” o Eliphaza, o Biladada e o Zophara i tamahanahana noa ˈˈe ia ˈna. Ua pari râ ratou e ua rave Ioba i te hara e no reira i tano maite ai to ˈna mauiuiraa.—Ioba 2:9; 4:7, 8; 8:5, 6; 11:13-15.
Noa ˈtu te rahi o to ˈna mauiui, ua tapea noa Ioba i to ˈna haapao maitai. No reira, i muri aˈe, ua aroha Iehova ia Ioba e ua haamaitai atu ia ˈna. Te horoa maira te faatiaraa nafea to ˈna raveraa i te reira, i te haapapuraa e, i te tau mau ra, e haamaitai-atoa-hia te mau tavini atoa o te Atua i mau maite i te taiva ore.
Faaoreraa hara e faaoraraa
Ua aˈo na mua Iehova ia Eliphaza, ia Biladada e ia Zophara. Ia Eliphaza, papu maitai oia te mea paari aˈe, ua parau oia e: “Ua riri au ia oe, e na hoa atoa no oe ra toopiti; aore hoi ta outou parau i au ia ˈu, mai ta tau tavini mai ta Ioba. E tena na, e rave outou i na puaatoro e hitu, e na mamoe oni hoi e hitu, a haere atu ai i tau tavini ra ia Ioba, a hopoi ai i te tahi tusia taauahi na outou, e na tau tavini na Ioba e pure ia outou.” (Ioba 42:7, 8) A feruri na i ta teie ohipa i horoa mai!
Ua titau Iehova i te hoê tusia rahi ia Eliphaza, ia Biladada e ia Zophara, peneiaˈe no te haapapu ia ratou i te ino o ta ratou hara. Oia mau, ma te hinaaro mau aore ra aita, ua faaino ratou i te Atua i to ratou parauraa e ‘e ore tana mau tavini e tiaturihia e ana’ e aita oia e tauˈa ra e e faaroo anei to Ioba aore ra aita. Ua tae roa o Eliphaza i te parau e, i te aro o te Atua, aita to Ioba faufaa i hau aˈe i to te manumanu! (Ioba 4:18, 19; 22:2, 3) E ere ïa i te mea maere ia parau Iehova e: “Aore hoi ta outou parau i au ia ˈu”!
E ere râ te reira anaˈe. Ua hara atoa Eliphaza, Biladada e o Zophara ia Ioba iho i te parauraa ˈtu ia ˈna e na ˈna noa iho to ˈna mau fifi i faatupu. Ua inoino roa e ua hepohepo roa Ioba no ta ratou mau pariraa niu ore e to ratou ite ore i to ˈna huru mau, no reira oia i heva ˈi e: “Mai te aha ra te maoro o tena na faaoooraa mai i to ˈu nei [“nephe,” MN], e haaparuparu noa mai ai outou ia ˈu i tena na mau parau?” (Ioba 10:1; 19:2) A feruri na i te haamâ i nia i te mata o teie taata tootoru ia hopoi mai ratou i teie nei, i te tusia i mua ia Ioba no ta ratou mau hara!
Aita râ Ioba i ataata noa ˈˈe i to ratou haamâ. Oia mau, ua titau Iehova ia pure oia no te feia i pari ia ˈna. Ua rave noa Ioba ia au i tei faataahia mai, e no reira oia i haamaitaihia ˈi. Ua faaora na mua Iehova i to ˈna maˈi riaria. I muri iho, ua haere mai nei to Ioba mau taeae, mau tuahine e to mutaa iho mau hoa e tamahanahana ia ˈna, “e ua hopoi atura te taata atoa i te hoê [“moni ario,” MN] na ˈna, e te tahi tapea auro e ati noa aˈera ratou atoa ra.”a Hau atu â, “hoê ahuru ma maha a ˈna [Ioba] tausani i te mamoe, e ono tausani i te kamela, e piti tausani i te puaatoro, hoê hoi tausani i te asini ufa.”b E papu maitai ua afaro faahou mai te vahine a Ioba ia ˈna. I muri iho, ua haamaitaihia Ioba i te tamarii tamaroa toohitu e te tootoru tamahine, e ua ora oia ma te ite e maha ui o ta ˈna mau huaai.—Ioba 42:10-17.
Mau haapiiraa no tatou
Ua riro Ioba ei hiˈoraa taa ê no te mau tavini o te Atua o to tatou nei tau. “E taata parau-tia e te paieti” oia, te hoê taata aita Iehova i haamâ i te parau e “tau tavini.” (Ioba 1:8; 42:7, 8) E ere râ hoi te auraa e mea tia roa Ioba. I te hoê taime i roto i ta ˈna mau tamataraa, ua hape oia i te parauraa e o te Atua te tumu o to ˈna ati. Ua tae roa oia i te faaino i ta te Atua huru raveraa i nia i te taata. (Ioba 27:2; 30:20, 21) E ua faataa oia i to ˈna iho parau-tia eiaha râ i to te Atua. (Ioba 32:2) Aita râ Ioba i fariu ê i te Poiete, ua farii haehaa oia i te aˈoraa a te Atua. “Ua parau vau i tei ore i itea e au ra,” ta ˈna ïa i faˈi. “E teie nei te faafaufau nei au ia ˈu iho. E te tatarahapa nei au i raro i te repo e te rehu auahi.”—Ioba 42:3, 6.
Ia tamatahia tatou, e nehenehe atoa paha tatou e manaˈo, e parau aore ra e ohipa ma te tano ore. (A faaau e te Koheleta 7:7.) Teie râ, mai te peu e mea hohonu to tatou here i te Atua, eita tatou e patoi atu ia ˈna aore ra e inoino no te mea te vaiiho ra oia ia tamatahia tatou. E tapea râ tatou i to tatou taiva ore a ooti mai ai i te haamaitairaa rahi. Ua parau te papai salamo no nia ia Iehova e: “E te feia parau-tia ra, te tia atoa ra ta oe parau.”—Salamo 18:25.
Hou Ioba a faaorahia ˈi, ua titau Iehova ia pure oia no te feia i hara ia ˈna. Auê ïa hiˈoraa maitai no tatou e! E titau Iehova ia faaore tatou i ta tei hara mai ia tatou hou a faaorehia ˈi ta tatou iho mau hara. (Mataio 6:12; Ephesia 4:32) Ia ore tatou e hinaaro mau e faaore i ta vetahi ê hara mai te peu e te vai ra te tumu i te na-reira-raa, e tano anei tatou ia tiaturi e e aroha mai Iehova ia tatou?—Mataio 18:21-35.
E farerei paatoa tatou i te tamataraa i te tahi taime. (Timoteo 2, 3:12) Teie râ, mai ia Ioba, e nehenehe tatou e tapea i to tatou taiva ore. I te na-reira-raa, e ooti tatou i te haamaitairaa rahi. Ua papai o Iakobo e: “Inaha hoi tatou, te parau nei tatou e, e ao to te feia i tamau maite i te faaoromai. Ua ite outou i te faaoromai o Ioba ra, e ua ite hoi outou i ta [Iehova] i rave i te hopea ˈˈe; e ua î [Iehova] i te aroha, e te hamani maitai rahi.”—Iakobo 5:11; MN.
[Nota i raro i te api]
a Eita e nehenehe e faataa i te faufaa o “te hoê moni ario” (Hebera, qesi·tahʹ). E roaa râ te hoê tâpû fenua huru rahi i “na moni ario hoê hanere” i te tau o Iakoba. (Iosua 24:32) No reira, e riro mau â “te hoê moni ario” a te taata taitahi ei ô faahiahia.
b Oia atoa, ua faaitehia e e mau ufa te mau asini no to ratou faufaa i te pae fanauraa.