VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 1/6 api 29-30
  • Te aroraa a Casiodoro de Reina no te hoê Bibilia Paniora

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te aroraa a Casiodoro de Reina no te hoê Bibilia Paniora
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te iˈoa o te Atua i roto i te mau tatararaa paniora
  • Te aroraa te Bibilia Paniora ia ora mai oia
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Mea nafea te Bibilia i te taeraa mai ia tatou?
    A ara mai na! 2007
  • La Bible: un livre historique et prophétique
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2009
  • Te iˈoa o te Atua e te feia tatara i te Bibilia
    Te iˈoa o te Atua e vai noa e a muri noa ˈtu
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 1/6 api 29-30

Te aroraa a Casiodoro de Reina no te hoê Bibilia Paniora

I TE senekele ahuru ma ono, ua riro te fenua no Paniora ei vahi atâta no te taio i te Bibilia. Ua faaue te Ekalesia Katolika i te Tiribuna haava hairesi ia faaore roa i te tahi tupuraa haihai roa ˈˈe te oreraa e haapao i te ture faaroo. Teie râ, ua vai na te hoê taurearea i te pae apatoa no Paniora, aita oia i taio noa i te mau Papai, ua horeo atoa râ o ˈna e huri i te mau Papai na roto i to ˈna reo, ia nehenehe te mau Paniora atoa e taio. O Casiodoro de Reina to ˈna iˈoa.

Ua anaanatae o Reina i te Bibilia i te mau matahiti a noho ai oia i te fare monahi i San Isidro del Campo, i te hiti no Séville, i Paniora. I te mau matahiti 1550, ua rahi aˈe te hora ta te rahiraa o te mau monahi i roto i teie fare monahi faahiahia roa i rave, no te taio i te mau Papai maoti râ no te haapao i ta ratou mau hopoia monahi. E ua taui te poroi a te Bibilia i to ratou manaˈo. Ua haapae ratou i te haapiiraa katolika no nia i te faaohiparaa i te mau hohoˈa e te tiaturiraa i te vahi tamâraa hara. Papu maitai, ua itehia to ratou mau manaˈo i taua vahi ra, e no to ratou mǎtaˈu e ia haruhia ratou e te Tiribuna haava hairesi paniora, ua opua ihora ratou e horo i te fenua ê. O Reina te hoê o na monahi e 12 tei manuïa i te horo i te oire no Genève, i Helevetia.

I muri aˈe i teie hororaa tei manuïa i te pae hopea roa, ua tere oia mai te hoê oire Europa i te tahi atu, ma te imi i te mau ravea ia ore oia ia roaahia i te mau taata e hamani ino ia ˈna. I te matahiti 1562, ua tutui te feia haava hairesi manuïa ore i to ˈna hohoˈa i te oire no Séville, teie râ, aita teie haamǎtaˈuraa ino mau i faaotohe ia Reina i ta ˈna ohipa huriraa i te mau Papai. Noa ˈtu te haamauruururaa i pûpûhia e te feia hamani ino ia haruhia o ˈna e te ora-noa-raa ma te mǎtaˈu, ua tamau oia ma te tuutuu ore i ta ˈna tatararaa Paniora. “Taa ê atu i te taime a maˈihia ˈi au aore ra i roto i to ˈu mau tere, . . . aita to ˈu rima i faarue i te peni tara,” o ta ˈna ïa i faataa.

I roto hoê ahuru matahiti, ua faaoti o Reina i ta ˈna huriraa. I te matahiti 1569, ua neneihia ta ˈna huriraa o te Bibilia taatoa i te oire no Basel, i Helevetia. Teie ohipa hau aˈe i te faahiahia o te tatararaa taatoa matamua ïa na roto i te reo Paniora tei hurihia mai te mau reo tumu mai. I te roaraa o te mau senekele, ua vai noa na te mau Bibilia Latino, teie râ o te feia tiaraa teitei anaˈe te paraparau i te reo latino. Ua manaˈo Reina e e tia i te mau taata atoa ia taa i te Bibilia, e ua faaruru oia i te pohe no te titau i taua tapao ra.

I te omuaraa o ta ˈna huriraa, ua faataa oia i ta ˈna mau tumu. “Mea papu e ua riro te opaniraa i te mau Papai Moˈa na roto i te reo o te huiraatira ei faahaparaa rahi i te Atua e ei fifi no te maitairaa o te mau taata. Teie te ohipa taa maitai a Satani e te feia ta ˈna e faatere ra. . . . Te iteraa e ua horoa mai te Atua i ta ˈna Parau i te taata nei, ma te hinaaro e ia taahia e ia faaohipahia te reira i roto i te oraraa o te taatoaraa, te taata e opani noa ˈtu ia hurihia na roto i te mau huru reo atoa, e ere ïa ta ˈna i te opuaraa maitai.”

E mau parau itoito mau teie, i te mea hoi e ua neneihia oia e 18 matahiti noa i muri aˈe to te Tabula o te mau papai faaturehia a te Tiribuna haava hairesi paniora, opaniraa iho â râ i te Bibilia “na roto i te reo Castillan roman [Paniora] aore ra na roto i te tahi atu reo paraparauhia e te nunaa.” Papu maitai, aita Reina i vaiiho i te mǎtaˈu i te taata ia haavî i to ˈna here no te parau mau.

Taa ê atu i to ˈna hiaai maitai rahi e ia fanaˈo pauroa te mau taata reo Paniora i te Bibilia, ua hinaaro atoa o Reina i te hoê tatararaa papu roa ˈˈe. I roto i ta ˈna omuaraa parau, ua faataa oia i te mau vahi maitatai o te huriraa na roto mai i te mau reo tumu. Ua ô te tahi mau hape i roto i te tatararaa latino o te Vulgate, o ta Reina ïa i faataa. Hoê o te hape rahi roa ˈˈe o te faaoreraahia te iˈoa o te Atua.

Te iˈoa o te Atua i roto i te mau tatararaa paniora

Ua taa ia Reina e e tia ia faahitihia te iˈoa o te Atua, o Iehova, i roto i te mau huru tatararaa huri-maitai-hia o te Bibilia, mai tei ravehia i roto i te papai tumu. Aita oia i pee i te peu matauhia e mono i te iˈoa o te Atua na roto i teie mau huru tiaraa iˈoa “Atua” aore ra “Fatu.” I roto i te omuaraa parau o ta ˈna tatararaa, ua faataa oia i ta ˈna mau tumu o te huna ore matauhia e ana.

“Ua faaherehere matou i te iˈoa ra (Iehoua), no te mea e mau tumu papu roa ˈˈe ta matou. A tahi, no te mea ia itehia teie iˈoa i te mau vahi atoa i roto i ta matou tatararaa, oia ïa i roto i te Papai Hebera, e ua manaˈo matou e eita ta matou e nehenehe e faaore aore ra e mono i te iˈoa, inaha e ofati e e haavahavaha ïa matou i te ture a te Atua, o te titau maira e eiaha e iriti aore ra e faaô mai i te tahi mea. . . . No roto mai te peu matauhia [e faaore i te iˈoa], faatupuhia e te Diabolo, i te hoê tiaturiraa haavare a te mau rabi no teie tau, e noa ˈtu e ua faahua faatura atu ratou, ua huna râ ratou i To ˈna iˈoa moˈa, ia ore te nunaa a te Atua ia haamanaˈo i te iˈoa mea na reira hoi oia e hinaaro ai e ia faataa-ê-hia oia i te tahi atu . . . mau atua.”

Ua horoa mai te hiaai faahiahia o Reina e faateitei i te iˈoa o te Atua i te mau faahopearaa maitatai. E tae mai i to tatou nei tau, ua pee te rahiraa o te mau tatararaa paniora—katolika e porotetani atoa—i teie hiˈoraa, ma te faaohipa noa i te iˈoa o te Atua. Auaa o Reina, e nehenehe ta te feia taio fatata i te taatoaraa o te mau tatararaa Paniora o te Bibilia e ite maitai e e iˈoa iho â to te Atua o te faataa ê ra ia ˈna i te tahi atu â mau atua.

Te mea faahiahia oia hoi e ite-maitai-hia te iˈoa ra Iehova na roto i te reo Hebera i nia i te upoo parau i te api matamua o te Bibilia a Reina. Ua pûpû Reina i to ˈna oraraa no te tumu maitai roa e faaherehere i te Parau a te Atua, na roto i te huriraa ˈtu na roto i te hoê reo o ta te mau mirioni taata e nehenehe e taio.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono