VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 1/4 api 2-4
  • No te aha e anotau ino mau teie?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • No te aha e anotau ino mau teie?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Papai tei tuea
  • Uiraa 3: No te aha te Atua e faatia ˈi ia mauiui au?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2012
  • No te aha te feia maitatai e mauiui ai?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Te haapao mau ra anei te Atua ia tatou?
    Te haapao mau ra anei te Atua ia tatou?
  • Eaha ta te Bibilia e parau ra?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa) 2017
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 1/4 api 2-4

No te aha e anotau ino mau teie?

IA PARAHI anaˈe outou no te taio i te vea, no te mataitai aore ra no te faaroo i te mau parau apî na roto i te afata teata aore ra i te afata radio, ua ineine ïa outou i te faaroo i te mau parau peapea, e ere anei? Eita paha outou e hitimahuta i te faarooraa e te tupu noa râ te tahi tamaˈi, te rahi noa ˈtura te mau ohipa iino, aore ra te roo-noa-hia râ te tahi fenua ravai ore i te oˈe.

Mai te peu e mea atea teie mau tupuraa i to outou vahi faaearaa, peneiaˈe aita outou e haapeapea tamau ra no nia i teie mau parau apî. Inaha hoi, o vai mau na te nehenehe e aroha no te taatoaraa o teie rahiraa taata e mauiui nei? Noa ˈturâ, e mea fifi roa ia ore e putapû i mua i te mau mauiui e tairi nei i te mau taata. Ei hiˈoraa, e taio paha tatou i te parau no te tamaˈi e te tahi mau numera no nia i te rahiraa taata i pohe, e ere râ hoê â huru ia taio anaˈe tatou i te parau no Adnan iti, te hoê tamaroa no Bosnie e iva matahiti to ˈna, ua pohe to ˈna mama i te paainaraa to ratou fare i te paura. Ua pohe te papa o Adnan i to ˈna putaraa i te hoê taata pupuhi huna tau avaˈe noa i muri iho, a hahaere ai raua na nia i te aroâ. Tau hebedoma noa i muri aˈe, ua ite mata roa ˈtu o Adnan i to ˈna tuahine i te poheraa ma te tahe noa te toto, i te topitaraahia te aua o te fare haapiiraa. I to ratou rapaauraa ia Adnan no te tahi ahoahoraa o te feruriraa, ua itea mai i te mau taote e aita oia e tâuˈa faahou ra, aita oia e putapû faahou ra—aita hoi oia e hinaaro ra e ite i te ohipa e tupu. Ua fa noa mai te mǎtaˈu e te mau haamanaˈoraa i te ao; e aita to ˈna taoto i topa i te po no te mau moemoeâ riaria. E ere o Adnan i te hoê numera. Te mauiui nei teie tamarii; eita ta tatou e nehenehe e faaea noa ma te ore e aroha ˈtu ia ˈna.

Hoê â huru no te tahi atu mau ati o te ao nei. E nehenehe tatou e taio no nia i te oˈe; e ere râ hoê â huru ia ite anaˈe tatou i te hohoˈa o te hoê tamahine iti e pae matahiti, ua oru roa to ˈna opu e mea pararai roa to ˈna nau rima e to ˈna nau avae, e tamarii tei pohe i te poia. E nehenehe tatou e taio no nia i te mau numera o te ohipa ino; e ere râ hoê â huru ia faaroo tatou e ua taparahihia, ua eiâhia, e ua maferahia te hoê vahine ivi ruhiruhia. E nehenehe tatou e taio i te parau no te mau fifi o te utuafare fetii; e ere râ hoê â huru ia faaroo anaˈe tatou e, ua opua te hoê metua vahine eiaha e horoa i te maa na ta ˈna iho tamarii e ua hamani ino oia ia ˈna.

E mea mauiui mau ia taio i teie nei mau parau. E mea ino roa ˈtu râ ia roohia outou iho i teie mau ati e tupu ra na te ao nei! Ia roohia outou iho i te ati, e mauiui roa outou i te mau ati atoa e faahitihia ra na roto i te mau parau apî na te ara. E mea riaria ia feruri e te parare noa ra te mauiui faatupuhia e te ohipa ino, te tamaˈi, te oˈe, e te maˈi, i roto i te hoê faito tei ore i itehia aˈenei i roto i te aamu taata nei. E mea hohonu mau â te mau faahopearaa o te mau ohipa e tupu nei i teie nei senekele 20—e mau tupuraa matauhia hoi te ahoaho, te mǎtaˈu, e te hepohepo.

Te imi nei te mau taata no e rave rau haapaoraa, i te pahonoraa i te mau uiraa e haafeaa nei oia hoi, No te aha te mau mea i ino roa ˈi? Te haere tia ˈtura te huitaata nei ihea?

Te vahi peapea, mea varavara roa te mau haapaoraa i teie mahana o te horoa nei i te mau pahonoraa papu. I to outou taioraa i te uiraa i nia i te api matamua o teie vea, ua feaa paha outou—e ua tano hoi. Te tamata pinepine nei te mau haapaoraa tumu i te haaparau i te Bibilia i te mea o ta ˈna e ore e faaite ra—oia hoi te mahana e te hora o te hopea o teie nei ao. (A hiˈo i te Mataio 24:36.) Mea au aˈe na te feia nenei i teie vea, ia vaiiho e na te Bibilia iho e tatara ia ˈna iho. E maere paha outou i te iteraa e mea niu-papu-hia e e mea aifaito atoa te tatararaa a te Bibilia no nia i te mau mahana hopea. Aita noa râ te Bibilia e faataa ra e, no te aha te mau mea i ino roa ˈi. Te horoa atoa maira oia i te hoê tiaturiraa papu no a muri aˈe, te hoê tiaturiraa tamahanahana mau. Te ani atu nei matou ia outou ia taio i te mau tumu parau i muri nei no te ite e mea nafea oia ia na reira.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 2]

Jobard/Sipa Press

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono