VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 15/9 api 21-24
  • Nafea ia tapea i te oaoa i roto i te taviniraa ma te taime taatoa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Nafea ia tapea i te oaoa i roto i te taviniraa ma te taime taatoa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te faarururaa i te inoino
  • Ia afaro e o vetahi ê
  • Ia maˈimaˈihia
  • Te tapearaa i te oaoa noa ˈtu te tâuˈa-ore-raa o te taata
  • Te faaitoitoraa a vetahi ê
  • Te oaoa no ǒ ia Iehova—To tatou pare
  • Haamanaˈo i te mau tavini taime taatoa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2014
  • Te mau haamaitairaa o te taviniraa pionie
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Te haafaufaa-rahi-raa i te mau hopoia taa ê i roto i te taviniraa moˈa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • E nafea ia oaoa i roto i ta outou taviniraa apî?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2019
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 15/9 api 21-24

Nafea ia tapea i te oaoa i roto i te taviniraa ma te taime taatoa

TE FAAITE maitai ra te tupuraa o te mau parau tohu a te Bibilia e te ora nei tatou i te anotau hopea o teie faanahoraa paieti ore. No reira, te horoa rahi nei te mau tavini a te Atua ra o Iehova i te taime e au ia ratou no te haaparare i te parau apî maitai o to ˈna Basileia. Ua hau atu i te 600 000 Ite no Iehova o tei faanaho i to ratou oraraa ia nehenehe ratou e apiti i roto i te taviniraa ma te taime taatoa. E feia poro o te Basileia ma te taime taatoa vetahi o ratou, tei piihia pionie. Te rave ra vetahi i te ohipa i te Betela, i te pu a te Taiete Watch Tower aore ra i te mau amaa. E mitionare e e tiaau ratere vetahi.

Te faaite ra te Bibilia e i te anotau hopea, e tupu te tau “ati rahi.” (Timoteo 2, 3:1-5) Te faaohipa ra te papai Bibilia Heleni i te hoê parau o te nehenehe e hurihia na roto i te mau parau ra “te tau ino faataahia.” No reira, eiaha e manaˈo e aita e fifi i to tatou nei tau. E au ra e e fifi rahi to te tahi mau tavini kerisetiano, e uiui paha ratou e, ‘E nehenehe anei au e tamau noa i roto i te taviniraa ma te taime taatoa, aore ra e tia anei ia ˈu ia faaea?’

Eaha te mau fifi o te nehenehe e turai i te hoê taata ia hiˈopoa faahou i ta ˈna taviniraa pionie, i te Betela, tiaau ratere, aore ra mitionare? No te tahi paha maˈi rahi. Te hinaaro ra paha te hoê fetii ruhiruhia aore ra hapepa ia haapao-noa-hia oia. Peneiaˈe, ua fanau mai nau hoa faaipoipo i ta raua aiû matamua. Eiaha te taata e faaea ra i te taviniraa ma te taime taatoa no teie mau tumu e no te mau hopoia a te mau Papai, ia haama i te rave i taua huru faaotiraa ra.

Tera râ, eaha ïa no te taata e opua ra i te faaea i te taviniraa ma te taime taatoa no te mea aita o ˈna e oaoa ra? Peneiaˈe, te ite ra te hoê pionie e aita i rahi te anaanatae i roto i ta ˈna taviniraa e te uiui ra oia e, ‘No te aha e tamau noa ˈi i to ˈu huru oraraa faatusia mai te peu e mea iti roa te taata e faaroo mai?’ Aita paha te hoê melo o te Betela e oaoa roa ra i ta ˈna hopoia. Aore ra e nehenehe te hoê taata maˈimaˈi, a rave noa ˈi i te taviniraa pionie, e erehia i te oaoa. Nafea teie mau taata e nehenehe ai e tapea i to ratou oaoa? E hiˈo mai ïa tatou e eaha ta te tahi mau tavini aravihi i parau.

Te faarururaa i te inoino

Ua haere o Anny, no Helevetia oia, i te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower i te matahiti 1950 ra. Ua tiai ru oia i te hoê tuhaa taviniraa mitionare na te ara. I to ˈna tono-faahou-raahia i te Betela i Europa, ua inoino o Anny. Noa ˈtu râ, ua farii oia i ta ˈna hopoia i roto i te Tuhaa Huriraa e te rave noa ra oia i taua ohipa ra. Mea nafea to ˈna faarururaa i to ˈna inoino? “Mea rahi e mea rahi â te ohipa e rave. E ere to ˈu mau manaˈo hohonu e te mau mea auhia e au i te mea faufaa aˈe i te ohipa,” o ta Anny ïa e faataa ra.

Mai te peu e te inoino ra tatou i ta tatou hopoia, e nehenehe paha tatou e faatupu i te huru feruriraa o Anny. E ere te mau mea auhia e tatou i te mea faufaa roa ˈˈe. Te mea faufaa roa ˈˈe râ, oia hoi ia rave-maitai-hia te mau hopoia huru rau atoa tei taaihia i te haaparareraa i te poroi o te Basileia. Te parau maira te Maseli 14:23 ia tatou e “e taoˈa anaˈe â tei te mau ohipa atoa ra.” Noa ˈtu eaha te hopoia e horoahia mai na tatou, e riro te amoraa i te reira ma te haapao maitai i te turu i te ohipa o te Basileia. E e tupu ïa te mauruuru rahi—oia, te oaoa—i roto i taua ohipa ra i horoahia mai e te Atua.—A faaau e te Korinetia 1, 12:18, 27, 28.

Ia afaro e o vetahi ê

I roto i te taviniraa ma te taime taatoa, e titauhia ia amuimui rahi e te mau huru taata atoa—i roto i te pororaa, i te Betela, i roto i te hoê fare mitionare, aore ra i roto i te mau tere na tera e tera amuiraa ei tiaau ratere. No reira, ua taai-roa-hia te oaoa i nia i te afaro-maitai-raa e o vetahi ê. E mea fifi râ, no te “tau ino” i tohuhia no teie anotau hopea. Nafea te hoê tavini ia ape i te ere i to ˈna oaoa, noa ˈtu e e faainoino te tahi taata ia ˈna? Peneiaˈe, e huti mai tatou i te haapiiraa na roto i te hiˈoraa o Wilhelm.

Ua riro mai o Wilhelm ei melo no te fetii o te Betela i Europa i te matahiti 1947 ra. I muri iho, ua rave oia i te taviniraa pionie e te taviniraa tiaau ratere. “Ia hiˈo anaˈe mâua ta ˈu vahine i te mau mea o ta mâua e manaˈo ra e aita e tano ra aore ra o te haapeapea ra ia mâua, e faaite mâua ia Iehova i to mâua mau manaˈo e i muri iho, e vaiiho mâua e na ˈna e faatitiaifaro i te mau mea,” o ta Wilhelm ïa e faataa ra.—Salamo 37:5.

Peneiaˈe, ua haapeapeahia outou e te haerea o te hoê hoa kerisetiano o tei paraparau mai ia outou ma te faatura ore aore ra ma te feruri ore. E haamanaˈo tatou e e hape iho â tatou paatoa e rave rahi taime i roto i ta tatou mau parau. (Iakobo 3:2) No te aha ïa e ore ai e faaohipa i teie fifi no te haafatata ˈtu i “tei faaroo i te pure ra”? (Salamo 65:2) A paraparau atu ia Iehova no nia i teie fifi, e a vaiiho atu i te reira i roto i to ˈna rima. Mai te peu e e hinaaro te Atua e rave i te mau tauiraa, e na reira iho â oia. E tia paha i te feia e faaea ra i roto i te hoê fare mitionare, ia haamanaˈo noa i te reira ia farerei noa ˈtu ratou i teie huru fifi, no te mea e tauturu te reira ia ratou ia tapea i to ratou oaoa i roto i te taviniraa a Iehova.

Ia maˈimaˈihia

Mea iti te feia e mea oraora maitai noa ratou. E nehenehe atoa paha te feia apî e roohia i te hepohepo aore ra i te maˈi. Ua tia ia vetahi ia faaea i te taviniraa ma te taime taatoa no te mea mea maˈimaˈi ratou, ua rave râ ratou i muri iho i te ohipa faahiahia roa ei feia poro i te Basileia. Area vetahi ê ra, e nehenehe ratou e tamau i roto i te taviniraa ma te taime taatoa noa ˈtu e mea maˈimaˈi ratou. A rave na i te hiˈoraa o Hartmut raua o Gislind.

E feia faaipoipo o Hartmut raua o Gislind, o tei tavini na ei pionie, ei mitionare, e i roto i te ohipa ratere e 30 matahiti te maoro. Ua roohia raua toopiti i te mau maˈi ino o tei haaparuparu roa ia raua i te tahi mau taime i te pae tino e i te pae o te mau manaˈo horuhoru. Noa ˈtu râ, ua rave raua i te ohipa faahiahia roa e ua nehenehe raua e faaitoito ia vetahi ê o te faaruru ra i te hoê â mau ati. Eaha te aˈoraa ta raua e horoa ra? “A hiˈo i mua eiaha râ i muri. A rave i te mea maitai roa ˈˈe i roto i te mau huru tupuraa atoa. Te horoa nei te mau mahana tataitahi i te hoê taime no te arue ia Iehova. A faaohipa i taua taime ra, e a oaoa.”

A rave na i te hiˈoraa o Hannelore. Ua haapeapea oia i to ˈna maˈi-noa-raahia i te roaraa o ta ˈna taviniraa pionie, mitionare, ratere e ta ˈna tane, e i te Betela e 30 matahiti te maoro. Te na ô ra o Hannelore e: “E haamau vau i to ˈu feruriraa i nia i te faatihaehaeraa a Satani—oia hoi e tavini noa te taata ia Iehova i te mau taime ohie no ratou. Na roto i te faaoromairaa i te mau tamataraa, e nehenehe au e haapapu atoa e ua hape o Satani.” E manaˈo puai mau te reira. A haamanaˈo e mea faufaa no Iehova to outou oreraa e taiva ia ˈna i roto i te mau tamataraa.—Ioba 1:8-12; Maseli 27:11.

Ia rave noa ˈtu outou i te hoê faaotiraa aifaito no nia i to outou oraora-maitai-raa, a feruri i na tuhaa e piti o te parau tohu a Iesu Mesia no nia i te hopea o te faanahoraa o te mau mea. Ua tohu o Iesu e e tupu te maˈi i tera e tera vahi. Ua parau atoa oia e: “E parau-haere-hia te [“parau apî maitai,” MN] o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao.” (Mataio 24:3, 14; Luka 21:11) Ua ite o Iesu e i te anotau hopea, e faaruru ta ˈna mau pǐpǐ i te maˈi. Ua taa râ ia ˈna e e ravehia te ohipa pororaa eiaha noa na te feia oraora maitai, na te feia atoa râ e maˈi ino to ratou. Mai te peu e e nehenehe tatou e tamau i roto i te taviniraa ma te taime taatoa noa ˈtu te maˈi, eita o Iehova e haamoe i te here ta tatou i faaite no to ˈna iˈoa.—Hebera 6:10.

Te tapearaa i te oaoa noa ˈtu te tâuˈa-ore-raa o te taata

E nehenehe te huru o te taata i nia i te ohipa pororaa o te Basileia e ohipa i nia i to tatou haerea. “Mea fifi atoa no te mau pionie ia haamata i te hoê aparauraa e te hoê fatu fare,” o ta te hoê tavini aravihi ïa i parau. “E tia ia tatou paatoa ia aro no te tapea i to tatou oaoa.” Oia, e nehenehe te tâuˈa-ore-raa o te taata e faaiti i to tatou oaoa i roto i te pororaa. No reira, nafea te hoê pionie, o te farerei noa ra i te tâuˈa-ore-raa, e nehenehe ai e tapea i to ˈna oaoa? Te horoa maira te mau tavini aravihi i te mau manaˈo tauturu i muri nei o tei tamatamatahia.

Ua riro te tâuˈa-ore-raa ei fifi, e ere râ i te hoê manuïa-ore-raa. E ere te tâuˈa-ore-raa e parare ra i te hoê tumu no te faaea i te taviniraa ma te taime taatoa. E nehenehe tatou e tapea i to tatou oaoa i mua i te tâuˈa-ore-raa mai te peu e e faataa tatou i te hoê taime e tano no te haapii maite i te mau Papai. Na te reira e ‘faaineine ia tatou no te mau ohipa maitatai atoa ra,’ oia atoa no te tauaparau i te feia aita e faaroo ra i te parau apî maitai. (Timoteo 2, 3:16, 17) Noa ˈtu e aita te taata i hinaaro e faaroo i te peropheta ra o Ieremia, aita te reira i tapea ia ˈna. (Ieremia 7:27) Ia haapii tatou i te Bibilia na roto i te mau papai kerisetiano, e nehenehe tatou e faufaa-rahi-hia ia tapao anaˈe tatou i te mau manaˈo o te haapaari i to tatou faaroo e o te tauturu ia tatou ia faaruru i te tâuˈa-ore-raa.

Mai te peu e e fifi mau â te tâuˈa-ore-raa, e hiˈopoa anaˈe ïa i to tatou haerea i nia i te feia o ta tatou e poro ra. No te aha ratou e ore ai e tâuˈa mai? Te hoê tumu e parare ai te tâuˈa-ore-raa na te mau vahi i Europa, ei hiˈoraa, o te roo ino ïa o te haapaoraa hape. Aita te taata e manaˈo faahou ra e e parahiraa to te haapaoraa i roto i to ratou oraraa, aita atoa ratou e hinaaro ra e taai atu i te reira. E tia ïa ia tatou ia faaau ohie, ia tauaparau i te taata no nia i te mau mea e haapeapea ra ia ratou, mai te ereraa i te ohipa, te maˈi, te ohipa ino, te au-ore-raa, te parururaa i te natura, e te haamǎtaˈuraa a te tamaˈi.

I roto i ta tatou omuaraa parau i te fatu fare, e nehenehe paha tatou e faahiti i te hoê tumu parau o te faaanaanatae i te taata i reira. O ta Dietmar ïa i tamata i te rave a poro ai oia i roto i te hoê oire iti e ua manuïa rii hoi oia. Ua parau mai te hoê taata e faaea ra i reira e ua tupu te hoê ati i te mahana na mua ˈtu i roto i te oire. I muri iho, i te mau opani atoa, ua faaite o Dietmar i to ˈna tatarahapa mau no te ati i tupu. “Ua haamata taue atura te taata i te paraparau,” o ta ˈna ïa i parau. “Te haamanaˈo ra te mau taata atoa i te ati i tupu. E rave rahi mau aparauraa maitatai ta ˈu i fanaˈo i taua mahana ra, no te mea ua faaite au e te anaanatae ra vau i to ratou oraraa.”

E tia ia tatou ia poro i te taata no nia i te Basileia i te mau vahi atoa e farerei ai tatou ia ratou. E mea hotu atoa te pororaa faanaho-ore-hia, e e nehenehe tatou e haamataro ia tatou i roto i teie ohipa, na roto i te faaohiparaa i te mau manaˈo tauturu e vai ra i roto i te mau papai tei niuhia i nia i te Bibilia. E nehenehe e noaa mai te oaoa na roto i te tahi mau parau auhoa aore ra na roto i te vaiihoraa i te mau vea o Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! i te hoê fatu fare. Mai te peu e ua rave na tatou i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei e ua faatere na tatou i te hoê haapiiraa Bibilia e te hoê taata i anaanatae, e nehenehe e noaa ia tatou te iˈoa o te tahi atu taata na roto i te aniraa e: “Ua matau anei oe i te tahi atu taata e hinaaro e haapii i te Bibilia?” E nehenehe te reira e haamau i te tahi atu haapiiraa Bibilia i te fare o te taata. I roto i te mau tupuraa atoa, ia tapea mai tatou i te manaˈo maitai, ma te turui atu i nia ia Iehova na roto i te pure, ma te ore e vaiiho i te tâuˈa-ore-raa ia haaparuparu ia tatou.

Te faaitoitoraa a vetahi ê

Ua rave na o Jürgen raua o Christiane i te taviniraa pionie e te ohipa ratere hau atu i te 30 matahiti te maoro. I te hoê taime, ua horoahia mai na raua te hoê hopoia, o te pororaa ïa i roto i te hoê vahi e mea tâuˈa ore e e mea etaeta te rahiraa o te mau taata. Auê o Jürgen e ta ˈna vahine i te hiaai rahi i te tahi mau faaitoitoraa e! No te tahi râ mau tumu, aita vetahi i roto i te amuiraa i tauturu ia raua.

No reira, te taa ra ia Jürgen na roto i ta ˈna iho i faaruru e “te farerei ra te tahi mau pionie i te mau taime fifi. E hinaaro rahi ratou i te mau faaitoitoraa a te mau matahiapo e a te tahi atu feia poro.” Ua faaue te Atua ia Mose ia haamahanahana e ia faaitoito ia Iosua. (Deuteronomi 3:26-28) E e tia i te mau Kerisetiano ia faaitoito i te tahi e te tahi. (Roma 1:11, 12) E nehenehe ta te feia poro o te Basileia e faaitoito i te feia i roto i te taviniraa ma te taime taatoa, na roto i te mau parau haamaitai e te apeeraa ia ratou i roto i te taviniraa i tera e tera taime.

Te oaoa no ǒ ia Iehova—To tatou pare

Ua ite te mau Kerisetiano o tei tavini na i te rahiraa taime o to ratou oraraa, ei pionie aore ra ei mitionare, i te Betela, aore ra tei tere na te mau amuiraa i roto i te ohipa ratere, e mea poto te rahiraa o te mau fifi, area vetahi ra, e vai maoro ïa. Eiaha atoa te tahi mau fifi e au ra e eita roa ˈtu e afaro, ia faaore i to tatou oaoa. Te parau ra o Ramon, o tei tavini na te ara e hau atu i te 45 matahiti, e i te mau taime atoa e roohia tatou i te fifi, “e tia ia tatou ia manaˈo i ta tatou mau haamaitairaa e rave rahi e i te mau tausani taata ê atu e faaruru ra i te mau ati rahi atu â.” Oia mau, te faaruru nei to tatou mau hoa faaroo na te ao nei i te mau mauiui, e te haapao mau ra o Iehova ia tatou paatoa.—Petero 1, 5:6-9.

No reira, mai te peu e te faatia ra to tatou iho oraraa ia tatou ia apiti i roto i te taviniraa ma te taime taatoa e ia tamau noa, ia tapea noa ïa tatou i to tatou oaoa na roto i te turuiraa ˈtu i nia i to tatou Metua i nia i te raˈi. Te haapuai ra oia i ta ˈna mau tavini, e e tia ia tatou paatoa ia haamanaˈo e o ‘te oaoa no ǒ ia Iehova ra, to tatou pare.’—Nehemia 8:10.

[Hohoˈa i te api 21]

“E ere to ˈu mau manaˈo hohonu e te mau mea auhia e au i te mea faufaa aˈe i te ohipa”

[Hohoˈa i te api 22]

“E faaite mâua ia Iehova i to mâua mau manaˈo e i muri iho, e vaiiho mâua e na ˈna e faatitiaifaro i te mau mea”

[Hohoˈa i te api 23]

“A rave i te mea maitai roa ˈˈe i roto i te mau huru tupuraa atoa. Te horoa nei te mau mahana tataitahi i te hoê taime no te arue ia Iehova”

[Hohoˈa i te api 23]

“Na roto i te faaoromairaa i te mau tamataraa, e nehenehe au e haapapu atoa e ua hape o Satani”

[Hohoˈa i te api 24]

“Te farerei ra te tahi mau pionie i te mau taime fifi. E hinaaro rahi ratou i te mau faaitoitoraa a te mau matahiapo e a te tahi atu feia poro”

[Hohoˈa i te api 24]

“E tia ia tatou ia manaˈo i ta tatou mau haamaitairaa e rave rahi”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono