Te oaoa mau—Eaha te taviri?
UA HAMANIHIA te mau taata ia oaoa ratou. Nafea tatou e papu ai? E hoˈi anaˈe na i te poieteraahia te taata nei.
Ua poiete te Atua ra o Iehova i te tane e te vahine matamua ia nehenehe raua e fanaˈo i te oaoa. Ua tuuhia o Adamu raua o Eva i roto i te hoê paradaiso, te hoê ô no te navenave i piihia o Edene. Ua horoa mai te Poiete na raua i te mau mea atoa e hinaarohia e raua i te pae tino no te ora. Ua tanuhia i roto i te ô “te mau raau maitatai atoa ia hiˈo, e tei au ei maa.” (Genese 2:9) E mea oraora maitai o Adamu raua o Eva, e mea puai, e te haviti—e feia tia roa raua e te oaoa mau.
Eaha râ te taviri o to raua oaoa? O to raua nohoraa paradaiso anei aore ra to raua tino tia roa? Ua tauturu teie mau ô a te Atua ia oaoa raua i te oraraa. Teie râ, aita to raua oaoa i taai-noa-hia i teie mau mea materia. Te ô i Edene ra, e ere noa ïa i te hoê aua nehenehe mau. O te hoê atoa râ vahi moˈa, e vahi no te haamori i te Atua. Te taviri e oaoa ˈi raua e a muri noa ˈtu, o to raua ïa faatupuraa e te atuatu-noa-raa i te mau taairaa here e te Poiete. Ia oaoa raua, e tia na mua ia raua ia riro ei feia maitatai i te pae varua.—A faaau e te Mataio 5:3.
Auaa te huru pae varua e noaa mai ai te oaoa
I te omuaraa ra, e taairaa pae varua to Adamu e o te Atua. E taairaa here ïa e te mahanahana, mai to te hoê tamaiti e to ˈna metua tane. (Luka 3:38) I roto i te ô i Edene ra, ua fanaˈo o Adamu raua o Eva i te hoê oraraa maitai roa, o tei faatia ia raua ia haamâha i to raua hinaaro ia haamori. Na roto i to raua auraroraa ia Iehova ma te hinaaro mau e ma te here, e faatura e e faahanahana ïa raua i te Atua hau atu i ta te mau animala e nehenehe e rave. E nehenehe raua e arue i te Atua ma te maramarama no to ˈna mau huru maitatai roa e e turu atoa i to ˈna mana arii. E nehenehe atoa raua e tamau noa i te fanaˈo i te aupuru here e te mahanahana a Iehova.
Na roto i teie tahoêraa e te Poiete e te auraroraa i ta ˈna mau ture, ua fanaˈo to tatou mau metua matamua i te oaoa mau. (Luka 11:28) Aita hoi e faufaa ia faaruru o Adamu e o Eva e rave rahi matahiti tamatamataraa atâta, hou raua e ite ai i te taviri o te oaoa. Ua oaoa raua mai te taime iho o to raua poieteraahia mai. I te mea e ua hau raua e te Atua e ua auraro raua i to ˈna mana, na te reira i faaoaoa ia raua.
Ua hope râ teie oaoa to raua, i te taime a faaroo ore ai raua i te Atua. Na roto i to raua orureraa, ua faaino roa o Adamu e o Eva i to raua taairaa pae varua e o Iehova. E ere faahou atura raua i te mau hoa no te Atua. (Genese 3:17-19) E au ra e, mai te mahana i hurihia ˈi raua i rapae i te ô, ua tâpû o Iehova i te mau taairaa atoa e o raua. Ua erehia raua i to raua huru tia roa, i te tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu, e i te ô o ta raua i noho na. (Genese 3:23) Te mea faufaa roa ˈtu â râ, i te mea e ua erehia raua i to raua mau taairaa e te Atua, ua ere-atoa-hia ïa raua i te taviri o te oaoa.
E nehenehe tatou e maiti
Hou raua a pohe ai, ua horoa mai o Adamu e o Eva na ta raua huaai, i to raua mau huru taata nei, te haava manaˈo i tuuhia mai i roto ia raua, e te aravihi no te faatupu i te huru pae varua. Aita te fetii taata nei i faahaehaa-roa-hia i te faito o te mau animala. E nehenehe hoi tatou e faafaitehia e te Poiete. (Korinetia 2, 5:18) Ei mau mea poietehia maramarama, te fanaˈo noa nei te mau taata i te mana no te maiti e auraro anei ratou i te Atua aore ra eita. Ua faahohoˈahia te reira e rave rahi senekele i teie nei, i to Iehova horoaraa i te nunaa haamau-apî-hia o Iseraela, i te maitiraa i rotopu i te ora aore ra te pohe. Na roto i ta ˈna auvaha ra o Mose, ua parau te Atua e: “Ua tuu vau i te ora e te maitai, i te pohe e te ino, i mua ia oe i teie nei mahana.”—Deuteronomi 30:15-18.
I teie nei atoa, e mau tausani matahiti i muri aˈe i te moeraa te Paradaiso matamua, e nehenehe noâ ta tatou, oia te mau taata, e rave i te maitiraa maitai. E haava manaˈo to tatou e ohipa ra, e te vai atoa ra i roto ia tatou te aravihi no te auraroraa i te mau ture a te Atua. Te faahiti ra te Bibilia i te parau no “te taata i roto.” (Korinetia 2, 4:16; Roma 7:22) Te faataa ra teie nei parau i te aravihi e vai nei i roto ia tatou paatoa, no te pee i te huru o te Atua, no te feruri ia au i to ˈna manaˈo, oia hoi no te riro ei taata maitai i te pae varua.
No nia i to tatou huru morare e to tatou haava manaˈo, ua papai te aposetolo Paulo e: “Te Etene hoi aita a ratou ture ra, ia rave noa ratou i ta te ture ra, ore noa ˈtu â ta ratou ture, o ratou iho â ta ratou ture: ua faaite hua hoi ratou i ta te ture i papaihia i roto i to ratou ra aau, te faaite ra hoi to ratou aau, e to ratou manaˈo te pari ra, e te faatia ra, ratou ratou iho.”—Roma 2:14, 15.
Te paari o te Atua e te auraro —Tera te taviri
E aniani paha te tahi e, ‘Mai te peu e te vai ra iho â tera huru i roto ia tatou paatoa nei, no te haamori i te Atua e fanaˈo atu ai i te oaoa mau, no te aha ïa i rahi roa ˈi te oaoa ore?’ No te mea ïa e, ia nehenehe tatou ia oaoa, e tia ia tatou tataitahi ia tupu i te rahi i te pae varua. Noa ˈtu e, i te omuaraa ra, ua poietehia te taata ia au i te hohoˈa o te Atua, ua atea ê roa râ oia i to ˈna Poiete. (Ephesia 4:17, 18) No reira, e tia ia tatou tataitahi ia rave i te mau taahiraa papu no te haamau e no te atuatu i te mau taairaa pae varua e o te Atua. Eita teie huru taairaa e tupu noa mai mai te reira.
Ua haamatara o Iesu e piti faaueraa tumu faufaa roa no te tupuraa i te rahi i te pae varua. Te faaueraa tumu matamua, ia noaa mai ïa te ite papu o te Atua, e te piti, ia auraro maite i to ˈna hinaaro. (Ioane 17:3) Ma te faahiti i te Parau a te Atua, ua parau o Iesu e: “Ua papaihia, E ore te taata e ora i te maa anaˈe ra, i te mau mea atoa râ [“no roto mai i te vaha o Iehova,” MN].” (Mataio 4:4) I te tahi atu taime, ua parau o Iesu e: “Teie ta ˈu maa, o te haapao i to ˈna hinaaro o to tei tono mai ia ˈu nei, e te faaoti i ta ˈna ohipa.” (Ioane 4:34) Aita e faufaa e ia faaruru tatou i te mau ahuru matahiti tamatamataraa atâta no te imi i te oaoa. E ere te tamatamataraa te taviri e noaa mai ai te oaoa. Na roto anaˈe i te paari o te Atua e te auraro i to tatou Poiete e noaa mai ai te oaoa mau i roto i te oraraa.—Salamo 19:7, 8; Koheleta 12:13.
Oia mau, e ere te oaoa e noaa mai na roto i te faaohiparaa i te paari o te Atua e te fanaˈoraa i te tiaraa maitai i mua i te Atua, i te hoê fa naea-ore-hia e tatou. (Ohipa 17:26, 27) E nehenehe te taata atoa e rave mai i te ite no nia ia Iehova e i ta ˈna opuaraa. E te mau miria Bibilia na roto e rave rahi mau reo, o te Bibilia noâ te buka opere-rahi-roa ˈˈe-hia i te ao nei. E nehenehe te Bibilia e tauturu ia outou ia riro ei hoa no te Atua e ia fanaˈo i te oaoa mau, no te mea te na ô maira te mau Papai ia tatou e, “e ao to te feia, o Iehova to ratou Atua.”—Salamo 144:15.
[Tumu parau tarenihia i te api 6]
Te mau taahiraa e noaa mai ai te oaoa
1. A haafaufaa e a atuatu i te huru pae varua. Ua parau o Iesu e: “O tei faaroo â e ua haapao i te parau a te Atua, o ratou tei maitai.”—Luka 11:28.
2. Ia papu ia outou e mea faufaa aˈe te farii maitai o te Atua i te moni aore ra i te mau faufaa. Ua Papai O Paulo e: “Te paieti e te mauruuru ra, o te taoˈa rahi mau ïa. . . . E maa ta tatou, e te ahu, ia mauruuru tatou i te reira.”—Timoteo 1, 6:6-8.
3. A tutava i te atuatu e i te auraro i te hoê haava manaˈo i haapiihia e te Bibilia.—Roma 2:14, 15.
4. A opua papu i te auraro i te Atua ra o Iehova, ia nehenehe outou ia riro ei tavini no ˈna. Ua papai te taata no tahito ra o Davida e: “E ao to te feia, o Iehova to ratou Atua.”—Salamo 144:15.
[Hohoˈa i te api 7]
“E ao to tei ite i to ratou mau hinaaro i te pae varua.”—Mataio 5:3, MN