Nafea tatou ia pure i te Atua?
I TO te hoê pǐpǐ aniraa i te tahi faaueraa no nia i te pure, ua farii Iesu i te horoa ˈtu. Ia au i te Luka 11:2-4, teie ta ˈna pahonoraa: “E na ô outou ia pure, E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa. Ia tae to oe ra basileia. . . . Ho mai i te maa e au ia matou i te mau mahana atoa nei. E faaore mai i ta matou hara, te faaore nei hoi matou i tei hara atoa ia matou nei. Eiaha e faarue ia matou e ia roohia-noa-hia mai e te ati.” Ua matauhia teie pure mai te Pure a te Fatu. Te horoahia maira e rave rahi haamaramaramaraa.
I te omuaraa, te parau maira te pereota matamua e tia ia faataehia ta tatou mau pure ia vai ra—i to tatou Metua ïa. A tapao atoa e aita roa ˈtu Iesu e faatia noa ˈˈe ia pure i te tahi atu taata, hohoˈa, “peata,” aore ra ia ˈna atoa. Inaha, ua na ô te Atua e: “E ore au e horoa i to ˈu ra hanahana no vetahi ê; e te haamaitai ia ˈu ra i te mau hohoˈa otiotihia ra.” (Isaia 42:8) Eita ïa te mau pure e faataehia i te tahi mea aore ra i te tahi taata ê atu i to tatou Metua i te raˈi ra, e faaroohia mai e ana, noa ˈtu te aau rotahi o te taata haamori. I roto i te Bibilia, o te Atua ra o Iehova anaˈe tei piihia “Tei faaroo i te pure ra.”—Salamo 65:2.
Te parau nei paha vetahi e ua riro noa te “mau peata” ei arai e te Atua. Tera râ, teie ta Iesu iho i faaue: “O vau te eˈa, e te parau mau, e te ora, aore roa e taata e tae i te Metua ra, maori râ ei ia ˈu. E ta outou e ani ma to ˈu ra iˈoa, e tia ïa ia ˈu ia maitai te Metua i te Tamaiti.” (Ioane 14:6, 13) Aita Iesu i faaô mai i te manaˈo e nehenehe te hoê peata e faarirohia ei arai. A hiˈo atoa na i ta te aposetolo Paulo i parau no nia i te Mesia: “Ua pohe hoi Iesu-Kirito no tatou atoa, ua tia faahou i nia, e te tia ra i te rima atau o te Atua ei Arai no tatou nei.” “E tiaˈi iana te faaora e a muri noaˈtu i te feia e na roto atu iana te haere i te Atua ra.”—Roma 8:34; Hebera 7:25, V.C.J.S.
Te iˈoa te tia ia faaraahia
Teie ïa te mau parau a te pure a Iesu i muri iho: “Ia raa to oe iˈoa.” Nafea te hoê taata e nehenehe ai e faaraa, oia hoi, haamoˈa, aore ra faataa ê i te iˈoa o te Atua ahiri e aita oia i ite e eita oia e faaohipa i teie iˈoa? Hau atu i te 6 000 taime i roto i te “Faufaa Tahito,” te faataaraahia te Atua ra na roto i to ˈna iho iˈoa Iehova.
Te na ô ra te hoê nota i raro i te api i roto i te Exodo 6:3 i roto i te Bibilia Katolika (beretane) a Douay no nia i te iˈoa o te Atua e: “Ua hamani vetahi feia o teie tau apî i te iˈoa o Iehova . . . , ua moe te faahitiraa tano o te iˈoa [o te Atua], mai te itehia ra i roto i te papai Hebera, no te mea ua haapaehia oia i te faahiti e mea maoro i teie nei.” Te faaohipa nei ïa te New Jerusalem Bible Katolika i te iˈoa ra Yahweh. Noa ˈtu e mea au aˈe na te feia ite i teie faahitiraa Yahweh, o “Jehovah” te faahitiraa tia e te haamau-maoro-hia o te iˈoa o te Atua ra na roto i te reo Beretane. Te vai ra te tahi atu mau faahitiraa i te iˈoa o te Atua na roto i te tahi atu mau reo. Te mea faufaa, o ta tatou faaohiparaa ïa i te iˈoa no te faaraaraa ˈtu. Ua haapii anei ta outou haapaoraa ia outou ia faahiti i te iˈoa ra Iehova i roto i te pure?
Mau tumu parau e tano ia pure
Teie ta Iesu i haapii i muri iho i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure: “Ia tae to oe ra basileia.” Te na ô faahou ra te Evanelia a Mataio e: “Ia haapaohia to oe hinaaro i te fenua nei, mai tei te ao atoa na.” (Mataio 6:10) Te Basileia o te Atua, o te hoê ïa faatereraa i roto i te rima o Iesu Mesia. (Isaia 9:6, 7) Ia au i te parau tohu a te Bibilia, e fatata oia i te faaore i te mau faatereraa taata atoa e e faatupu oia i te hoê tau o te hau ati aˈe te ao nei. (Salamo 72:1-7; Daniela 2:44; Apokalupo 21:3-5) Inaha, te faariro ra te mau Kerisetiano mau i te taeraa mai te Basileia ei tumu parau o ta ratou e faahiti pinepine i roto i ta ratou mau pure. Ua haapii anei ta outou haapaoraa ia outou ia na reira?
Te vahi anaanatae, ua faaite atoa Iesu e i roto i ta tatou mau pure, e faahiti atoa tatou i te mau mea no nia ia tatou iho. Ua na ô o ˈna e: “Ho mai i te maa e au ia matou i te mau mahana atoa nei. E faaore mai i ta matou hara, te faaore nei hoi matou i tei hara atoa ia matou nei. Eiaha e faarue ia matou e ia roohia-noa-hia mai e te ati.” (Luka 11:3, 4) Te auraa o te mau parau a Iesu, oia hoi e nehenehe ta tatou e ani e ia imi e eaha te hinaaro o te Atua i roto i te mau ohipa o te mau mahana atoa, e e nehenehe tatou e faaite ia Iehova i te mau mea atoa e haapeapea ra aore ra e haafifi ra i to tatou hau o te feruriraa. Ma te taparu tamau i te Atua na roto i teie ravea, e tauturuhia tatou ia taa e eita ta tatou e nehenehe e faataa ê mai ia ˈna. E ite hau atu â ïa tatou i to ˈna mana i roto i to tatou oraraa. E mea faufaa atoa te aniraa i te Atua i te mau mahana atoa ia faaore mai i ta tatou mau hapa. Te ite hau atu â ra ïa tatou i to tatou mau paruparu—e e farii ohie aˈe tatou i te mau paruparu o vetahi ê. Mea tano atoa te aˈoraa a Iesu, ia ani tatou i roto i te pure ia faaora ia tatou i te tamataraa, no nia iho â râ i te mau peu morare tia ore o teie nei ao. Ia au i taua pure ra, e haapao maitai ïa tatou ia ape i te mau huru tupuraa e te mau huru vahi o te aratai ia tatou ia rave i te hara.
Papu maitai ïa, te haapii rahi maira te Pure a te Fatu no nia i te mau pure e auhia mai e te Atua. Teie râ, ua opua anei Iesu ia faaohipa tatou i teie pure e ia faahiti-tamau-noa-hia?
Te tahi atu aˈoraa no nia i te pure
Ua horoa mai Iesu i te tahi atu mau faaueraa no nia i te pure. I roto i te Mataio 6:5, 6, te taio nei tatou e: “E ia pure hoi oe ra, eiaha mai ta te feia haavare, o te hinaaro i te pure tia noa i te mau sunago, e te poro aroâ ra, ia hiˈohia ratou e te taata. . . . Area ia pure oe ra, e haere i roto i to piha, e opani maite i te opani a pure ai i to Metua; e na to Metua iho, tei ore roa i moe te hoê mea ia ˈna ra, ore noâ oia iho i te itea, e faautua faaite mai ia oe.” Te haapii maira teie mau parau e, eiaha e faahiti i te mau pure ma te faaiteite, e te faahua no te haaputapû i te tahi taata. Te ninii ra anei outou i to outou mafatu i mua ia Iehova ra ma te omoe, mai ta te Bibilia e faaitoito ra?—Salamo 62:8.
Teie te faaararaa ta Iesu i horoa: “E ia pure outou ra, eiaha ia rahi te parau rii faufaa ore mai ta te mau Etene ra; o tei manaˈo e tei te rahi o te parau e itehia mai ai ratou.” (Mataio 6:7) Papu maitai, aita Iesu i farii i te mau pure tamau-aau-hia—e te mau pure atoa tei taiohia i roto i te tahi buka. Te patoi atoa ra ta ˈna mau parau i te faaohiparaa i te pure rotario.
Teie ta te hoê buka pure tusia Katolika e parau ra: “Ta tatou pure maitai roa ˈˈe, o to tatou iho ïa mau manaˈo ma te aau tae ia huri tia ˈtu tatou ia ˈna ra ma te mauruuru aore ra no te tahi hinaaro, i te mau taime oto, aore ra i roto i ta tatou haamoriraa tamau ia ˈna i te mau mahana atoa.” Aita o Iesu i tamau aau i ta ˈna iho mau pure, ua faahiti râ oia ma te aau tae. Ei hiˈoraa, a taio na i te pure a Iesu faahitihia i roto i te Ioane pene 17. Te pee ra oia i te hohoˈa pure, o te haamatara ra i te hinaaro o Iesu ia faaraahia te iˈoa o Iehova. Ua faaoti Iesu i teie pure ma te aau tae e te hohonuraa o to ˈna mafatu.
Mau pure ta te Atua e faaroo
Mai te peu e ua haapiihia outou ia faaoti i te mau pure tamau-aau-hia, ia pure i te “mau peata” aore ra te mau hohoˈa, aore ra ia faaohipa i te mau taoˈa faaroo, mai te pure rotario, e nehenehe te manaˈo e pee i te hohoˈa pure ta Iesu i horoa e haamǎtaˈu ia outou i te taime matamua. Teie râ te taviri o te iteraa ïa i te Atua—to ˈna iˈoa, ta ˈna mau opuaraa, to ˈna huru. E ite ïa outou i te reira na roto i te hoê haapiiraa hohonu o te Bibilia. (Ioane 17:3) Ua ineine e e oaoa roa te mau Ite no Iehova i te tauturu ia outou i roto i teie tuhaa. Inaha, ua tauturu ratou i te mau mirioni taata ati aˈe te ao nei no te “tamata na ia ite i te maitai o Iehova!” (Salamo 34:8) Hau atu outou i te haapii no nia i te Atua, hau atu outou i te turaihia e arue ia ˈna na roto i te pure. E hau atu outou i te haafatata ˈtu ia Iehova na roto i te pure faatura, hau atu ïa to outou taairaa i te piri roa e o ˈna.
No reira te mau taata haamori mau atoa a te Atua e faaitoitohia ˈi e “eiaha e tuutuu i te pure.” (Tesalonia 1, 5:17) Ia papu ia outou e te tuea mau ra ta outou mau pure e te Bibilia, e te mau faaueraa atoa a Iesu Mesia. Na roto i taua ravea ra, e papu ïa outou e e farii mai te Atua i ta outou mau pure.
[Hohoˈa i te api 7]
Hau atu tatou i te haapii no nia ia Iehova, hau atu ïa tatou i te turaihia ia pure ia ˈna mai roto mai i te mafatu