Ua rave ratou i te hinaaro o Iehova
Te bapetizo nei o Philipa i te hoê taata toroa no Etiopia
A TERE noa ˈi oia na nia i to ˈna pereoo puaahorofenua, ua faaohipa te hoê taata no Etiopia i to ˈna taime ma te paari. Te taio puai ra oia—e peu matauhia e te mau ratere no te senekele matamua. E taata toroa “i ô Kaneda i te arii vahine o Etiopia” teie taata taa ê.a O oia “te tiai i te mau taoˈa na ˈna ra”—inaha, e faatere hau oia no te pae faufaa. Te taio ra teie taata toroa i roto i te Parau a te Atua ia noaa mai te ite.—Ohipa 8:27, 28.
I pihai iho te vai ra te poro evanelia ra o Philipa. Ua aratai te hoê melahi ia ˈna i taua vahi ra, e i teie nei te faauehia ra oia e: “A haere oe e taati atu i pihai iho i tera ra pereoo.” (Ohipa 8:26, 29) E nehenehe tatou e feruri i to Philipa aniraa ia ˈna iho e, ‘O vai hoi teie taata? Eaha ta ˈna e taio ra? No te aha hoi au i arataihia mai ia ˈna ra?’
A horo ai o Philipa na pihai iho i te pereoo puaahorofenua, ua faaroo atura oia i te taata no Etiopia i te taioraa i teie mau parau: “E arataihia oia i te taparahiraa mai te mamoe ra, e mai te arenio e mamu noa i te taata e paoti i tana huruhuru ra, aore atoa hoi to ˈna vaha i parau. I faaorehia ta ˈna parau i tana haehaaraa ra, e na vai to ˈna ui e taua parau? i tâpû-ê-hia to ˈna ora i te ao nei.”—Ohipa 8:32, 33.
Ua taa oioi ia Philipa i te irava. No roto mai te reira i te papairaa a Isaia. (Isaia 53:7, 8) Ua maere roa te taata no Etiopia na roto i te mea o ta ˈna i taio. Ua tauaparau atura Philipa ma te aniraa ˈtu e: “Te ite na oe i ta oe e taio na?” Ua pahono maira te taata no Etiopia e: “Eaha vau e ite ai, ahiri e taata te faaite mai ia ˈu ra?” I muri iho ua parau maira oia ia Philipa ia paiuma mai i nia i to ˈna pereoo puaahorofenua.—Ohipa 8:30, 31.
“Eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?”
“A faaite mai na oe,” o ta te taata no Etiopia ïa i parau atu ia Philipa, “no vai ta te peropheta nei parau, no ˈna iho anei, e no te tahi taata ê anei?” (Ohipa 8:34) Eita e maerehia to te taata no Etiopia taa ore, mea maoro aita i itehia e o vai te “mamoe,” aore ra te “tavini,” o te parau tohu a Isaia. (Isaia 53:11) Auê ïa te reira i te maramarama e i to Philipa faaiteraa i te taata no Etiopia “i te parau no Iesu”! I muri iho, ua parau te taata no Etiopia e: “Inaha teie e pape, eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?” No reira, ua bapetizo Philipa ia ˈna i te reira iho taime.—Ohipa 8:35-38.
E ohipa ru anei te reira? E ere roa ˈtu! E peroseluto ati Iuda te taata no Etiopia.b No reira, ua riro aˈena oia ei taata haamori ia Iehova e te tahi ite o te mau Papai, to roto atoa te mau parau tohu no nia i te Mesia. Teie râ, aita to ˈna ite i hope. I teie nei ua noaa ia ˈna i teie haamaramaramaraa faufaa roa no nia i te tiaraa o Iesu Mesia, ua taa ˈtura i te taata no Etiopia e eaha ta te Atua i titau ia ˈna e ua ineine oia i te auraro atu. Ua tano maitai te bapetizoraa.—Mataio 28:18-20; Petero 1, 3:21.
I muri aˈe, “ua rave maira te [v]arua o [“Iehova,” MN] ia Philipi.” Ua reva atura oia no te tahi atu ohipa. Ua “haere atura” te taata no Etiopia “i to ˈna haerea ma te oaoa.”—Ohipa 8:39, 40.
Te haapiiraa no tatou
Ei mau tavini no Iehova no teie nei tau, e tia ia tatou ia tauturu i te mau taata mafatu haavare ore ia haapii i te parau mau o te Parau a te Atua. Ua manuïa e rave rahi i te faaiteraa ˈtu i te parau apî maitai i te tahi atu mau taata a ratere ai ratou aore ra i roto i te tahi mau tupuraa faanaho-ore-hia. Ei faahopearaa o te ohipa pororaa o te Basileia, i te mau matahiti atoa, te faataipe nei e mau hanere tausani taata i to ratou pûpûraa ia ratou no Iehova na roto i te bapetizoraa.
Parau mau, eiaha te feia apî ia ru noa i roto i te bapetizoraa. Na mua, e tia ia ratou ia noaa i te ite papu no nia i te Atua ra o Iehova e ta ˈna Tamaiti, Iesu Mesia. (Ioane 17:3) I muri iho e tia ia ratou ia tatarahapa, ma te faarueraa i te haerea ino e te fariuraa a faaohipa ˈi i te mau ture a te Atua. (Ohipa 3:19) E titau te reira i te taime, mai te peu iho â râ e ua aa-maitai-hia te feruriraa e te haerea ino. Noa ˈtu e e tia i te feia apî ia taio i te hoo no te riroraa ei pǐpǐ kerisetiano, e mau haamaitairaa rahi te noaa mai i roto i te hoê taairaa pûpûhia e te Atua ra o Iehova. (A faaau e te Luka 9:23; 14:25-33.) Te feia o tei riro ei mau Ite no Iehova te aratai nei ratou ma te aau tae i teie feia apî i te faanahonahoraa ta te Atua e faaohipa ra no te rave i to ˈna hinaaro. (Mataio 24:45-47) Mai te taata no Etiopia, e oaoa ratou i te haapiiraa e i te auraroraa i te mea ta te Atua e titau ra ia ratou.
[Nota i raro i te api]
a E ere “Kaneda” i te hoê iˈoa, te hoê râ tiaraa iˈoa (mai “Pharao” e “Kaisara”) faaohipahia no te mau arii vahine no Etiopia.
b Te mau peroseluto, o te mau taata ïa e ere i te ati Iuda o tei maiti i te pee maite i te Ture a Mose.—Levitiko 24:22.
[Tumu parau tarenihia i te api 8]
No te aha oia e piihia ˈi e eunuka?
I roto i te faatiaraa a te Ohipa pene 8, ua parauhia no te taata no Etiopia mai te hoê “eunuka.” Teie râ, i te mea eita te Ture a Mose e farii i te taata tei tâpûhia to ˈna atoatoa i roto i te amuiraa, e mea papu e e ere teie taata i te hoê eunuka i roto i te auraa mau. (Deuteronomi 23:1) E nehenehe te taˈo Heleni “eunuka” e tano no te hoê taata toroa teitei. No reira, te taata no Etiopia, o te hoê ïa taata toroa i raro aˈe i te arii vahine no Etiopia.