Nafea te mau tiai mamoe kerisetiano ia tavini ia outou
I ROTO e rave rahi mau vahi, e nehenehe e mataitai e mea nafea te mau tiai mamoe ia haapao i ta ratou nǎnǎ. E aratai, e paruru, e e aupuru ratou i te mau mamoe. E mea anaanatae roa te reira no te mau matahiapo kerisetiano, no te mea i roto i ta ratou toroa, te vai atoa ra te mau ohipa tiai mamoe. Oia mau, e hopoia na ratou ‘te faaamuraa i te ekalesia o te Atua’ e ‘te araraa i te nǎnǎ atoa.’—Ohipa 20:28.
Mai te peu e e melo outou no te amuiraa kerisetiano, nafea te mau tiai mamoe pae varua ia tavini ia outou? E nafea outou ia farii i ta ratou mau tutavaraa no te tauturu ia outou? No te aha te amuiraa e hinaaro ai i ta ratou tauturu?
Te parururaa i te aha?
I te mau tau tahito ra, ua riro te mau liona e te tahi atu mau animala oviri ei atâtaraa no te mau nǎnǎ e e haru na teie mau animala i te mamoe moemoe. Na te mau tiai mamoe ïa e paruru i te nǎnǎ. (Samuela 1, 17:34, 35) Inaha, “te hahaere nei” te Diabolo ra o Satani “mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna ra.” (Petero 1, 5:8) Te aro nei oia ma te riri, eiaha noa i te faanahonahoraa a Iehova i nia i te fenua nei i roto i to ˈna taatoaraa, i te tavini tataitahi atoa râ a te Atua. Eaha te tapao a Satani? Te hinaaro nei oia e haaparuparu i te nunaa a Iehova e e tapea ia ratou i ‘te haapao i te parau a te Atua’ e i te faatupu i ‘te ohipa faaiteraa ia Iesu.’—Apokalupo 12:17.
Ua faahapa Iehova i te mau faatere tiai mamoe no Iseraela tahito i te haapao ore, no te mea ua riro ta ˈna mau mamoe “ei amuraa na te mau [animala] taehae atoa o te aru ra.” (Ezekiela 34:8) Teie râ, te hinaaro mau nei te mau matahiapo kerisetiano e paruru i te mau melo o te amuiraa ia ore te tahi ia moe na roto i te haapao ore aore ra no te mana a Satani, te ao nei, aore ra te mau “urî taehae” apotata. (Ohipa 20:29, 30) Nafea te mau tiai mamoe ia tauturu i te mau melo atoa o te nǎnǎ ia vai ara noa e ia haapao maitai? Hoê ravea, o te vauvauraa ïa i te mau oreroraa parau faaineine-maitai-hia niuhia i nia i te mau Papai na nia mai i te tahua o te Piha no te Basileia. Te tahi atoa ravea, o te mau tauaparauraa maitatai ïa e te faaitoito na mua ˈˈe e i muri aˈe i te mau putuputuraa. Te tahi atu ravea manuïa, o te haereraa ˈtu ïa e farerei i te “mamoe” tataitahi i to ratou fare. (A faaau e te Salamo 95:7.) Eaha mau na râ te hoê tere a te tiai mamoe? Nafea teie tere ia ravehia? E o vai te tia ia haerehia ˈtu e farerei?
Eaha mau na te hoê tere a te tiai mamoe?
Te hoê tere a te tiai mamoe, e ere noa ïa te tahi tere farereiraa no te tauaparau no nia i te mau tumu parau iti faufaa ore. Ua parau te hoê matahiapo e: “Mea au roa na te rahiraa o te feia poro ia taiohia te tahi irava aore ra ia tauaparauhia no nia i te aamu o te tahi taata no roto i te Bibilia. E ere iho â ïa o te matahiapo anaˈe te paraparau. Mea au roa na te taata poro o te Basileia e farereihia ra ia faaite i to ˈna mau manaˈo no nia i te Bibilia, e ia na reira oia, e haapaari te reira i to ˈna iho faaroo. E nehenehe te matahiapo e rave i te hoê Pare Tiairaa aore ra te hoê A ara mai na! no te tauaparau no nia i te hoê tumu parau faaitoito mau. Peneiaˈe o teie aparauraa pae varua te vahi taa ê i rotopu i te hoê tere a te tiai mamoe e i te hoê tere farereiraa noa.”
Ua parau atoa te tahi atu matahiapo paari e: “Na mua ˈˈe i to ˈna tere, e rave te matahiapo i te tahi taime no te feruri no nia i te taata poro o ta ˈna e haere ra e farerei. Eaha te mea e nehenehe e faaitoito i teie taata poro? E tuhaa faufaa roa te haapopouraa haavare ore i roto i te mau tere a te tiai mamoe, no te mea e haapuai te reira i te hoê taata ia faaoromai tamau.” Oia, te hoê tere a te tiai mamoe, e ere noa ïa te tahi farereiraa auhoa ta vetahi atu hoi i roto i te amuiraa e nehenehe atoa e rave.
No te aha te hoê tiai mamoe e haere mai ai e farerei ia outou?
Ia haere te hoê matahiapo e farerei i te hoê utuafare, ua ineine oia i te faaitoito e i te tauturu i te mau hoa faaroo ia mau papu i roto i te faaroo. (Roma 1:11) No reira, ia opua hoê aore ra e piti matahiapo e haere mai e farerei ia outou, eaha to outou huru? Ua parau te hoê tiaau ratere e: “Mai te peu e e rave-noa-hia te mau tere a te tiai mamoe ia tupu anaˈe te fifi, te manaˈo matamua o te taata e anihia ˈtu ia haerehia o ˈna e farerei, oia ïa ‘Eaha ta ˈu i rave?’” E pee te mau tiai mamoe pae varua aroha ia Iehova, o tei aupuru i te papai salamo e o tei ‘tamǎrû noa i to ˈna nephe,’ i te tau ahoaho e te taime fifi iho â râ.—Salamo 23:1-4, MN.
Te tapao o te hoê tere a te tiai mamoe, o ‘te paturaa ïa eiaha râ te tuparariraa.’ (Korinetia 2, 13:10, MN) E faaitoito mau te mau parau haapopouraa i te faaoromai tamau, te itoito, e te ohipa haapao maitai a te taata e farereihia ra. Ua parau te hoê matahiapo e: “I roto i te hoê tere a te tiai mamoe, e ere i te mea maitai ia manaˈohia e ua haere mai te matahiapo no te imi haere e no te tauaparau no nia i te mau fifi. Parau mau, e hinaaro paha te taata poro iho e paraparau no nia i te tahi fifi to ˈna. E mai te peu e ua pirioi te hoê mamoe aore ra ua faaatea ê oia ia ˈna iho i te toea o te nǎnǎ, e tia iho â ïa i te matahiapo ia rave i te tahi mea no te tauturu ia ˈna.”
Ma te feaa ore, e aupuru taa ê te mau tiai mamoe kerisetiano i te feia e faaauhia ra i roto i teie mau parau: “Na ˈu [Iehova] e imi i tei moe ra, e ua faahoˈi mai i tei purara ê, e ua taamu hoi i tei fati ra, e na ˈu e faaetaeta i tei maˈihia ra.” (Ezekiela 34:16) Oia, e titauhia paha e imi, e faahoˈi mai, e taamu, aore ra e faaetaeta i te mamoe. Aita te mau tiai mamoe no Iseraela i haapao i taua mau hopoia ra. E titau te raveraa i teie ohipa ia haafatata ˈtu te tiai i te mamoe e ia haapao oia i to ˈna mau hinaaro. Inaha hoi, ua riro te reira ei tapao taa ê no te mau tere a te tiai mamoe i teie mahana.
E tia atoa ia aupuruhia te mamoe oraora maitai
Te auraa anei e eita te mau tiai mamoe pae varua no teie nei tau e anaanatae atu i te mau mamoe oraora maitai? Inaha, ia fifihia te hoê mamoe mau, e mea ohie aˈe ia tauturu atu ia ˈna mai te peu e mea tiaturi teie mamoe i te tiai mamoe. Te na ô ra te hoê buka e “e mǎtaˈu haere noa te mau mamoe i te taata, e e ere i te mea ohie ia noaa i te tiaturi o te mamoe.” I rotopu i te tahi atu mau mea, te horoa ra teie â buka i te tahi manaˈo ia noaa mai te tiaturi o te mamoe: “A paraparau tamau atu i te mau mamoe. E matau ïa ratou i to oe reo, e e tamǎrû te reira ia ratou. A haere pinepine e hiˈo i te mau mamoe i roto i to ratou aua.”—Alles für das Schaf. Handbuch für die artgerechte Haltung (Te mau mea atoa no te mau mamoe. Buka e faataa ra nafea ia haapao maitai i te mamoe).
Mea faufaa roa ïa te haamatauraa i te mamoe tataitahi ia tupu te tiaturi i rotopu i te tiai mamoe e te mamoe. Hoê â huru i roto i te amuiraa kerisetiano. Ua faaite te hoê matahiapo e: “Ia matauhia oe i roto i te amuiraa mai te hoê matahiapo o te haere tamau nei e farerei i te mau mamoe, e mea ohie aˈe ïa no oe ia haere atu e hiˈo i te hoê taata e fifihia ra.” No reira, eiaha te mau tiai mamoe pae varua e faaamu e e aupuru i te mamoe i te Piha no te Basileia anaˈe. Mai te peu e e faatia te mau huru tupuraa, e tia i te mau matahiapo ia haamatau i te mau mamoe na roto i te haereraa ˈtu e farerei ia ratou i to ratou fare. Te haamanaˈo ra te hoê kerisetiano e, i te tau a nomino-apî-hia ˈi oia ei matahiapo, ua taniuniu mai te tiaau peretiteni ia ˈna e ua ani mai e ia haere atu o ˈna e hiˈo e e tamahanahana i te hoê taeae no pohe noa ˈtura ta ˈna tamahine i roto i te hoê ati purumu riaria. Te farii ra teie matahiapo: “Ua peapea roa vau, no te mea aita vau i haere aˈenei e farerei i teie taeae e aita vau i ite e teihea roa to ˈna faaearaa! Ua topa roa to ˈu hau i te parauraa mai te hoê matahiapo paari e e haere mai o ˈna na muri iho ia ˈu.” Oia, e turu te mau matahiapo i te tahi e te tahi i roto i te mau tere a te tiai mamoe.
Ia faaineine e ia rave oia i te tahi mau tere a te tiai mamoe, e nehenehe te hoê matahiapo e apeehia e te hoê tavini tauturu o te tutava ra i te rave i te “ohipa maitai” a te tiaau. (Timoteo 1, 3:1, 13) Auê te hoê tavini tauturu i te oaoa e, i te iteraa e mea nafea te hoê matahiapo ia tavini i te mau mamoe i roto i te mau tere a te tiai mamoe! E haafatata ˈtu ïa te mau matahiapo e te mau tavini tauturu i te mau melo atoa o te amuiraa, e e haapaari te reira i te mau taairaa o te here e te tahoêraa kerisetiano.—Kolosa 3:14.
Te faanahoraa i te taime no te mau tere a te tiai mamoe
I te hoê taime, ua vaiiho te hoê tino matahiapo e na te mau taeae faatere i te haapiiraa buka e faanaho i te mau tere a te tiai mamoe, e inaha, i roto i te tahi mau haapiiraa buka, ua farereihia te taatoaraa o te feia poro i roto e ono avaˈe, area i roto i te tahi ra, aita te hoê noa ˈˈe taata poro i farereihia. Ua turai te reira i te hoê matahiapo ia parau e: “E au ra e mea itoito roa vetahi mau matahiapo e mea tamau ratou i roto i te mau tere farereiraa i te mau mamoe, area vetahi ra, e tia ïa ia faaitoitohia e te tahi atu mau matahiapo.” No reira, te faanaho nei vetahi mau tino matahiapo e ia farerei te mau tiai mamoe i te taatoaraa o te feia poro i roto i te hoê area taime taotiahia.
Parau mau, e nehenehe te hoê matahiapo aore ra te tahi atu taata poro e haere e farerei i te tahi taata i roto i te amuiraa ma te ore e tiai e ia ravehia te mau faanahoraa taa ê. Hou oia a rave ai i te hoê tere a te tiai mamoe, e taniuniu te hoê matahiapo e e parau atu oia e, “Te farerei nei au i te hoê utuafare i te avaˈe. E nehenehe anei ta ˈu e haere mai no te hoê hora aore ra hau atu i teie avaˈe? Eaha te taime tano aˈe?”
Te mau haamaitairaa o te mau tere a te tiai mamoe
Rahi noa ˈtu te mau faateimaharaa o teie faanahoraa ino, rahi noa atoa ˈtu te faufaaraa o te mau tere faaitoito a te mau tiai mamoe o te taa i te huru o vetahi ê. Ia faaitoitohia e ia tauturuhia te mau melo atoa o te nǎnǎ na roto i te mau tere a te tiai mamoe, e ite te mamoe tataitahi e te paruruhia ra oia e eita o ˈna e haapeapea.
Ua faatiahia mai no nia i te hoê amuiraa i reira te farerei tamau nei te mau tiai mamoe i te feia poro atoa o te Basileia, e: “E manaˈo maitai roa to te feia poro no nia i te mau tere a te tiai mamoe. Mea pinepine ia haere mai te hoê taata poro e farerei i te hoê matahiapo no te ani e afea o ˈna e haere faahou mai ai no te mea ua oaoa roa te taata poro i te tauaparauraa faaitoito mau o te tere na mua ˈtu. O te mau tere a te tiai mamoe te tahi tumu o tei tauturu ia maitai atu â te huru o te amuiraa.” Te faaite ra te tahi atu mau faataaraa e, ia tavini te mau tiai mamoe ma te aroha na roto i teie ravea, e rahi atu te here, te tahoêraa, e te mahanahana i roto i te amuiraa. Auê ïa haamaitairaa e!
Te tere nei te mau tiai mamoe kerisetiano no te haapao i te maitairaa o te mau mamoe i te pae varua. Te hinaaro nei te mau matahiapo e faaitoito e e haapuai i to ratou mau hoa faaroo. Mai te peu e e faahitihia te tahi fifi e tia ia faatitiaifarohia i roto i te hoê tere, mea maitai aˈe ia faanahohia te hoê aparauraa i te tahi atu taime, mai te peu iho â râ e ua apee mai te hoê tavini tauturu i te matahiapo. Noa ˈtu eaha te huru tupuraa, e tano ia faaotihia te tere a te tiai mamoe na roto i te pure.
Ua opua anei te hoê tiai mamoe pae varua e haere mai e farerei ia outou i to outou fare? Mai te peu e e, a oaoa i te faaitoitoraa o ta outou e fanaˈo atu. Te haere maira oia no te tavini ia outou e no te haapuai i to outou hinaaro e faaea noa i nia i te eˈa e aratai i te ora mure ore.—Mataio 7:13, 14.
[Tumu parau tarenihia i te api 26]
Te tahi mau manaˈo no te mau tere a te tiai mamoe
◻ A faaau i te hoê taime farereiraa: I te rahiraa o te taime, mea maitai ia faaau i te hoê taime farereiraa. Mai te peu e te opua ra te hoê matahiapo e faatitiaifaro i te hoê fifi rahi, e tano ia faaarahia te taata poro na mua ˈˈe.
◻ Faaineineraa: A feruri i te huru o te taata e to ˈna huru tupuraa. A haapopou atu ia ˈna. A haamau ei tapao na outou te tufaraa i te “ô pae varua” o te faaitoito e o te haapuai i te faaroo.—Roma 1:11, 12, MN.
◻ O vai ta outou e rave na muri ia outou: Te tahi atu matahiapo aore ra te hoê tavini tauturu aravihi.
◻ I roto i te tere: Ei huru hau, aroha, ei manaˈo maitai e te faaau ohie noa to te matahiapo. A ani eaha te huru o te utuafare, mea maitai anei, e vetahi atu â. A horoa i te tariˈa faaroo. Mai te peu e e faahitihia te hoê fifi ino mau, mea maitai aˈe ia faanaho i te hoê tere farereiraa taa ê.
◻ Maororaa o te tere: A faaea i te taime i faataahia, e a reva hou te taata e farereihia ra e fiu ai.
◻ Faahoperaa i te tere: E tano ia faaoti na roto i te hoê pure, e ohipa farii-popou-hia hoi te reira.—Philipi 4:6, 7.
[Hohoˈa i te api 24]
E horoa te mau tiai kerisetiano i te parururaa pae varua
[Hohoˈa i te api 26]
Ua riro te mau tere a te tiai mamoe ei mau ravea maitatai no te tufa i te faaitoitoraa pae varua