VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 15/3 api 28-30
  • O vai mau na o Teophilo no Anetiohia?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • O vai mau na o Teophilo no Anetiohia?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • To ˈna oraraa
  • Ta ˈna mau papai
  • E haapapuraa faufaa
  • “E riro outou ei ite no ˈu”
    “Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
  • E faatupu te hamani-ino-raa i te maraaraa i Anetiohia
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
  • Buka Bibilia numera 44—Ohipa
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 15/3 api 28-30

O vai mau na o Teophilo no Anetiohia?

“TE PII nei oe ia ˈu e kerisetiano, mai te mea e e iˈoa haama roa ia amo, area o vau nei ra, aita vau e haama ra i to ˈu tiaraa kerisetiano, e te amo nei au i teie iˈoa ia herehia mai au e te Atua, ma te tiaturi e peneiaˈe e faaohipahia vau e te Atua.”

O te omuaraa parau ïa a Teophilo i ta ˈna buka e toru vaehaa oia hoi Teophilo ia Autoliko (beretane). O te haamataraa ïa o ta ˈna patoiraa i te ohipa apotata o te senekele piti. Te faaite ra o Teophilo ma te mǎtaˈu ore e e pǐpǐ oia na te Mesia. E au ra e ua tae to ˈna manaˈo no te aratairaa i to ˈna oraraa “ia herehia mai [oia] e te Atua,” ia au i te auraa o to ˈna iˈoa na roto i te reo heleni. O vai mau na râ o Teophilo? Ua ora oia i teihea tau? E eaha ta ˈna i rave?

To ˈna oraraa

Mea iti roa tei itehia no nia i te oraraa o Teophilo. Ua paari o ˈna e te mau metua e ere i te kerisetiano. No muri iho to Teophilo fariiraa i te kerisetianoraa, na mua ˈˈe râ, ua tuatapapa maite oia i te mau Papai. Riro mai nei oia ei epikopo o te amuiraa no Anetiohia i Suria, te oire o Antakya i teie nei, i Turekia.

Ia au i te faaueraa a Iesu, ua poro te mau kerisetiano o te senekele matamua i te huiraatira no Anetiohia. Ua faatia o Luka i to ratou manuïa, i te na ôraa e: “Tei ia ratou hoi te rima o [Iehova]; e feia rahi hoi tei faaroo, e ua fariu i te Fatu ra.” (Ohipa 11:20, 21) Mai tei faauehia mai e te Atua, ua mairihia ˈtura te mau pǐpǐ a Iesu Mesia i te iˈoa ra, kerisetiano. Ua topa-na-mua-hia teie iˈoa i Anetiohia i Suria. (Ohipa 11:26) I te senekele matamua o to tatou tau, ua tere atu te aposetolo Paulo i Anetiohia i Suria, e ua riro aˈera teie oire ei pu ohiparaa na ˈna. Ua faareva o Baranaba raua o Paulo, apitihia mai e Ioane Mareko, no ta ratou tere mitionare matamua mai Anetiohia mai.

Eita e ore te mau kerisetiano matamua no Anetiohia i te faaitoito-rahi-hia na roto i te mau tere a te mau aposetolo i to ratou oire. Ma te feaa ore, maoti atoa te mau tere o tei faaitoito i te faaroo a te mau tia a te tino aratai o te senekele matamua ratou i farii popou ai i te parau mau o te Parau a te Atua. (Ohipa 11:22, 23) Auê ïa faaitoitoraa no ratou e ia ite e rave rahi mau taata no Anetiohia ia pûpû i to ratou ora no te Atua ra o Iehova! Teie râ, hau atu i te 100 matahiti i muri iho to Teophilo oraraa i Anetiohia.

Ua parau te taata tuatapapa aamu ra o Eusèbe e, o Teophilo te ono o te epikopo no Anetiohia, ma te taioraa mai te tau o te mau aposetolo a te Mesia mai â. Ua papai o Teophilo e rave rahi mau tauaparauraa e mau pahonoraa orerohia no te patoi atu i te peu hairesi. Tei roto atoa oia i na tatini tiahapa feia paruru faaroo kerisetiano o to ˈna ra tau.

Ta ˈna mau papai

Ei pahonoraa i te hoê aparauraa na mua ˈtu, teie te omuaraa parau ta Teophilo i papai atu i te taata etene ra o Autoliko: “E hopoi te arero aravihi e te orero ieie i te navenave e te hanahana mai tei auhia e te teoteo morohi noa, na te mau taata faufau tei tahuti te feruriraa.” Te faataa ra o Teophilo i ta ˈna parau i te na ôraa e: “E ore te taata tei here i te parau mau e tâuˈa ˈtu i te mau oreroraa faaunaunahia, tera râ, e hiˈopoa oia i te tumu faufaa mau o te oreroraa . . . Ua faahiti mai oe i te mau parau rii faufaa ore, ma te faaahaaha i ta oe ra mau atua hamanihia e te raau e te ofai, tei tupaihia e tei faatahehia, tei taraihia e tei neneihia, aore hoi e ite aore hoi e faaroo, inaha e idolo anaˈe ratou, e ua hamanihia e te rima taata.”—A faaau e te Salamo 115:4-8.

Te faaite tahaa ra o Teophilo i te haavare o te peu haamori idolo. Na roto i te huru papairaa matauhia e ana, te tapi nei oia ma te parau faahiahia, e te rahi roa atoa râ, i te faataa i te huru mau o te Atua mau ra. Teie ta ˈna tatararaa: “Aita e parau no te faataa i te hohoˈa o te Atua, eita hoi oia e itehia e te mata taata nei. Inaha, to ˈna hanahana eita ïa e taahia, to ˈna rahi eita e faitohia, to ˈna teitei eita e itehia, to ˈna puai eita e faaauhia, to ˈna paari eita e tueahia, to ˈna maitai eita e naeahia, to ˈna hamani maitai eita e parauhia.”

Ma te faaroa ˈtu â i teie faataaraa no nia i te Atua, te na ô râ o Teophilo e: “Area ra, o ˈna te Fatu, no te mea O ˈna te faatere nei i nia i te ao taatoa nei; te Metua, no te mea ua na mua mai oia i te mau mea atoa; Tei hamani e te Tumu, no te mea Oia te poiete e te tumu o te ao taatoa nei; te Teitei, no te mea tei nia ˈˈe Oia i te mau mea atoa; e te Puai hope, no te mea Na ˈna Iho e faatere ra e e tahoê ra i te mau mea atoa.”

I muri iho, ma te tuu i te tapao i nia i te mau ohipa taa ê ta te Atua i rave, te haere ra o Teophilo i mua ia au i ta ˈna huru papairaa tatara-riirii-hia e te tahana noa, i te na ôraa e: “Inaha te mau raˈi Na ˈna ïa i haa, te fenua Na ˈna i poiete, te miti Na ˈna i hamani; te taata o Ta ˈna ïa ohipa e To ˈna ra hohoˈa; te râ, te marama, e te mau fetia, e mau taoˈa ïa Na ˈna, hamanihia ei mau tapao, ei mau tau, ei mau mahana, ei mau matahiti, ia riro ratou ei mau tavini e ei mau tîtî na te taata; e te mau mea atoa, ua hamani ïa te Atua na roto mai i te mau mea aore na mua ˈˈe, tei poietehia râ i muri iho, ia itehia e ia maramaramahia To ˈna rahi na roto i Ta ˈna ra mau ohipa.”

E itehia te tahi atu hiˈoraa o te faahaparaa a Teophilo i te mau atua haavare o to ˈna ra tau i roto i te mau parau i muri nei i faataehia ia Autoliko: “Te mau iˈoa o te feia ta oe e parau ra e te haamori nei oe, e mau iˈoa ïa o te mau taata o tei pohe. . . . E eaha te huru o teie mau taata? E ere anei o Saturne i te amu taata, o tei haapohe e o tei amu i ta ˈna iho mau tamarii? E ia faahiti oe i ta ˈna tamaiti ra o Jupiter, . . . ua ote oia i te û o te puaaniho . . . E ta ˈna atu â mau ohipa,—to ˈna taotoraa e to ˈna fetii, e te faaturi, e te taiata mâha ore.”

Ma te faarahi atu â i ta ˈna tatararaa, te haapapu faahou ra o Teophilo i to ˈna tiaraa patoi i te peu haamori idolo etene. Teie ta ˈna e papai ra: “E tia anei ia ˈu ia faatia ˈtu â i te rahiraa animala i haamorihia na e to Aiphiti, te ophi, e te puaatoro, e te puaa oviri, e te manu, e te iˈa pape . . . Area to Heleni e vetahi atu mau nunaa ra, te haamori nei ratou i te ofai e te raau, e vetahi atu mau huru taoˈa materia.” “Area o te Atua ra, te Atua ora e te parau mau, o ta ˈu ïa e haamori nei,” o ta Teophilo ïa e parau ra.—A faaau e te Samuela 2, 22:47; Ohipa 14:15; Roma 1:22, 23.

E haapapuraa faufaa

E rave rau mau tuhaa tatara-riirii-hia to te mau faahaparaa e to te mau aˈoraa i roto i te buka e toru vaehaa a Teophilo ei pahonoraa ia Autoliko. Ua faataehia vetahi atu mau papai a Teophilo ei faahaparaa ia Hermogène e ia Marcion. Ua papai atoa oia i te mau buka no nia i te haapiiraa e te faaitoitoraa, o tei faataa atoa mai i te mau tatararaa no nia i te mau Evanelia. Teie râ, o na buka e toru anaˈe i faataehia ia Autoliko, taatihia i roto i te hoê papai otahi, o tei faahereherehia.

Te buka matamua, o te hoê parau parururaa ïa i papaihia ia Autoliko ei tururaa i te haapaoraa kerisetiano. Te piti o te buka ia Autoliko, te patoi ra ïa i te haapaoraa etene matauhia, te manaˈo tamatamata, te mau philosopho, e te mau rohipehe. I roto i te toru o te buka a Teophilo, te faaauhia ra te mau papai etene e te mau Papai Moˈa.

I te omuaraa o te toru o te buka a Teophilo, e au ra e te manaˈo râ o Autoliko e e aai noa te Parau mau. Te faahapa ra o Teophilo ia Autoliko, ma te pii hua e: “Te oaoa nei oe i te faatia noa i te feia maamaa. Ahiri aita, eita hoi oe e vaiiho ia oe ia arataihia e te mau taata neneva ia ume ia oe i te mau parau rii faufaa ore ra, e ia tiaturi i te mau parau afaifaihia.”

Eaha taua “parau afaifaihia” ra? Te faaite ra o Teophilo i te tumu. “Te pari haavare nei [te feia ohumu] e to ratou vaha ino ra ia matou, [matou] te feia haamori i te Atua, e tei piihia e kerisetiano, ma te faahua parau e te haaputuputu nei matou i ta matou mau vahine e te horoa nei ia taotohia ratou; e e tae roa atoa matou i te taoto e to matou iho mau tuahine, e, te mea hairiiri e te etene roa ˈtu â, te amu nei matou i te iˈo taata.” Ua haa puai o Teophilo no te aro i teie manaˈo faufau tano ore o te etene no nia i te mau kerisetiano o te senekele piti. Ua faaohipa oia i te maramarama o te parau mau e vai ra i roto i te Parau faauruahia a te Atua.—Mataio 5:11, 12.

Te haapapu ra to ˈna faaohipa-pinepine-raa e to ˈna faahitiraa i te mau papai hebera e heleni a te Bibilia e ua matau maitai o Teophilo i te Parau a te Atua. O ˈna hoê o te feia tatara matamua i te mau Evanelia. Te horoa maira te mau faahitiraa e rave rahi a Teophilo i te mau Papai, i te mau haamaramaramaraa rahi no nia i te huru feruriraa matauhia i taua tau ra. Ua faaohipa oia i to ˈna ite i te mau papai faauruahia no te vauvau i to ratou faito teitei aˈe i nia i te haapiiraa philosopho etene.

Peneiaˈe eita vetahi mau taata e au i te faanahoraa o te mau papai a Teophilo, ta ˈna huru papairaa parau e ta ˈna faatiaraa tahana noa. Eita atoa ta tatou e nehenehe e parau e i roto i teihea faito te ohipa apotata i tohuhia mai i te ohiparaa i nia i te tanoraa o to ˈna mau manaˈo. (Tesalonia 2, 2:3-12) Noa ˈtu râ, i te taime a pohe ai oia, i te area o te matahiti 182 o to tatou tau, e au ra e ua riro mai o Teophilo ei taata paruru faaroo rohirohi ore, e mea anaanatae ta ˈna mau papai no te mau kerisetiano mau no to tatou tau.

[Hohoˈa i te api 30]

Ua patoi Teophilo i te mau faahaparaa a Autoliko ma te mǎtaˈu ore

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 28]

Mau hohoˈa i te mau api 28 e 30 no roto mai i te Illustrirte Pracht - Bibel/Heilige Schrift des Alten und Neuen Testaments, nach der deutschen Uebersetzung D. Martin Luther’s

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono