VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 1/6 api 25-28
  • Haapiiraa no Gileada—Ua tono oia i te 100raa o te pǔpǔ

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Haapiiraa no Gileada—Ua tono oia i te 100raa o te pǔpǔ
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Aˈoraa a te feia paari no roto mai i te mau Papai
  • Mau manaˈo tano roa ia faaohipa no roto mai i te pororaa
  • Ia rearea e ia oaoa ia Iehova
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Na te aau tae e aratai i te taata i Gileada
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova—2001, Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2001
  • Ei feia haapii manuïa no te riro mai ei mau mitionare manuïa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Te haapiiraa no Gileada—E 50 matahiti e teie e ruperupe nei â!
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 1/6 api 25-28

Haapiiraa no Gileada—Ua tono oia i te 100raa o te pǔpǔ

UA RAVE te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower i te hoê tuhaa faufaa roa i roto i te pororaa i te Basileia o te Atua na te ao nei i teie tau. I te mea e ua haamata te Haapiiraa no Gileada i te faaineine i te mau mitionare i te matahiti 1943 ra, ua tavini to ˈna feia tuite i roto hau atu i te 200 fenua. I te 2 no Mati 1996, ua faatuitehia te 100raa o te pǔpǔ.

Ua haere te feia haapii i te haapiiraa i te tau i reira ua topa hau atu i te 2 metera hiona i nia i te vahi o te Pu Haapiiraa a te Taiete Watchtower i Patterson, i te Hau no New York. E ua topa atoa te hiona i te mahana o ta ratou tufaraa parau tuite. Noa ˈtu râ, ua î roa te piha rururaa, e mea rahi atoa te taata i faaroo mai i Patterson, i Wallkill, e i Brooklyn—e 2 878 ïa taata taatoa.

O Theodore Jaracz, melo o te Tomite no te Haapiiraa a te Tino Aratai, te peretiteni o te rururaa. I muri aˈe i to ˈna farii-popou-raa i te mau manihini i tae mai na te ara mai, ua ani oia i te mau taata atoa ia tia mai no te himene i te himene numera 52. Ua putapû te feia i ruru mai i te arueraa ia Iehova a himene ai ratou i te himene ra “Te iˈoa o to tatou Metua,” i roto i te buka himene ra E haamaitai ia Iehova na roto i te himene (farani). Ua haamau teie himene, apitihia e te mau parau a te peretiteni no nia i te faaohiparaa i te haapiiraa no te arue ia Iehova, i te tapao o te porotarama e vauvauhia mai i muri iho.

Aˈoraa a te feia paari no roto mai i te mau Papai

Te tuhaa matamua o te porotarama, o te mau oreroraa parau poto ïa i mua i te pǔpǔ e faatuitehia ra i vauvauhia mai e te tahi feia mea maoro ratou i roto i te taviniraa a Iehova. Ua faaitoito Richard Abrahamson, melo no te tino rave ohipa i te pu rahi tei haamata i ta ˈna taviniraa ma te taime taatoa i te matahiti 1940 ra, i te pǔpǔ haapii e: “A tamau noa i te farii i te faatitiaifaroraa.” Ua faahaamanaˈo atu oia e ua farerei aˈena ratou i te mau taime faatitiaifaroraa i roto i to ratou oraraa kerisetiano, e tae noa ˈtu i roto i na avaˈe haapiiraa e pae i Gileada. No te aha ïa ratou e tamau noa ˈi i te farii i te faatitiaifaroraa?

Ua faataa te taeae orero e, te parau ta te aposetolo Paulo i faaohipa i roto i te Korinetia 2, 13:11 (MN), “no nia ïa i te hoê tupuraa e haere mǎrû noa i mua, te auraro-tamau-raa i te haamataroraa aore ra te faaaravihiraa a Iehova i te hoê taata, te faatano-roa-raa, ia tu oia i te mau faito tia roa ˈˈe a Iehova.” I roto i ta ratou tuhaa taviniraa i te fenua ê, e farerei te feia haapii e faatuitehia ra i te mau tamataraa apî i nia i to ratou faaroo. E tia hoi ia ratou ia haapii i te hoê reo apî, ia faaau ia ratou i te mau peu e te hoê huru oraraa taa ê, e ia faatano atoa i te mau tuhaa fenua huru rau. E faaau atoa ˈtu ratou i te mau huru taata taa ê i roto i to ratou mau fare mitionare e i ta ratou mau amuiraa apî. Mai te peu e e faaohipa maite ratou i te mau faaueraa tumu a te Bibilia i roto i teie mau huru tupuraa atoa, ma te ineine i te farii i te faatitiaifaroraa, i reira atoa ïa ratou ‘e tamau ai i te oaoa,’ mai ta te aposetolo Paulo i papai.

Ua huti mai te taeae John Barr, hoê o na melo o te Tino Aratai e pae tei orero mai i roto i te porotarama, i ta ˈna upoo parau mai roto mai i te Korinetia 1, 4:9. Ua faahaamanaˈo oia i te feia i faaroo mai e, ua riro te mau Kerisetiano ei mataitairaa na te mau melahi e na te mau taata. Ua parau oia e: “Ia ite tatou i te reira, e rahi atu â te faufaa o te huru oraraa o te Kerisetiano, ia papu iho â râ ia ˈna e, e hauti mau â ta ˈna parau e faahiti e ta ˈna ohipa e rave i nia i te feia e mataitai maira, tei ite-mata-hia aore ra eita. Te tiaturi nei au e e ohipa maitai roa te reira na outou pauroa ia haamanaˈo, e mau taeae e mau tuahine here no te 100raa o te pǔpǔ haapii no Gileada, a reva ˈi outou i te mau vahi atea o te fenua nei.”

Ua faaitoito Taeae Barr i na feia haapii e 48 ia haamanaˈo, a tauturu ai ratou i te taata e au i te mamoe ia haapii i te parau mau, e ‘e oaoa te mau melahi a te Atua, ia tatarahapa te taata hara hoê ra.’ (Luka 15:10) Ma te faahiti i te Korinetia 1, 11:10, ua faaite oia e, e ohipa te haerea o te hoê taata no nia i te mau faanahoraa teotaratia eiaha noa i nia i to tatou mau taeae e mau tuahine o ta tatou e ite mata nei, i nia atoa râ i te mau melahi o ta tatou e ore e ite. Auê te faahiahia e ia haamanaˈo noa i teie hiˈoraa aano aˈe o te huru tupuraa!

Ua tuatapapa te tahi atu melo o te Tino Aratai, o Gerrit Lösch, tei noaa atoa ta ˈna parau tuite no te Haapiiraa no Gileada, i te mau irava mai te Salamo 125:1, 2; Zekaria 2:4, 5; e Salamo 71:21 no te faaite e ‘e haaati Iehova i to ˈna taata.’ Te horoa mai nei oia i te parururaa no ratou e ati noa ˈˈe. E horoa mai anei te Atua i teie huru parururaa i te tau anaˈe o te ati rahi? Ua pahono mai te taeae orero e: “Eita, inaha ua riro aˈena Iehova ei ‘aua auahi,’ ei parururaa no to ˈna nunaa. I te matahiti i muri aˈe i te tamaˈi ra oia hoi 1919, e hiaai rahi to te toea o te Iseraela pae varua i te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia ati aˈe te ao nei ei faaiteraa no te mau nunaa atoa. E mau tia ratou no te Ierusalema taipe i nia i te raˈi. Te haapapu nei Iehova e horoa i to ˈna paruru i teie mau tia ei pǔpǔ i te tau o te hopea. O vai mau ïa te nehenehe e tapea ia ratou? Aita hoê taata.” Auê ïa tamǎrûraa no ratou e no te feia atoa i tahoê mai ia ratou no te raveraa i te hinaaro o te Atua!

Ua faaitoito Ulysses Glass, te melo paari aˈe i roto i te toroa haapii no Gileada, i te pǔpǔ haapii ia ‘faaoti i te tarai i to ratou parahiraa i roto i te faanahonahoraa a Iehova na te ao nei.’ Teie parahiraa e parauhia ra, o te hoê ïa huru tupuraa aore ra te hoê ohipa tei tano maitai i te aravihi aore ra te huru o te hoê taata. “Ua itea mai ia outou, e te mau mitionare apî, i to outou parahiraa i roto i te faanahonahoraa a te mau Ite no Iehova na te ao nei,” o ta ˈna ïa i parau. “Tera râ, noa ˈtu to ˈna faufaa rahi i teie nei, o te haamataraa noa ïa teie o to outou oraraa mitionare.” E tia ia ratou ia tutava i te faaohipa maitai i to ratou aravihi e ia faaau ia ratou iho i te mau hopoia taa ê ta Iehova e ta ta ˈna faanahonahoraa e horoa maira.

Na Wallace Liverance, melo o te toroa haapii no Gileada tei tavini e 17 matahiti i Bolivie, i vauvau mai i te oreroraa parau hopea o teie tuhaa o te porotarama. “E tamata anei outou i te Atua?” o ta ˈna ïa i ani atu i te pǔpǔ haapii. Nafea ratou ia na reira? Ua tamata te nunaa Iseraela i te Atua ma te hape. (Deuteronomi 6:16) “Inaha, mea hape ia tamata i te Atua na roto i te amuamuraa aore ra te ohumuraa, aore ra peneiaˈe ma te ore e tiaturi i ta ˈna huru raveraa,” o ta te taeae orero ïa i faataa mai. “Ia tapae outou i roto i ta outou tuhaa taviniraa apî, a aro atu i taua hinaaro ra,” o ta ˈna ïa i faaitoito. Nafea ïa ia tamata i te Atua ma te tano? “Na roto ïa i te tiaturiraa i ta ˈna parau, na roto i te raveraa i te mea mau o ta ˈna i parau, e te vaiihoraa i te mau ohipa i roto i to ˈna rima,” o ta Taeae Liverance ïa i faataa mai. Ia au i te Malaki 3:10, te titau nei Iehova i to ˈna nunaa: “E tamataraa te reira ia ˈu nei.” Ua tǎpǔ oia e ia haapao maitai ratou i te hopoi mai i te mau tuhaa ahuru atoa i roto i te fare vairaa o te hiero ra, e haamaitai oia ia ratou. “No te aha e ore e faariro atoa ˈi i ta outou tuhaa taviniraa mitionare mai te reira te huru?” o ta te taeae orero ïa i ani. “Te hinaaro nei Iehova e ia manuïa outou, no reira, a tamata ia ˈna. A tapea maite i ta outou tuhaa taviniraa. A rave i te mau faaafaroraa o ta ˈna e hinaaro ra ia outou ia rave. A faaoromai. I reira outou e ite ai ahiri e eita oia e haamaitai mai ia outou.” Auê ïa aˈoraa maitai roa no te feia atoa e tavini nei ia Iehova!

I muri aˈe i te hoê himene, aita ˈtura te mau oreroraa parau i vauvau-faahou-hia mai, ua ravehia râ te mau uiuiraa manaˈo anaanatae mau.

Mau manaˈo tano roa ia faaohipa no roto mai i te pororaa

Ua ani o Mark Noumair, e melo apî oia no te toroa haapii no Gileada, i te feia haapii ia faatia mai i te mau ohipa ta ratou i farerei i roto i te pororaa i te tau a haere ai ratou i te haapiiraa. Ua haamatara mai teie mau faatiaraa i te faufaaraa ia imi i te ravea i roto i te taviniraa e ua horoa atoa i te mau manaˈo tano roa ia faaohipa na te feia i ruru mai.

I roto i ta ratou tau haapiiraa, ua fanaˈo te feia haapii no teie pǔpǔ no Gileada i te haamaitairaa taa ê e tahoê atu e te mau melo o te mau Tomite o te Amaa no ǒ mai e 42 fenua, tei haere atoa mai i te Pu Haapiiraa no Patterson no te tahi haamataroraa taa ê. E rave rahi o ratou tei noaa i ta ratou parau tuite no Gileada e rave rahi matahiti na mua ˈtu. I roto i te porotarama, ua uiuihia vetahi mau tia no te 3raa, te 5raa, te 51raa, e te 92raa o te mau pǔpǔ haapii, e tae noa ˈtu no ǒ mai i te Haapiiraa no Gileada i Helemani. Ua horoa mai ratou i te mau manaˈo faahiahia roa!

Ua faatia mai ratou i te huru o te mau mitionare i to ratou iteraa i te numera o te feia arue ia Iehova i roto i ta ratou tuhaa taviniraa i te maraaraa mai te tahi feia iti noa i nia i te mau ahuru tausani taata. Ua faatia ratou i te tuhaa o ta ratou i rave i te afairaa i te parau apî maitai i te mau vahi atea ê i te mau Mouˈa no Andes e te mau oire iti i te pae i nia o te Anavai Amazone. Ua faataa mai ratou i te pororaa i te mau taata ite ore i te taio. Ua faatia mai ratou no nia i to ratou iho tutavaraa i te haapii i te mau reo apî e afea atoa te feia tuitehia e nehenehe ai e tiaturi e haamata i te poro e i te horoa i te mau oreroraa parau na roto i te hoê reo mai te reo Tinito. Ua horoa atoa mai ratou i te tahi mau faahiˈoraa nafea ia poro na roto i te reo Paniora e te reo Tinito. Ua haamatara ratou e e manuïa aˈe te mau mitionare mai te peu e e haapii ratou eiaha noa te reo iho, te huru feruriraa atoa râ o te taata. Ua faatia atoa mai ratou e mea pinepine e mea fifi mau te huru oraraa i roto i te mau fenua veve e oia atoa: “E tia i te mau mitionare ia ite e mea pinepine teie huru ohipa i te tupu no te mea ua faaravehia te huiraatira i te ohipa ma te tia ore. E manuïa aˈe te hoê mitionare mai te peu e hoê â to ˈna huru e to Iesu—ua aroha oia i te taata tei riro mai te mamoe aita e tiai.”

I muri aˈe i te hoê himene, ua haere â te porotarama i mua na roto i te oreroraa parau a A. D. Schroeder, melo o te Tino Aratai. Ua fanaˈo oia i te haamaitairaa taa ê e riro ei hoê o te mau orometua haapii matamua i te Haapiiraa no Gileada i to ˈna matararaa i te matahiti 1943 ra. Ei faahoperaa tano roa i te porotarama, ua tuatapapa oia i te tumu parau ra “A farii ia Iehova ei Fatu Mana hope.” Ua haaputapû te tuatapaparaa anaanatae mau a Taeae Schroeder no nia i te Salamo 24 i te feia atoa i ruru mai i taua haamaitairaa taa ê rahi ra oia hoi te fariiraa ia Iehova ei Fatu Mana hope.

I muri aˈe te opereraa o te mau parau tuite, e te himene hopea, ua faaoti o Karl Klein no te Tino Aratai i te hoê pure putapû mau. Auê ïa porotarama tano roa e te tamǎrû atoa i te pae varua!

I te mau mahana i muri aˈe i te tufaraa parau tuite, ua haamata na melo e 48 o te 100raa o te pǔpǔ i te faareva no ta ratou mau tuhaa taviniraa mitionare i roto e 17 fenua. E ere râ i reira noa to ratou haamataraa i ta ratou taviniraa. Ua horoa aˈena hoi ratou e rave rahi matahiti i roto i te taviniraa kerisetiano ma te taime taatoa. I to ratou ôraa i Gileada, ua naeahia ia ratou i te faito au noa e 33 matahiti e ua horoa ratou hau atu i te 12 matahiti i roto i te taviniraa ma te taime taatoa. E mau melo vetahi na mua ˈˈe no te fetii o te Betela a te Taiete Watch Tower na te ao atoa nei. Ua tavini vetahi ei mau tiaau ratere. E rave rahi feia haapii tei rave aˈena i te tahi huru taviniraa i te fenua ê—i Afirika, Europa, Marite Apatoa, te mau motu o te moana, e i roto i te tahi mau pǔpǔ reo ěê i to ratou iho fenua. I teie nei râ, te apiti atu ra ratou i roto i te mau mitionare e rave rahi atu â tei oaoa roa i te parauraa e, ‘E tavini matou noa ˈtu eaha te vahi o te ao nei i reira matou e hinaarohia ˈi.’ To ratou hinaaro hohonu, o te faaohiparaa ïa i to ratou oraraa no te faahanahana ia Iehova.

[Tumu parau tarenihia i te api 27]

Numera no nia i te pǔpǔ:

Rahiraa fenua i tiahia mai: 8

Rahiraa fenua e terehia ˈtu: 17

Rahiraa feia haapii: 48

Faito matahiti au noa: 33,75

Faito matahiti au noa i roto i te parau mau: 17,31

Faito matahiti au noa i roto i te taviniraa taime taatoa: 12,06

[Hohoˈa i te api 26]

100raa o te pǔpǔ faatuitehia a te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower

I roto i te tabula i muri nei, ua numerahia te mau anairaa taata mai mua mai e haere atu ai i muri, e ua tapaohia te mau iˈoa na te pae aui mai e haere atu ai i te pae atau no te anairaa taitahi.

(1) Shirley, M.; Grundström, M.; Genardini, D.; Giaimo, J.; Shood, W.; Phair, P.; Buchanan, C.; Robinson, D. (2) Pine, C.; Kraus, B.; Racicot, T.; Hansen, A.; Beets, T.; Berg, J.; Garcia, N.; Fleming, K. (3) Whinery, L.; Whinery, L.; Harps, C.; Giaimo, C.; Berg, T.; Mann, C.; Berrios, V.; Pfeifer, C. (4) Randall, L.; Genardini, S.; Kraus, H.; Fleming, R.; D’Abadie, S.; Shirley, T.; Stevenson, G.; Buchanan, B. (5) Robinson, T.; Garcia, J.; Harps, P.; Racicot, D.; D’Abadie, F.; Phair, M.; Stevenson, G.; Shood, D. (6) Beets, L.; Pfeifer, A.; Berrios, M.; Pine, J.; Mann, L.; Randall, P.; Grundström, J.; Hansen, G.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono