Te feia apî e te hoê oraraa papu no a muri aˈe
“E OHIPA riaria mau â e te hairiiri te [maferaraa]”—mea na reira ïa to te haava faataaraa i te ohipa ino a peretiteni ai oia i te hoê haavaraa aita i maoro aˈenei. Ua haru te hoê pǔpǔ e vau taurearea mai te 14 e tae atu i te 18 matahiti, i te hoê vahine ratere i roto i te hoê vahi nohoraa veve i Lonedona, ua mafera ˈtura ratou ia ˈna e rave rahi taime, e ua turai atura ia ˈna i roto i te hoê taheraa pape i pihai iho mai, noa ˈtu e ua parau taua vahine ra e aita o ˈna i ite i te aˈu. Ma te taa maitai, ua parau te metua vahine o te hoê o te mau taurearea e ua maˈihia oia i to ˈna iteraa i roto i te tele i te parau apî no nia i te ohipa ta ta ˈna tamaiti i rave.
Te vahi peapea, te faaite ra teie ati i te ohipa e tupu nei i roto i te totaiete taata i teie nei tau. E tupuraa matauhia te hamani-ino-raa i roto i te ohipa ino anei, te mau peapea i te fare, aore ra i roto i te mau aroraa nunaa i te mau Balkan, i ropu e i te pae tooa o te râ no Afirika, e i te tahi atu vahi. Te paari maira te feia apî i roto i teie mau huru tupuraa, aore ra te faarooroo pinepine nei ratou i te reira. Eita ïa e maerehia e ua etaeta te mafatu o e rave rahi, ua riro ei feia “aroha ore,” e aita e “[“hitahita,” MN] ore.”—Timoteo 2, 3:3.
“Iria”
I to te aposetolo kerisetiano ra o Paulo papairaa i te piti o ta ˈna rata i to ˈna hoa matahiapo ra o Timoteo, o Roma te hau puai rahi o te ao nei. E mea uˈana te ino e te taehae i nia i te mau tahua aroraa no Roma. Tera râ, ua faaara o Paulo e i te tau no a muri aˈe, e riro te tau ei mea “fifi ia faaruru.” (Timoteo 2, 3:1, MN) Te vahi anaanatae, te faaô atoa maira te taˈo Heleni o te faataa ra i taua tau ra “fifi ia faaruru,” i te manaˈo o to ˈna huru “iria.” Te faaite ra te hoê ohipa i tupu i roto i te taviniraa a Iesu i nia i te fenua nei hau atu i te 30 matahiti na mua ˈtu, e eaha te tumu o teie huru iria i to ˈna ra tau.
No tae noa maira o Iesu na nia i te pahi i te pae tahatai i te pae hitia o te râ o te Miti no Galilea. A taahi ai oia i te pae tahatai, ua farerei maira ia ˈna e piti taata. Te faaite maitai ra to raua hohoˈa taehae e to raua tutuôraa e e ohipa huru ê roa tei tupu i nia ia raua. E mea “iria roa, MN” raua, inaha, ua uruhia raua i te demoni.a Na te mau varua iino e faatutuô ra ia raua, e e faatere ra i ta raua mau ohipa haavî. “Eaha ta oe ia mâua nei, e Iesu, e te Tamaiti a te Atua ra?” o ta taua nau taata ra ïa i pii mai. “I haere mai oe e haamauiui rahi ia mâua eiaha ia tae i te tau mau ra?” Ua ite maitai te mau varua iino i roto i taua na taata e piti ra e ua faataa ê na te Atua i te hoê taime no te faatupu i ta ˈna haavaraa i nia i te mau demoni. Oia hoi to ratou haamouraa mure ore. Na mua ˈˈe râ, te faaohipa ra ratou i to ratou mau mana hau aˈe i to te taata nei no te faatupu i te haavîraa uˈana. Auaa noa te ohipa semeio a Iesu e tiavaru i taua mau demoni ra i ora mai ai na taata e piti ra.—Mataio 8:28-32; Iuda 6.
I teie nei tau, ia uruhia anaˈe te taata, e te feia apî atoa, e haamanaˈo ïa tatou i taua ohipa i tupu ra. No te aha? No te mea i teie senekele 20, te faaruru nei tatou i te hoê â fifi, mai ta te buka hopea o te Bibilia, te Apokalupo, e faataa ra: “E ati râ hoi to te fenua e to te tai, tei raro atu na hoi te diabolo ia outou na; e riri rahi hoi to ˈna, no te mea ua ite oia e maa taime poto to ˈna e toe nei.” (Apokalupo 12:12) A tapao na e te apeehia ra teie faahaehaaraa o Satani e te “riri rahi” no te mea ua ite o ˈna e maa taime poto to ˈna e toe nei.
Te arohia nei
Mai tei faahiti-pinepine-hia i roto i te mau api o teie vea, ua faateronohia o Iesu Mesia ei Arii no te Basileia o te Atua i nia i te raˈi i te matahiti 1914 ra. Ua ohipa oioi maira o Iesu i nia i te enemi rahi o te Atua, oia o Satani. No reira, ua tiavaruhia mai te Diabolo e ta ˈna mau demoni mai te raˈi mai, e i teie nei, te haapao nei ratou i teie fenua. (Apokalupo 12:7-9) Na roto i ta ˈna tuhaa mana i taotia-rahi-hia, te ‘hahaere nei [o Satani] mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna ra.’ (Petero 1, 5:8) O vai ta ˈna e nehenehe e haapau ohie? Ma te taa maitai, e ere anei te feia aravihi ore i roto i te oraraa e te mau taairaa taata nei? O te feia apî i teie nei tau te tapao a te Diabolo. Na roto i te rahiraa o ta ratou upaupa e ta ratou mau faaanaanataeraa, ua riro mau ratou ei hauti i roto i te rima o teie varua haavarevare itea-ore-hia.—Ephesia 6:11, 12.
Ia tutava atoa anaˈe te feia apî i te manuïa i roto i to ratou oraraa, te ite nei ratou e te haafifihia ra ratou. Mai te hopea o te Piti o te Tamaˈi Rahi mai â, ua tutava te mau taata i roto e rave rahi fenua i tamaˈi na, i te faahoˈi na roto i te horoaraa i te hoê huru oraraa ona na to ratou mau utuafare. Ua riro te mau taoˈa materia, te faaanaanataeraa mâha ore, e te arearearaa ei mau tapao rarahi. I te pae hopea, e rave rahi tei mauiui. “Te feia e mârô e ia rahi te taoˈa,” o ta Paulo ïa i faaara ia Timoteo, “e roohia ïa i te ati, e te marei, e te nounou maamaa e rave rahi . . . O te nounou moni hoi te tumu o te mau ino atoa nei, ua taa ê roa hoi te tahi pae i te parau nei i te titau-noa-raa i te reira, e ua patiatia pupu roa ia ratou iho i te oto e rave rahi.” (Timoteo 1, 6:9, 10) Te ite pinepine nei tatou i te mau taata o te totaiete nounou taoˈa no teie nei tau, i te patiatia pupu roa ia ratou i te oto i te pae faanavairaa faufaa, i te pae moni, e i te pae o te mau manaˈo horuhoru. I rotopu ia ratou, te vai ra e rave rahi feia apî i hema roa i teie ravea a te enemi rahi o te Atua.
Auaa râ, te vai ra te parau apî maitai. No nia ïa i te feia apî, te vai ra i mua ia ratou te hoê oraraa papu. Mea nafea ïa?
A imi e e itea mai ïa ia outou
E mau opuaraa maitatai roa ta te feia apî e rave rahi. Te haapae nei ratou i te mau aveia tano ore matauhia i rotopu i te feia paari. Aita ratou e farii nei i te ohipa tia ore e te haerea etaeta o te feia politita e o te feia tapihoo e hiaai nei i te mana. Mai te peu e e taurearea outou, teie atoa paha to outou manaˈo.
A rave na i te hiˈoraa o Cedric, te hoê taurearea e riro maira ei taata paari, e ere to ˈna i te tupuraa otahi.b I to ˈna nainairaa, e mǎtaˈu na oia i te mau mea e rave rahi, i te pohe atoa. Ua uiui oia e eaha te tumu o te oraraa. I te mea e aita i itehia e ana i te pahonoraa i ta ˈna mau uiraa, i te 15raa o to ˈna matahiti, ua opua ˈtura oia i te feruri hohonu i te auraa o te oraraa e te tahi atu feia apî e au i te moemoeâ. “Ua puhipuhi matou i te avaava taero e ua parahi ma te paraparau e rave rahi hora te maoro,” o ta ˈna ïa e haamanaˈo ra. “E manaˈo oe e hoê â manaˈo to outou pauroa, tera râ, aita e pahonoraa ta te hoê taata.”
Ua hiaai o Cedric, mai e rave rahi atoa feia apî, e faaanaanatae. Aita te raau taero i haamâha ia ˈna. Ua haamata ˈtura oia i te eiâ e i te hoo haere i te raau taero. Ua imi â oia i te tahi atu â mau faaanaanataeraa. Ua haamata ˈtura oia i te eiâ no te feia i faaue ia ˈna. “Ua oaoa roa vau i taua ohipa ra,” o ta ˈna ïa e faˈi ra. “Tera râ, aita roa ˈtu vau i eiâ i te taata riirii. Mai te peu e e eiâ vau i te hoê pereoo uira, e faarue au i te pereoo ma te ore e faaino atu. Mai te peu e e eiâ vau i te hoê fare toa, e na reira noa vau mai te peu e ua paruruhia te reira. Ua tauturu te reira ia ˈu ia faatano i ta ˈu ohipa.” Mai ta outou e nehenehe e manaˈo, ua mau o Cedric i te fare auri.
Te haamanaˈo ra o Cedric e: “Ua paraparau mai o Mark, te hoê hoa mau auri, ia ˈu. I to ˈna iteraa e ua nanaˈohia te hoê satauro rahi i nia i to ˈu rima, ua ani mai oia e no te aha. Ua manaˈo oia e mea faufaa paha te reira no ˈu i te pae faaroo.” Tau hebedoma i muri iho, ua horoa o Mark na Cedric i te buka ra E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei.c “‘E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu’—ua haaputapû oioi teie mau parau ia ˈu. O ta matou ïa i paraparau noa na, aita râ i itehia mai te pahonoraa.” I muri aˈe e rave rahi aparauraa e te hoê Ite no Iehova i haere mai i te fare auri, ua taa ˈtura ia Cedric e ua itehia ia ˈna i te mea o ta ˈna i titau noa na—na roto noa râ i te ravea a te Atua.
“I to ˈu faaearaa i te amuimui e to ˈu mau hoa tahito, ua haere oioi au i mua,” o ta Cedric ïa e parau ra. Aita râ oia i maramarama ohie noa e i ite ohie i te oaoa. “Te tutava noa ra vau i te haere â i mua,” o ta ˈna ïa e parau ra. “E tia ia ˈu ia haapao maitai i to ˈu huru feruriraa.” Oia, te taa ra ia Cedric i teie nei e ua aratai te mau moemoeâ ia ˈna i roto i te marei a te Diabolo, ma te manaˈo e e naeahia ia ˈna i ta ˈna mau tapao na roto noa i te raveraa i te mau ohipa i taaihia i te faaanaanataeraa.
Te vahi oaoa, e mea maoro to Cedric matararaa mai te fare auri mai, e te oaoa ra oia i te amuimui e vetahi ê o tei itea i ta ratou i imi na. E Ite no Iehova oia i teie nei, e te tiaturi atoa nei oia e ora i roto i te Paradaiso i ǒ nei i nia i te fenua nei. Te tiai atoa nei oia i te taime e ore ai te mana taatoa o Satani.
Parau mau, e ere o te feia apî anaˈe mai ia Cedric te fanaˈo i te hoê oraraa papu no a muri aˈe; vetahi ê atoa tei ravehia e te mau metua paieti, o tei haapii i ta ratou mau tamarii ia here i te parau mau a te Bibilia.
E horoa mai te haapiiraa paieti i te mau hotu
“E haapii i te tamaiti i tana eˈa ia haere ra; e ia paari oia ra, e ore e faarue i taua eˈa ra,” o ta te Arii paari ra o Solomona no tahito ra ïa i papai. (Maseli 22:6) E parau mau te reira no te mau taurearea aau tae e rave rahi tei maiti i te faaohipa i te mau faaueraa a te Bibilia.
O ta Sheila, Gordon, e ta Sarah ïa i rave. Te haamanaˈo ra ratou e ua haafaufaa na to ratou mau metua i te auraroraa i te faaueraa a te Mesia ia ‘haere e ia faariro i te taata ei pǐpǐ’ na roto i te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia. (Mataio 24:14; 28:19, 20) “I roto i te mau faaotiraa e ravehia, e uiui na mâua Mama e, ‘Eita anei te reira e haafifi i te ohipa pororaa?’” o ta Sheila ïa e haamanaˈo ra. “Ua vaiiho mâua e rave rahi mau opuaraa i muri aˈe i teie haaferuriraa,” o ta ˈna ïa e faˈi ra, ma te na ô faahou e, “tera râ, auê mâua i te haamaitaihia e!” I te pae hopea atoa o te mau mahana roa i te haereraa i te mau fare o te mau taata no te faaite i te parau apî maitai, e hoˈi na o Sheila e to ˈna metua vahine i te fare ma te himene. “Ua oaoa roa vau,” o ta ˈna ïa e parau ra. “E nehenehe â vau e ite i taua oaoa ra i teie nei.”
Te haamanaˈo maitai ra o Gordon i te hoê po Mahana maa oaoa mau. “Ua titau-manihini-hia vau i te fare o te mau matahiapo o te amuiraa, ua tuu matou i te mau piri anaanatae e ua tauaparau matou i nia i te mau tumu parau pae varua. Ua faaitoitohia matou ia tamau aau i te mau irava o te Bibilia, ia tauaparau i nia i te mau tumu parau a te mau Papai, ia faatia i te hoê tupuraa i roto i te pororaa, e ia haapii e mea nafea te parareraa te ohipa a te Basileia,” o ta Gordon ïa e haamanaˈo ra. “Ua tauturu teie mau mea atoa ia ˈu ia haamau i te hoê niu papu e ia faatupu i te here no te Atua ra o Iehova.”
Te haamanaˈo ra o Sarah ma te oaoa i te mau po e farerei ai oia i te mau Ite. “E tamaa na matou paatoa. I muri iho, no te faahope i te farereiraa, e hauti na matou i te piana, ma te apee i te feia e himene ra i te mau himene o te Basileia o te Atua. Ua tauturu rahi mau â te upaupa ia matou, i roto iho â râ i ta matou tau haapiiraa, no te mea ua nehenehe matou e rave i te mau mea e te utuafare.”
Parau mau, e ere o te taatoaraa o te feia apî o te tutava nei i te faaoaoa ia Iehova, teie e fanaˈo ra i te mau huru tupuraa utuafare maitatai roa. Tera râ, te pûpû nei te amuimuiraa e te tahi atu mau utuafare Ite i roto i te amuiraa i te paruru e te vai-maitai-raa.
A haafaufaa i te hoê niu papu no te oraraa no a muri aˈe
E nehenehe ta te feia apî i teie nei tau e maiti. E nehenehe ratou e pee noa i teie nei ao ino a topa oioi noa ˈi i roto i te haamouraa i te “ati rahi” i mua nei ta Iesu i tohu mai. Aore ra e nehenehe ratou e ‘tiaturi i te Atua, e . . . e haapao i ta ˈna parau,’ mai ta te papai salamo ra o Asapha i himene. E paruru te auraroraa i te Atua ia ratou ia riro mai “ei ui etaeta e te haapao ore; ei ui aau mau ore, e aore to ratou aau i haapao i te Atua.”—Mataio 24:21; Salamo 78:6-8.
I roto e hau atu i te 80 000 amuiraa a te mau Ite no Iehova na te ao nei, e ite outou e rave rahi feia apî ta outou e nehenehe e haapopou. Ua pee ratou i te aˈoraa ta Paulo i horoa i te taurearea ra o Timoteo ra “ia hamani maitai, e te taoˈa ra i te ohipa maitatai ra, ia rahi atu ïa ia ratou, ia horoa haere, ia au i te aufau. I te haapue-maite-raa i te [hoê niu maitai roa no te tau a muri atu].” Ei faahopearaa, ua noaa ia ratou i teie nei i “te ora [mau].” (Timoteo 1, 6:18, 19; MN) E ite hau atu â outou no nia i teie mau Kerisetiano mau na roto i te haereraa i ta ratou mau putuputuraa. I reira atoa e noaa ˈi ia outou te tiaturiraa o te hoê oraraa papu no a muri aˈe.
[Nota i raro i te api]
a Te huri ra te parau ra “iria” i te hoê â taˈo Heleni i faahitihia i roto i te Mataio 8:28 e te Timoteo 2, 3:1.
b Ua tauihia te mau iˈoa.
c Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Hohoˈa i te api 7]
O te mau varua iino te tumu i ‘iria roa ˈi’ nau taata ta Iesu i faaora
[Hohoˈa i te api 8]
A haamau i “te hoê niu maitai roa no te tau a muri atu”