VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 15/10 api 3-4
  • Te oaoa—Taoˈa morohi noa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te oaoa—Taoˈa morohi noa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te taviri o te oaoa ore
  • E fa morohi noa
  • Te imiraa i te oaoa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2004
  • E nehenehe anei te taoˈa rahi e faaoaoa ia outou?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Ihea e iteahia mai ai te oaoaraa mau?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Te oaoa mau maoti te taviniraa ia Iehova
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 15/10 api 3-4

Te oaoa—Taoˈa morohi noa

TE RIRI, te peapea, e te hepohepo, e mea maoro to te mau aivanaa tuatapapa-noa-raa i teie mau huru. Teie râ, i te mau matahiti i mairi aˈenei, ua haamau te mau aivanaa rahi i ta ratou mau maimiraa i nia i te hoê huru maitai e te au o te taata nei—oia hoi te oaoa.

Eaha te nehenehe e faaoaoa i te taata? Te tino taurearea anei, te moni, te oraora-maitai-raa, te roa, aore ra te pararai? Eaha te taviri o te oaoa mau? Te manaˈo nei te rahiraa o te taata e mea fifi roa ia pahono i teie nei uiraa, e peneiaˈe eita roa ˈtu e nehenehe. Ia hiˈo ratou i te mau rahiraa taata o te ore e oaoa nei, peneiaˈe te manaˈo ra vetahi e mea ohie aˈe ia pahono i te uiraa ra, eaha te mea o te ore e hopoi mai i te oaoa.

Na mua ˈˈenei, e mea maoro to te mau aivanaa rahi i te pae feruriraa parau-noa-raa e, te taviri e noaa mai ai te oaoa mau, o te haapao-noa-raa ïa i to ˈna iho mau hinaaro. Ua faaitoito ratou i te feia oaoa ore ia haapao noa i te haamâharaa i to ratou mau hinaaro. Ua faaohipahia na te tahi mau pereota e faaaraara i te anaanatae, mai teie “a faaite e o vau teie,” “a faahohonu i to ite ia oe iho,” e “a maimi i to oe huru mau,” no te rapaauraa i te feruriraa. Area i teie nei ra, vetahi o taua mau aivanaa ra o tei faaitoito na i teie huru feruriraa, te farii nei ïa ratou e, eita teie haerea haapao noa ia ˈna iho e hopoi mai i te oaoa tamau. Inaha, e faatupu mai iho â te haapao-noa-raa ia ˈna iho i te mauiui e te oaoa ore. E ere ïa te miimii te taviri e noaa mai ai te oaoa.

Te taviri o te oaoa ore

Te feia e imi nei i te oaoa na roto i te tapaparaa i te mau mea navenave, ua hape ïa ta ratou imiraa. A rave na i te hiˈoraa o te Arii paari no Iseraela tahito ra o Solomona. I roto i te buka Bibilia a te Koheleta, te faataa ra oia e: “O tei hinaarohia e tau mata ra, aore ïa i tapeahia e au; aore au i faaere i tau aau i te mau mea atoa e oaoa ˈi ra; ua oaoa hoi tau aau i te mau mea atoa i ravehia e au ra: tirara ta ˈu i noaa i te reira i taua mau ohipa atoa na ˈu ra.” (Koheleta 2:10) Ua patu o Solomona i te mau fare na ˈna, ua tanu i te mau ô vine, e ua faanaho i te mau ô, i te mau aua, e i te mau apoo pape na ˈna. (Koheleta 2:4-6) I te hoê taime, ua ani oia e: “O vai hoi te taata e tia ˈi ia amu e ia rave i to ˈna hinaaro maori râ o vau nei?” (Koheleta 2:25) Ua faaanaanataehia oia e te feia himene e te feia faaoto upaupa aravihi roa ˈˈe, e ua fanaˈo oia i te auhoaraa o te mau vahine purotu roa ˈˈe o te fenua.—Koheleta 2:8.

Te vahi faufaa, aita o Solomona i faaere ia ˈna i te pae no te mau ohipa navenave. Eaha te faaotiraa o ta ˈna i huti mai i muri aˈe i to ˈna fanaˈoraa i te mau mea navenave atoa o te oraraa? Ua parau oia e: “Ia manaˈo râ vau i taua mau ohipa i ravehia e tau rima ra, i te mau ohipa atoa i ravehia e au ra, inaha! e mea faufaa ore anaˈe, i amu noa na vau i te mataˈi! aore roa hoi e faufaa i raro aˈe i te mahana nei.”—Koheleta 2:11.

Te tano noa râ te faaotiraa a teie arii paari i teie nei tau. A rave na i te hiˈoraa o te hoê fenua moni mai te fenua Marite. I roto i na matahiti e 30 i mairi aˈenei, ua tataipiti te mau Marite i te rahiraa o ta ratou mau taoˈa materia, mai te pereoo e te afata teata. Teie râ, ia au i te mau aivanaa rapaau i te feruriraa, aita te mau Marite e oaoa ra. Ia au i te hoê vea, “i roto i taua area taime ra, ua maraa rahi te numera o te feia hepohepo. Ua tataitoru te rahiraa taurearea i haapohe ia ratou. Ua tataipiti te numera o te mau faataaraa.” Aita i maoro aˈenei, ua itea mai i te feia maimi te mau faahopearaa mai teie te huru, i muri aˈe i to ratou tuatapaparaa i te taairaa i rotopu i te moni e te oaoa, i roto i te mau huiraatira o te tahi tau 50 fenua taa ê. No te haapoto noa, eita e nehenehe e hoo mai i te oaoa.

Area râ, e nehenehe te tapaparaa i te taoˈa rahi e piihia te taviri o te oaoa ore. Ua faaara te aposetolo Paulo e: “Te feia e mârô e ia rahi te taoˈa, e roohia ïa i te ati, e te marei, e te nounou maamaa e rave rahi, e ino ai te taata ra, e topa taue ai te taata i roto i te ino rahi faarue roa ra, e te pohe mure ore. O te nounou moni hoi te tumu o te mau ino atoa nei, ua taa ê roa hoi te tahi pae i te parau nei i te titau-noa-raa i te reira, e ua patiatia pupu roa ia ratou iho i te oto e rave rahi.”—Timoteo 1, 6:9, 10.

Eita te moni, te oraora-maitai-raa, te tino taurearea, te haviti, te mana, aore ra teie mau mea amuihia, e nehenehe e horoa mai i te oaoa tamau. No te aha? No te mea aita to tatou e mana no te tapea ia ore te mau ohipa iino ia tupu. Ua tano roa te parau a te Arii ra o Solomona: “Aore roa e taata i ite i ta ˈna e roohia mai: mai te iˈa i noaa i roto i te upeˈa ra, e te manu ia noaa i te marei ra, o to te taata ïa fifiraa i te anotau ino ra, ia uˈana noa mai te pohe i nia ia ratou.”—Koheleta 9:12.

E fa morohi noa

Aita e maimiraa aivanaa o te nehenehe e horoa mai i te hoê ravea i ferurihia e te taata ia noaa mai te oaoa. Ua parau atoa o Solomona e: “Ua hoˈi atura vau no te hiˈo i raro aˈe i te mahana e, e ere tei te feia vitiviti te hororaa, e ere tei te feia puai te aroraa, e ere atoa tei te feia paari te maa, e ere atoa tei te feia maramarama te taoˈa, e ere tei te feia tei noaa i te ite te farii maitai; i te mea e e taime e e tupuraa manaˈo-ore-hia tei roohia ia ratou paatoa.”—Koheleta 9:11; MN.

E rave rahi o te farii i te mau parau i nia nei, ma te faaoti e eita iho â e nehenehe e fanaˈo i te hoê oraraa oaoa mau. Ua parau te hoê orometua tuiroo e, “te oaoa, e moemoeâ noa ïa.” Te tiaturi nei vetahi e te taviri o te oaoa, o te hoê ïa parau moe miterio, e o te feia anaˈe e maramarama taa ê to ratou, te nehenehe e itea mai i taua parau moe ra.

Teie râ, no te maimi i te oaoa, te tamau noa nei te mau taata i te tamatamata i te mau huru oraraa atoa. Noa ˈtu e aita te feia i na mua ˈtu ia ratou i manuïa, e rave rahi i teie nei tau, o te tapapa nei i te moni, te mana, te oraora-maitai-raa, aore ra te mau mea navenave no te faaore i to ratou oaoa ore. Te imi-noa-hia ra te oaoa no te mea, i roto roa ia ratou, te tiaturi nei te rahiraa o te taata e e ere te oaoa vai maoro i te hoê noa moemoeâ. Te tiaturi nei ratou e e ere te oaoa i te hoê moemoeâ o te morohi noa. E ani paha ïa outou e, ‘Nafea ïa vau e oaoa ˈi?’

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono