VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w98 1/3 api 26-29
  • E mau taata “mai ia tatou atoa te huru”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E mau taata “mai ia tatou atoa te huru”
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Ua riro mai o Mose, te taata faatiatia, ei taata haehaa
  • Mai ia tatou atoa te huru o Elia i te taime aˈoraa
  • Ua faaitoito noa o Ieremia noa ˈtu te paruparu
  • Mai ia tatou atoa te huru o Iesu
  • Te tiaturi o Iehova
  • E riro anei outou ei feia haapao maitai mai ia Elia?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Ua tamahanahanahia oia e to ˈna Atua
    A pee i to ratou faaroo
  • Hoê â anei to outou faaroo e to Elia?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Ua vai ara noa e ua tiai oia
    A pee i to ratou faaroo
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
w98 1/3 api 26-29

E mau taata “mai ia tatou atoa te huru”

UA RIRO oia ei arii e ei peropheta, e ei metua tane aroha atoa. Ua paari mai hoê o ta ˈna mau tamaiti e ua riro mai ei taata faufaa ore e te teoteo. No to ˈna hinaaro e haru i te terono, ua faatupu atura teie tamaiti i te hoê tamaˈi tivila, ma te fa e haapohe i to ˈna metua tane. Tera râ, i roto i te aroraa i tupu, o te tamaiti hoi tei haapohehia. I to te metua tane faarooraa e ua pohe ta ˈna tamaiti, ua haere atura oia o ˈna anaˈe i roto i te hoê piha i nia i te tafare e oto ihora: “Auê oe, e tau tamaiti, e Abasaloma e! e tau tamaiti, e tau tamaiti, e Abasaloma e! ahiri o vau tei pohe ei mono ia oe, e Abasaloma, e tau tamaiti, e tau tamaiti e!” (Samuela 2, 18:33) Teie metua tane, o te Arii Davida ïa. Mai te tahi atu mau peropheta a Iehova, “e taata mau â hoi [oia] mai ia tatou atoa te huru.”—Iakobo 5:17.

I te mau tau Bibilia, e mau huru toroa atoa to te mau tane e te mau vahine o tei parau no Iehova, e feia hoi mai te tahi pueraa. Mai ia tatou nei, ua farerei ratou i te fifi e ua roohia i te mau huru tia ore. O vai vetahi o teie mau peropheta, e mea nafea to ratou riroraa mai ia tatou atoa te huru?

Ua riro mai o Mose, te taata faatiatia, ei taata haehaa

E peropheta rahi o Mose no te tau hou te Kerisetianoraa. Tera râ, i te 40raa o to ˈna matahiti, aita oia i ineine atura no te tavini ei auvaha na Iehova. No te aha? A faatîtîhia ˈi to ˈna mau taeae e te Pharao no Aiphiti, ua paari o Mose i roto i te utuafare o Pharao e “mana ˈtura oia i te parau e te ravea.” Te na ô ra te faatiaraa e: “Parau aˈera oia, e ite tana mau taeae e, e ora ratou ia ˈna i te Atua.” Ohi 7:25 Ma te faatiatia, ua ohipa aˈera oia ma te haavî no te paruru i te hoê tîtî Hebera, e ua taparahi ihora i te hoê Aiphiti.—Ohipa 7:22-25; Exodo 2:11-14.

Ua tia ˈtura ia Mose ia horo ê, e ua parahi noa ˈtura oia na matahiti e maha ahuru i muri iho, ei tiai mamoe i te fenua atea ra o Midiana. (Exodo 2:15) I te hoperaa taua tau ra, ua tono ihora o Iehova ia Mose, e 80 matahiti to ˈna i reira, ei peropheta na ˈna. E ere faahou râ o Mose i te taata faatiatia. No to ˈna manaˈo e eita teie hopoia e maraa ia ˈna, ua uiui aˈera oia i to Iehova tonoraa ia ˈna ei peropheta, ma te parau e, “O vai hoi au a tae ai au ia Pharao ra?” e, “E nahea ˈtu vau?” (Exodo 3:11, 13) Na roto i te faaitoitoraa e te tauturu î i te here a Iehova, ua haere atura o Mose e rave i tei faauehia mai ia ˈna ma te manuïa rahi.

Aita anei outou i vaiiho aˈenei, mai ia Mose, i te faatiatia ia aratai ia outou ia rave aore ra ia parau i te tahi mau mea o tei ore i tia? Mai te peu e e, a farii ïa ma te haehaa i te haamataroraa e horoahia mai. Aore ra, ua manaˈo anei outou e eita e maraa ia outou ia amo i te tahi mau hopoia kerisetiano? Eiaha e patoi atu, a farii râ i te tauturu e horoahia maira e Iehova e ta ˈna faanahonahoraa. E nehenehe Tei tauturu na ia Mose e tauturu atoa mai ia outou.

Mai ia tatou atoa te huru o Elia i te taime aˈoraa

“E taata mau â hoi Elia mai ia tatou atoa te huru, e i pure uˈana ˈtura oia, e eiaha ei ûa; aore aˈera hoi e ûa i mairi mai i nia i te fenua, e a toru aˈera matahiti, a ono aˈera hoi marama.” (Iakobo 5:17) Ua au te pure a Elia i te hinaaro o Iehova e aˈo i te hoê nunaa o tei fariu ê atu Ia ˈna. Teie râ, ua ite atoa o Elia e e haafifi rahi ta ˈna pure e ia tupu te paˈurâ, i te taata. E fenua faaapu hoi o Iseraela; o te hupe e te ûa te ora o te nunaa. E hopoi mai te paˈurâ maoro i te ati rahi. E maemae te mau raau tupu; eita te maa e tupu. E pohe te mau animala i faaravehia i te ohipa e i amuhia, e e pohe vetahi mau utuafare i te poia. O vai te mauiui rahi aˈe? O te huiraatira ïa. Ua parau te hoê vahine ivi ia Elia i muri iho e, hoê noa apu faraoa ota tei toe mai ia ˈna e te tahi maa hinu iti. Ua papu i teie vahine e e pohe o ˈna e ta ˈna tamaiti i te poia. (Te mau arii 1, 17:12) Ia nehenehe o Elia e faahiti i taua pure ra, ua tia ïa ia ˈna ia tiaturi papu e e aupuru mai iho â o Iehova i Ta ˈna mau tavini—ona aore ra veve—o tei ore i faarue i te haamoriraa mau. Mai ta te faatiaraa e faaite ra, aita o Elia i hape.—Te mau arii 1, 17:13-16; 18:3-5.

E toru matahiti i muri iho, i to Iehova faaiteraa e e faatopa faahou mai oia i te ûa, ua itehia te hinaaro rahi o Elia e ia hope te paˈurâ, na roto i ta ˈna mau pure pinepine e te rotahi ‘a tipapa ˈi oia i raro i te repo e a tuu ai oia i to ˈna mata i ropu i to ˈna na turi.’ (Te mau arii 1, 18:42) Ua faaue pinepine oia i ta ˈna tavini e: “A haere i nia e hiˈo tia i tai,” no te imi i te tahi tapao e ua faaroo mai o Iehova i ta ˈna mau pure. (Te mau arii 1, 18:43) Auê oia i te oaoa e inaha, ei pahonoraa i ta ˈna mau pure, “ua horoa maira te raˈi i te ûa, ua tupu aˈera hoi te maa o te fenua nei”!—Iakobo 5:18.

Mai te peu e e metua outou aore ra e matahiapo i roto i te amuiraa kerisetiano, e taiâ paha outou ia horoa anaˈe i te aˈoraa. Teie râ, e tia ia faaaifaito i teie mau manaˈo taata e te tiaturiraa e mea titauhia te aˈoraa i te tahi mau taime, e ia horoahia ma te here, “o te maitai ra ïa o te parau-tia te tupu.” (Hebera 12:11) Mea maitai anaˈe te mau faahopearaa o te auraroraa i te mau ture a Iehova. Mai ia Elia, te pure nei tatou ma te aau rotahi e ia tupu te reira.

Ua faaitoito noa o Ieremia noa ˈtu te paruparu

I rotopu i te feia atoa i papai i te Bibilia, o Ieremia paha tei papai rahi aˈe no nia i to ˈna iho mau huru hohonu. Ei taurearea, ua haamarirau oia i te farii i te ohipa i faauehia mai ia ˈna. (Ieremia 1:6) Ma te itoito rahi râ, ua haere atu oia e faaite i te parau a te Atua, e inaha, ua faaû atu oia i te patoiraa uˈana a te mau Iseraela—ta te arii e ta te taata huiraatira atoa. I te tahi mau taime, no teie nei patoiraa, ua tae roa oia i te riri e i te taˈi. (Ieremia 9:3; 18:20-23; 20:7-18) E rave rau taime, ua hamani-ino-hia oia e te nahoa taata, ua rutuhia, ua ruuruuhia i te raau, ua tuuhia i roto i te fare tapearaa, ua haamǎtaˈuhia i te pohe, e ua faaruehia oia ia pohe oia i roto i te vari i raro i te hoê apoo pape mǎrô. I te tahi mau taime, ua mauiui atoa oia i te poroi a Iehova, mai ta ˈna i parau na e: “Auê tau aau e! e tau aau! ua mauiui au, e ua tae roa i roto i tau aau ra.”—Ieremia 4:19.

Noa ˈtu râ, ua here oia i te parau a Iehova, e ua na ô oia e: “Ta oe parau . . . o to ˈu ïa oaoa, o te oaoaraa ïa na tau aau.” (Ieremia 15:16) I te hoê â taime, ua turai te hepohepo ia ˈna ia pii hua ia Iehova e: “E riro anei oe mai te pape pohe noa ia ˈu? mai te pape aita e itea e te vai ra?” mai to te hoê anavai iti e mǎrô oioi noa. (Ieremia 15:18) Noa ˈtu râ, ua taa ia Iehova i to ˈna mau manaˈo arepurepu e ua tamau noa oia i te turu ia Ieremia ia nehenehe oia e faaoti i ta ˈna ohipa.—Ieremia 15:20; a hiˈo atoa 20:7-9.

Te farerei atoa ra anei outou, mai ia Ieremia, i te hepohepo aore ra te patoiraa i roto i ta outou taviniraa? A hiˈo tia ˈtu ïa ia Iehova. A tamau noa i te pee i ta ˈna aratairaa, e e haamaitai atoa mai o Iehova i ta outou mau tutavaraa.

Mai ia tatou atoa te huru o Iesu

Te peropheta rahi roa ˈˈe o te mau tau atoa, o te Tamaiti iho ïa a te Atua, o Iesu Mesia. Noa ˈtu e e taata tia roa oia, aita oia i faaore roa i to ˈna mau manaˈo horuhoru. Te taio pinepine nei tatou no nia i to ˈna mau manaˈo hohonu, o tei ite-roa-atoa-hia i nia i to ˈna hohoˈa mata e to ˈna haerea i nia ia vetahi ê. Ua “aroha” pinepine o Iesu i te taata, e ua faaohipa atoa oia i teie parau no te mau taata ta ˈna i faahiti i roto i ta ˈna mau parabole.—Mareko 1:41; 6:34; Luka 10:33.

Eita e ore e ua tuô oia i to ˈna tiahiraa i te feia tapihoo e te mau animala i rapae i te hiero ma te parau e: “E hopoi ê atu i tena na mau mea.” (Ioane 2:14-16) I to Petero parauraa mai ia ˈna e, “Eiaha roa ïa, e te Fatu, eiaha roa oe ia na reirahia mai,” ua pahono puai atu o Iesu e, “E haere ê atu oe, e [“Satani,” MN].”—Mataio 16:22, 23.

Ua faaite o Iesu i te hoê aroha taa ê no te tahi feia piri roa ia ˈna. Te piihia ra te aposetolo Ioane “taua pǐpǐ herehia e Iesu ra.” (Ioane 21:7, 20) E te na ôhia ra e: “E aroha Iesu ia Mareta e tana [“tuahine,” MN], e ia Lazaro hoi.”—Ioane 11:5.

Ua mauiui atoa o Iesu. No to ˈna putapû i te poheraa o Lazaro, “oto ihora Iesu.” (Ioane 11:32-36) No te faaite i to ˈna mauiui hohonu i te taivaraa o Iuda Isakariota ia ˈna, ua faahiti o Iesu i te hoê parau putapû mau no roto mai i te mau Salamo: “O te amu i ta ˈu ra amuraa maa, ua faateitei oia i to ˈna poro avae ia ˈu.”—Ioane 13:18; Salamo 41:9.

E tae noa ˈtu i te taime i mauiui rahi ai oia i nia i te pou, ua faaite o Iesu i to ˈna aroha hohonu. Ua horoa ˈtura oia ma te aupuru i to ˈna metua vahine i “te pǐpǐ here na ˈna ra.” (Ioane 19:26, 27) I to ˈna iteraa i te tapao no te tatarahapa i roto i te hoê o te feia ohipa iino i rîhia i pihai iho ia ˈna, ua parau atura o Iesu ma te hamani maitai e: “Ei te paradaiso oe e o vau atoa nei.” (Luka 23:43, MN) E putapû atoa tatou i te horuhoru rahi o ta ˈna pii: “E tau Atua, e tau Atua, eaha oe i faarue mai ai ia ˈu?” (Mataio 27:46) E i roto i ta ˈna mau parau hopea hou oia a pohe ai, ua itehia to ˈna here e to ˈna tiaturi hohonu: “E tau Metua, te tuu atu nei au i tau varua i to rima na.”—Luka 23:46.

Auê ïa tamahanahanaraa rahi no tatou e! “E ere hoi to tatou i te tahuˈa rahi e ore e tia ia aroha mai ia tatou i to tatou mau paruparu nei; i ati atoa hoi oia [Iesu] i te mau mea atoa mai ia tatou atoa nei, aita roa râ e hara.”—Hebera 4:15.

Te tiaturi o Iehova

Aita roa ˈtu o Iehova i tatarahapa i to ˈna maitiraa i ta ˈna mau auvaha. Ua ite oia i to ratou taiva ore ia ˈna, e ma te hamani maitai, aita oia i hiˈo i te mau paruparu o te feia tia ore. Tera râ, ua titau oia e ia faaoti ratou i ta ratou ohipa. Na roto i ta ˈna tauturu, ua oti ia ratou.

Ma te faaoromai, ia tiaturi tatou i to tatou mau taeae e mau tuahine taiva ore, e tia ˈi. I roto i teie nei faanahoraa o te mau mea, e riro noâ ratou ei feia tia ore, mai ia tatou atoa nei. Noa ˈtu râ, eiaha roa ˈtu tatou e haava i to tatou mau taeae, ma te parau e eita e tia ia tatou ia here e ia haapao atu ia ratou. Ua papai o Paulo e: “E teie nei, o tatou o tei itoito nei, e faaoromai i te paruparu o te itoito ore e tia ˈi, eiaha e faatia i ta tatou iho.”—Roma 15:1; Kolosa 3:13, 14.

Ua ite te mau peropheta a Iehova i te mau huru horuhoru atoa ta tatou iho e ite nei. Noa ˈtu râ, ua tiaturi ratou ia Iehova, e ua turu noa mai o Iehova ia ratou. Hau atu râ, ua horoa mai o Iehova i te mau tumu e oaoa ˈi ratou—te hoê haava manaˈo maitai, te iteraa e te farii ra oia ia ratou, te mau hoa taiva ore o tei turu mai ia ratou, e te papuraa e e fanaˈo atu ratou i te hoê oraraa oaoa a muri aˈe. (Hebera 12:1-3) Ia vai piri noa atoa tatou ia Iehova ma te tiaturi papu, a pee ai tatou i te faaroo o te mau peropheta no tahito ra, e mau taata “mai ia tatou atoa te huru.”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono