A tiai i te nǎnǎ a te Atua ma te hinaaro mau
“A faaamu i te nǎnǎ a te Atua i roto ia outou na, . . . eiaha ra no te faaueue, no te hinaaro râ.”—PETERO 1, 5:2.
1. No te aha tatou e tiaturi ai e e ‘tiai’ te mau matahiapo kerisetiano ‘i te nǎnǎ a te Atua ma te hinaaro mau’?
TE TIAI nei Iehova i to ˈna nunaa ma te hinaaro mau. (Salamo 23:1-4) Ua pûpû “te tiai mamoe maitai,” o Iesu Mesia, i to ˈna ora taata tia ma te hinaaro mau no te feia e au i te mamoe ra. (Ioane 10:11-15) No reira, ua aˈo te aposetolo Petero i te mau matahiapo kerisetiano ia ‘tiai i te nǎnǎ a te Atua ma te hinaaro mau.’—Petero 1, 5:2.
2. Eaha te mau uiraa te tia ia hiˈopoahia no nia i te mau ohipa tiai mamoe a te mau matahiapo kerisetiano?
2 Ua riro te hinaaro mau ei tapao no te mau tavini a te Atua. (Salamo 110:3) Teie râ, e titauhia hau atu i te hinaaro mau o te hoê taata kerisetiano ia nominohia oia ei tiaau, aore ra ei tia mamoe mono. O vai te faaî i te titauraa no te riro ei tiai mamoe? Eaha ta ta ratou tiairaa e titau ra? Mea nafea ia rave maitai roa i te reira?
Te peretiteniraa i te utuafare fetii
3. No te aha e nehenehe ai e parau e e ohipa te huru aupururaa a te hoê kerisetiano i to ˈna utuafare, no te faataa ahiri e e tano anei ia riro oia ei tiai mamoe i roto i te amuiraa?
3 Hou te hoê taata e nominohia ˈi i nia i te hoê ‘toroa tiaau,’ e tia ia ˈna ia faaî i te mau titauraa a te mau Papai. (Timoteo 1, 3:1-7; Tito 1:5-9) A tahi, ua parau te aposetolo Paulo e e tia i te hoê tiaau ia riro “ei taata [peretiteni] maitai i to ˈna iho utuafare, ma te tura, e ta ˈna tamarii i te auraro-maite-raa ia ˈna.” Te vai ra te hoê tumu maitai no te reira, inaha, ua parau o Paulo e: “O te taata hoi aore i ite i te [peretiteni] i to ˈna iho utuafare, eaha e tia ˈi ia ˈna ia tiai i te [amuiraa] o te Atua?” (Timoteo 1, 3:4, 5) I to ˈna nominoraa i te mau matahiapo i roto i te mau amuiraa i nia i te motu no Kereta, ua faauehia o Tito ia imi i “te taata hapa ore, vahine hoê ra, e te tamarii faaroo, aore i parihia i te puhura, e te aˈo atâ.” (Tito 1:6) Oia mau, e tia ia hiˈopoa i te huru raveraa a te hoê kerisetiano no te faatere i to ˈna utuafare, no te faataa mai te peu e te faaî ra oia i te mau titauraa no te amo i te hopoia teimaha aˈe o te tiairaa i te amuiraa.
4. Taa ê atu i te faatupuraa i te haapiiraa tamau i te Bibilia e te pure, nafea te mau metua kerisetiano ia faaite i te here no to ratou utuafare?
4 Te mau taata o te peretiteni maitai i to ratou utuafare, e hau atu ta ratou e rave i te pureraa e te haapiiraa i te Bibilia e to ratou utuafare ma te tamau. E vai ineine noa ratou no te tauturu i te feia e herehia e ratou. No te feia e riro mai ei metua, e haamata te reira i te mahana e fanauhia mai ai te tamarii. Ua ite te mau metua kerisetiano e, rahi atu ratou i te pee maite i te mau peu paieti, e oioi noa ïa ta raua tamarii i te faaau ia ˈna i roto i ta raua porotarama ohipa kerisetiano i te mau mahana atoa. Ia peretiteni maitai te metua tane kerisetiano i roto i teie mau huru tupuraa, e faaite ïa te reira i to ˈna mau aravihi ei matahiapo.—Ephesia 5:15, 16; Philipi 3:16.
5. Nafea te hoê metua tane kerisetiano ia haapii i ta ˈna mau tamarii ‘ma te aˈo e te faatitiaifaroraa a Iehova i te pae feruriraa’?
5 Ia peretiteni anaˈe oia i to ˈna utuafare, e pee te hoê metua tane kerisetiano haapao maitai i te aˈoraa a Paulo: “Eiaha e faaooo atu i ta outou tamarii ia riri, e haapii râ ia ratou e ia paari ma te aˈo [e te faatitiaifaroraa a Iehova i te pae feruriraa] ra.” (Ephesia 6:4) Te horoa ra te haapiiraa tamau i te Bibilia i roto i te utuafare, e te vahine e te tamarii atoa ra, i te mau ravea maitatai roa no te tufa i te ite ma te here. E fanaˈo ïa te mau tamarii i te “aˈo,” aore ra te ite o te faatitiaifaro. E tauturu te ‘aˈo o te feruriraa’ o te tupu i reira, i te tamarii tataitahi ia ite i te huru hiˈoraa o Iehova. (Deuteronomi 4:9; 6:6, 7; Maseli 3:11; 22:6) I roto i te huru haumǎrû o teie amuimuiraa pae varua, e faaroo te metua tane here ma te ara maitai ia paraparau anaˈe ta ˈna mau tamarii. E faaohipahia te mau uiraa faatanohia mǎrû no te huti mai i te mau pahonoraa haavare ore no nia i to ratou mau tapitapiraa e to ratou mau haerea. Eita te metua tane e faaoti e ua ite oia i te mau mea atoa i roto i to ratou feruriraa apî. Oia mau, “o tei parau vave mai aitâ i faaitehia ˈtu, ua faaite oia e maamaa to ˈna, e au ia ˈna te vahavaha,” o ta te Maseli 18:13 ïa e faaite ra. I teie mahana, te ite nei te rahiraa o te mau metua e mea taa ê roa te mau huru tupuraa e faaruruhia nei e ta ratou mau tamarii i ta ratou iho i farerei i to ratou apîraa ra. No reira, e tutava te hoê metua tane no te haapii i te huru tupuraa e te mau tuhaa atoa o te hoê fifi hou oia e parau ai e nafea ia faatitiaifarohia.—A faaau e te Iakobo 1:19.
6. No te aha e tia ˈi i te hoê metua tane kerisetiano ia hiˈo i te Parau a te Atua ia tauturu anaˈe oia i to ˈna utuafare?
6 Eaha te ohipa e tupu i muri aˈe e itehia ˈi te mau fifi, te mau peapea, e te mau haerea o te mau tamarii? E hiˈopoa te metua tane o te peretiteni ma te au, i te mau Papai, o tei riro ei “mea maitai ei haapiiraa, ei aˈoraa, ei faaiteraa hapa, ei faaite mai i te parau-tia ra.” E haapii oia i ta ˈna mau tamarii nafea ia faaohipa i te mau aratairaa faauruahia a te Bibilia. No reira, e riro mai ïa teie mau tamarii apî ei feia ‘aravihi roa, tei ineine taatoa no te mau ohipa maitatai atoa ra.’—Timoteo 2, 3:16, 17; Salamo 78:1-4.
7. Eaha te hiˈoraa te tia i te mau metua tane kerisetiano ia horoa i te pae no te pure?
7 Te faaruru nei te mau taurearea paieti i te mau huru tupuraa fifi e to ratou mau hoa haere haapiiraa no teie nei ao. No reira, nafea te mau metua tane kerisetiano ia tamǎrû i te mǎtaˈu a to ratou mau tamarii? Hoê ravea, o te pure-tamau-raa ïa e o ratou e no ratou. Ia faaruru teie mau taurearea i te mau huru tupuraa peapea, e pee ïa ratou i te hiˈoraa o to ratou metua o te turui atu i nia i te Atua. Ua faatia te hoê tamahine e 13 matahiti, o tei uiuihia hou oia e bapetizohia ˈi ei taipe no to ˈna pûpûraa ia ˈna i te Atua, e ua faaruru oia i te faaooo e te hamani-ino-raa a to ˈna mau hoa haere haapiiraa. I to ˈna parururaa i ta ˈna tiaturiraa niuhia i nia i te Bibilia no nia i te huru moˈa o te toto, ua taparahi te tahi atu mau tamahine ia ˈna e ua tutuha mai i nia ia ˈna. (Ohipa 15:28, 29) Ua tahoo anei oia? Aita. “Ua tamau noa vau i te pure ia Iehova ia tauturu mai ia ˈu ia vai hau noa,” o ta ˈna ïa e faataa ra. “Ua haamanaˈo atoa vau i te mea ta to ˈu mau metua i haapii mai ia ˈu i roto i ta matou haapiiraa utuafare no nia i te titauraa e haavî ia tatou iho i mua i te hamani-ino-raa.”—Timoteo 2, 2:24.
8. Nafea te hoê matahiapo aita ta ˈna e tamarii ia peretiteni i nia i to ˈna utuafare ma te au maitai?
8 E nehenehe atoa te hoê matahiapo aita ta ˈna e tamarii, e rave i te mau faanahoraa tano i te pae varua e i te pae materia no te feia i roto i to ˈna utuafare. Oia hoi to ˈna hoa faaipoipo e peneiaˈe te mau fetii kerisetiano e ora ra i roto i to ˈna fare. (Timoteo 1, 5:8) Ua riro te peretiteniraa ma te au ei hoê o te mau titauraa te tia i te hoê taata nominohia ia faaî no te amo i te hopoia ei matahiapo o te amuiraa. Mea nafea ïa te mau matahiapo nominohia ia hiˈo i ta ratou mau hopoia taata ê i roto i te amuiraa?
A peretiteni ‘ma te aau tae mau’
9. Eaha te haerea o te mau matahiapo kerisetiano no nia i ta ratou tuhaa taviniraa?
9 I te senekele matamua o to tatou nei tau, ua tavini te aposetolo Paulo ei tiaau i roto i te utuafare o te Atua, te amuiraa kerisetiano i raro aˈe i te tiaraa upoo o te Mesia. (Ephesia 3:2, 7; 4:15) I to ˈna aˈe pae, ua aˈo atu o Paulo i to ˈna mau hoa faaroo i Roma e: “E e toroa ěê anaˈe to tatou, e au i te maitai i horoahia mai ia tatou nei, e tohu ra, e tohu tatou i tei au i te huru o te faaroo ra; e toroa diakono ra, e rave tatou i te toroa diakono ra; e o tei haapii ra, ei te haapii ïa; e o tei faaitoito ra, ei te faaitoito ïa; e o tei tufa i te taoˈa ra, e rave oia i te reira ma te horoa mau; o tei faaite ra, ia faaite ïa ma te haapao maitai; o tei hamani maitai haere ra, ia na reira oia ma te aau tae.”—Roma 12:6-8.
10. I te pae no te aupururaa i te nǎnǎ a te Atua, eaha te hiˈoraa ta Paulo i haamau no te mau matahiapo i teie mahana?
10 Ua faahaamanaˈo Paulo i to Tesalonia e: “Ua ite hoi outou i ta matou haamahanahanaraa ˈtu, e te aˈoraa ˈtu, e te poroiraa ˈtu ia outou atoa na, mai te metua e aˈo i ta ˈna ra tamarii; e ia au to outou haerea i te Atua ra, o tei parau ia outou no to ˈna ra basileia e no te ao.” (Tesalonia 1, 1:1; 2:11, 12) I te mea e ua horoahia te aˈoraa ma te poihere e te aroha, ua nehenehe o Paulo e papai e: “I mǎrû noa râ matou i roto ia outou, mai te Metua i poihere i ta ˈna ra tamarii; oia atoa matou no te rahi o to matou aroha ia outou, ua tia roa ia matou te horoa ˈtu i te evanelia a te Atua ia outou na, e eiaha hoi te reira anaˈe ra, o matou atoa iho ïa, no te mea ua riro outou ei here na matou.” (Tesalonia 1, 2:7, 8) Ia au i te hiˈoraa e au i te hoê metua tane ra o Paulo, te tapitapi hohonu nei te mau matahiapo taiva ore no te mau taata atoa i roto i te amuiraa.
11. Nafea te mau matahiapo nominohia ia faaite i te aau tae?
11 E tia i te poihere, anoihia e te aau tae, ia tapao i te aupuru here ta to tatou mau tiai mamoe kerisetiano haapao maitai e faatupu nei. Mea faufaa roa ta ratou huru raveraa. Te aˈo nei o Petero i te mau matahiapo ia tiai i te nǎnǎ o te Atua ‘eiaha ma te faahepohia’ aore ra “eiaha no te taoˈa tia ore ra ia noaa.” (Petero 1, 5:2) I nia i teie manaˈo, ua faahiti te taata ite ra o William Barclay i te tahi faaararaa, ia ˈna i papai e: “Te vai ra te hoê huru fariiraa i te toroa e te taviniraa mai te mea ra e ua riro te reira ei ohipa riaria e ei hopoia au ore, mai te mea ra e mea rohirohi, e e hopoia teimaha e ririhia. E nehenehe hoi te hoê taata e anihia ia rave i te tahi ohipa, e e rave iho â oia, teie râ, e rave oia ma te iriâ e e ino roa te ohipa taatoa. . . . Teie râ te na ô ra [o Petero] e e tia i te mau kerisetiano tataitahi ia pûpû i teie taviniraa ma te rurutaina, noa ˈtu e ua taa maitai ia ˈna e aita to ˈna faufaa no te pûpû i te reira.”
Te mau tiai mamoe hinaaro mau
12. Nafea te mau matahiapo kerisetiano ia faaite i te hinaaro mau?
12 “A faaamu i te nǎnǎ a te Atua i roto ia outou na . . . no te hinaaro,” o ta Petero atoa e faaue ra. Te tiaau kerisetiano o te aupuru i te mau mamoe, e na reira oia ma te hinaaro mau, na nia i to ˈna iho hinaaro, i raro aˈe i te aratairaa a te Tiai mamoe Maitai, o Iesu Mesia. Te taviniraa ma te hinaaro mau, oia atoa ïa te auraa e e auraro te hoê tiai mamoe kerisetiano i te mana o Iehova, ‘te tiai mamoe e te tiaau o to tatou mau nephe.’ (Petero 1, 2:25) E faaite te hoê mono tiai mamoe kerisetiano ma te hinaaro mau i te faatura no te faanahoraa teotaratia. E na reira oia ia aratai oia i te feia e ani ra i te aˈoraa i nia i te Parau a te Atua, te Bibilia. Noa ˈtu e e tauturu te ohipa i itehia mai e ana i te hoê matahiapo ia haapue i te mau aˈoraa niuhia i nia i te Bibilia, e ere te auraa e e noaa oioi noa mai ia ˈna i te ravea a te mau Papai no te arai i te mau fifi atoa. Noa ˈtu e ua ite oia i te pahonoraa i te hoê uiraa, e manaˈo paha oia e mea paari ia hiˈopoa e te taata e ani maira i te Buka faahororaa no nia i te mau Papai a te Taiete Watch Tower (farani) aore ra te tahi atu mau tabula faahororaa. E haapii oia na roto e piti ravea: E faaite oia nafea ia imi i te mau haamaramaramaraa titauhia e e faaite oia ma te haehaa i te faatura no Iehova na roto i te aratairaa i te ara-maite-raa i nia i te mea ta te faanahonahoraa a te Atua i nenei.
13. Eaha te mau taahiraa avae e nehenehe e ravehia no te tauturu i te mau matahiapo ia horoa i te aˈoraa papu?
13 Eaha ta te hoê matahiapo e nehenehe e rave mai te peu e aita hoê mea i neneihia i roto i te mau buka a te Taiete no nia i te fifi e farereihia ra? Eita e feaaraa e e pure oia ia noaa mai te ite e e maimi oia i te mau faaueraa tumu bibilia o te ohipa i nia i teie fifi. Mea maitai atoa paha e ia parau atu i te taata e ani ra i te tauturu ia hiˈopoa i te hiˈoraa o Iesu. E nehenehe te matahiapo e ani atu e: “Mai te peu e o Iesu, te Orometua Rahi, te farerei i to oe fifi, eaha ta ˈna e rave ia manaˈo anaˈe oe?” (Korinetia 1, 2:16) E nehenehe teie huru haaferuriraa e tauturu i te hoê taata ia rave i te faaotiraa paari. Teie râ, auê te au ore no te hoê matahiapo ia horoa ˈtu i to ˈna iho manaˈo mai te huru ra e e aˈoraa papu te reira no roto mai i te mau Papai! Maoti râ, e nehenehe te mau matahiapo e aparau no nia i te mau fifi te tahi e te tahi. E nehenehe atoa ratou e faatae i te mau tumu parau faufaa ia tauaparauhia i roto i te hoê putuputuraa a te tino matahiapo. (Maseli 11:14) Na roto i te mau faaotiraa e ravehia, e nehenehe ïa ratou paatoa e paraparau ma te tuea te manaˈo.—Korinetia 1, 1:10.
Mea faufaa roa te mǎrû
14, 15. Eaha te titauhia ra i te mau matahiapo ia faatitiaifaro anaˈe ratou i te hoê kerisetiano o ‘te hape hou oia a ite ai’?
14 E tia i te hoê matahiapo kerisetiano ia faaite i te mǎrû ia haapii anaˈe oia ia vetahi ê, mai te peu iho â râ e e aˈo atu oia ia ratou. Te aˈo ra o Paulo e: “Te mau taeae, noa ˈtu e e hape te hoê taata hou oia a ite ai, o outou tei ia outou ra te mau huru maitatai e titauhia i te pae varua, a tamata i te faatitiaifaro i teie taata na roto i te aau mǎrû.” (Galatia 6:1, T.a.a.) Ma te anaanatae, te parau Heleni i hurihia i ǒ nei na roto i te parau “faatitiaifaro,” ua taaihia ïa i te hoê parau i te pae rapaauraa e faaohipahia no te faaafaro i te hoê ivi ia ore e riro mai ei hapepa no te oraraa taatoa. Te taai ra te taata tuatapapa parau ra o W. E. Vine i te reira i te faahoˈiraa mai “maoti te feia paari i te pae varua, o te taata i hara, mai te hoê taata o tei maoˈi te ivi o te tino pae varua.” Teie vetahi mau tatararaa ê atu, “e faahoˈi i nia i te tiaraa afaro; e tuu i nia i te reni afaro.”
15 E ere i te mea ohie ia faatitiaifaro i te huru feruriraa o te hoê taata, e mea fifi roa ia tuu i te mau manaˈo o te taata hara i nia i te reni afaro. Teie râ, e riro te tauturu pûpûhia ma te aau mǎrû i te fariihia ma te mauruuru. No reira, e tia i te mau matahiapo kerisetiano ia pee i teie aˈoraa a Paulo: “E faaaau aroha noa, e te hamani maitai, e te haehaa, e te mǎrû, e te faaoromai rahi.” (Kolosa 3:12) Eaha te tia i te mau matahiapo ia rave ia faatupu te hoê taata e titau ra i te faatitiaifaroraa i te haerea ino? E tia ia ratou ia “tapi . . . [i] te mǎrû.”—Timoteo 1, 6:11.
Te tiairaa i te mamoe ma te ara maitai
16, 17. E tia i te mau matahiapo ia ara i teihea mau vahi atâta ia aˈo atu ratou ia vetahi ê?
16 E manaˈo hau atu to roto i te aˈoraa a Paulo i te Galatia 6:1. Te faaue ra oia i te mau taata tei faaî i te mau titauraa i te pae varua e: “A tamata i te faatitiaifaro i teie taata [hara] na roto i te aau mǎrû, ma te ara atoa ia outou iho, ia ore outou ia hema atoa.” Auê ïa mau faahopearaa iino e, mai te peu e eita teie aˈoraa e haapaohia! Ia au i te mau faaiteraa e ua parihia te hoê ekalesiatiko a te Ekalesia no Beretane i to ˈna faaturiraa e e piti vahine o te paroita, ua parau te vea The Times no Lonedona e “e tupuraa matauhia teie: e hema te hoê taata aˈo, mai te hoê metua tane aore ra te hoê taeae ra te huru, i roto i te hara no te mea e taata tiaturihia oia.” Ua faahiti te papai vea i muri iho i te parau a te taote Peter Rutter e “ua riro te mau taatiraa o te tino i rotopu i te mau vahine e rapaauhia ra e te mau tane e haapao ra ia ratou—te mau taote, te mau paruru, te mau perepitero e te mau paoti ohipa—ua riro roa, i roto i to tatou totaiete faatia noa i te pae taatiraa o te tino, ei maˈi pee ite-ore-hia, te faaino e te haama.”
17 Eiaha tatou e manaˈo e ua paruruhia te nunaa o Iehova i mua i teie mau faahemaraa. Ua topa te hoê matahiapo faaturahia o tei tavini e rave rahi mau matahiti ma te taiva ore, i roto i te taiata no te mea ua haere atu o ˈna e farerei i te hoê tuahine faaipoipohia o ˈna anaˈe iho. Noa ˈtu e ua tatarahapa oia, ua erehia te taeae i ta ˈna mau hopoia no te taviniraa atoa. (Korinetia 1, 10:12) Nafea ïa te mau matahiapo nominohia ia rave i te mau farereiraa i te mamoe ma te ara ia ore ratou ia topa i roto i te faahemaraa? Nafea ratou ia faanaho no te hoê farereiraa o ratou anaˈe, no te pure, e no te tuatapaparaa i te Parau a te Atua e te mau buka kerisetiano?
18. (a) Nafea te auraroraa i te faaueraa tumu o te tiaraa upoo ia tauturu i te mau matahiapo ia ape i te mau huru tupuraa o te faaturori? (b) Eaha te mau faanahoraa e nehenehe e ravehia no te haere atu e farerei i te hoê tuahine?
18 Hoê tumu te tia i te mau matahiapo ia haapao, o te faaueraa tumu ïa o te tiaraa upoo. (Korinetia 1, 11:3) Mai te peu e te imi ra te hoê potii i te aratairaa, a tutava ia faaô atoa mai i to ˈna mau metua i roto i te aparauraa ia nehenehe anaˈe. Ia ani te hoê tuahine faaipoipohia i te tauturu i te pae varua, e nehenehe anei outou e faanaho e ia apiti atoa mai ta ˈna tane i roto i te tere farereiraa? Eaha ïa mai te peu e eita e nehenehe e na reira aore ra e taata teie aita to roto i te parau o tei hamani ino ia ˈna na roto i te tahi ravea? A rave ïa i te hoê â faanahoraa e ia haere anaˈe outou e farerei i te hoê tuahine faaipoipo-ore-hia. Mea paari e ia haere atu e piti taeae aravihi i te pae varua e farerei i te tuahine. Mai te peu e eita e nehenehe, peneiaˈe e maitihia te hoê hora e tano ia paraparau atu na taeae e piti ia ˈna i te Piha no te Basileia, peneiaˈe i roto i te hoê piha e nehenehe ratou e paraparau ma te ore e faaroohia mai. Maoti te tahi mau taeae e mau tuahine i roto i te Piha no te Basileia, noa ˈtu e eita ta ratou e nehenehe e ite aore ra e faaroo i te aparauraa, e nehenehe ïa e apehia te tahi tumu turoriraa.—Philipi 1:9, 10.
19. Eaha te mau faahopearaa maitatai ta te tiairaa i te mau mamoe a te Atua e hopoi mai, e e faatae atu tatou i to tatou mauruuru ia vai ra no te mau tiai mamoe hinaaro mau?
19 E faatupu te tiairaa i te mau mamoe a te Atua ma te hinaaro mau i te mau faahopearaa maitatai—te hoê nǎnǎ puai i te pae varua, o te aratai-maitai-hia. Mai te aposetolo Paulo, te haapeapea rahi nei te mau matahiapo kerisetiano o teie nei tau no te mau hoa faaroo. (Korinetia 2, 11:28) Mea teimaha iho â râ te hopoia e tiai i te nunaa o te Atua i teie nei tau ati rahi. No reira, e mauruuru rahi to tatou no te ohipa maitai e ravehia nei e to tatou mau taeae e tavini ra ei mau matahiapo. (Timoteo 1, 5:17) No to ˈna haamaitairaa ia tatou e ‘te mau ô taata’ o te tiai i te mamoe ma te hinaaro mau, te arue nei tatou i Tei horoa mai i “te mau mea maitatai . . . e te mau mea tia roa e maitai roa ˈi,” to tatou Tiai mamoe here i te raˈi ra, o Iehova.—Ephesia 4:8; Iakobo 1:17.
Nafea outou ia pahono mai?
◻ Nafea te hoê taata ia peretiteni maitai i to ˈna utuafare?
◻ Eaha te mau huru maitatai te tia ia tapao i te tiairaa a te mau matahiapo kerisetiano?
◻ Mea nafea te mau matahiapo ia faaite i te haehaa e te mǎrû ia horoa anaˈe ratou i te aˈoraa?
◻ Eaha te tauturu ia rave i te faatitiaifaroraa i te pae varua o te manuïa?
◻ Nafea te mau matahiapo ia ape i te mau huru tupuraa o te faaturori ia tiai anaˈe ratou i te nǎnǎ?
[Hohoˈa i te api 18]
E tia i te hoê matahiapo kerisetiano ia peretiteni maitai i to ˈna utuafare
[Hohoˈa i te api 21]
E tia ia ravehia te ohipa tiai mamoe kerisetiano ma te mǎrû e te ara maite