A hiˈo na te taata taiva ore!
“O vai hoi te ore e mǎtaˈu ia oe, e Iehova e, e te ore e faahanahana i to oe iˈoa, o oe anaˈe hoi tei ore i taiva?”—APOKALUPO 15:4, MN.
1. Eaha te haapapuraa ta J. F. Rutherford i horoa no nia i te haerea taiva ore o te peretiteni na mua ˈtu ia ˈna, o C. T. Russell?
UA HAAMATA o Joseph F. Rutherford, o tei mono ia C. T. Russell ei peretiteni no te Taiete Watch Tower i te matahiti 1917 ra, i ta ˈna oreroraa parau no te oroa hunaraa o Russell i te na ôraa e: “Ua tapea o Charles Taze Russell i to ˈna taiva-ore-raa i te Atua, to ˈna taiva-ore-raa ia Iesu Mesia, to ˈna taiva-ore-raa i te basileia o te Mesia. E taata taiva ore mau oia—e tae roa ˈtu i te pohe.” Oia mau, e haapopouraa maitai roa ta ˈna i faahiti no te hoê tavini haapao maitai a te Atua ra o Iehova. Aita ˈtu haapopouraa maitai aˈe ia faahiti no te hoê taata maoti râ ia parau e, ua upootia oia i te tamataraa o te taiva-ore-raa, ua tapea oia i to ˈna haerea taiva ore—e taata taiva ore mau oia.
2, 3. (a) No te aha te taiva-ore-raa e riro ai ei tamataraa? (b) O vai atoa tei tahoê no te aro i te mau tutavaraa a te mau kerisetiano mau ia vai taiva ore?
2 Ua riro te taiva-ore-raa ei tamataraa fifi. No te aha? No te mea eita te taiva-ore-raa e afaro e te haapaoraa i to ˈna iho maitai. Te feia matamua i roto i te mau taata i taiva i te Atua, o te mau upoo ïa a te amuiraa faaroo kerisetiano. Ua rahi roa atoa te taivaraa i roto i te faaipoiporaa i teie mahana. E peu matauhia te faaturi. Ua parare atoa te haerea taiva i roto i te ao o te tapihooraa. No nia i teie tuhaa, te na ôhia ra e: “E rave rahi mau paoti ohipa e mau tia toroa . . . o te tiaturi nei e, o te feia maau anaˈe e te vare-haere-noa o te ore e taiva i ta ratou mau taiete i teie mahana.” Te hiˈo-ino-hia nei te feia o “te ore roa e taiva.” “Hoê anaˈe taata ta oe e ore e taiva, o oe iho,” o te parau ïa a te peretiteni no te hoê taiete tauturu i te pae tapihooraa. Ia na ôhia râ e ore e taiva ia ˈna iho, aita ïa e tano faahou ra e te auraa mau o teie parau. Te faahaamanaˈo ra te reira ia tatou i te Mika 7:2 (MN), e na ô ra e: “Ua pohe te taata taiva ore i nia i te fenua nei.”
3 I nia i te hoê faito rahi aˈe, ua tahoê o Satani e ta ˈna mau demoni no te aro ia tatou, ma te hinaaro e ia taiva tatou i te Atua. No reira te mau kerisetiano e faauehia ˈi i roto i te Ephesia 6:12 e: “E ere hoi i te taata anaˈe ra ta tatou e to nei o te feia hau atoa râ, e te mana, e te mau tavana o teie nei ao pouri, e te mau varua iino i te reva nei.” Oia mau, e tia ia tatou ia faaroo i teie faaararaa: “E haapao maitai, e faaitoito, te hahaere nei hoi to outou enemi o te diabolo, mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna ra.”—Petero 1, 5:8.
4. Eaha te mau hinaaro o te haafifi ra i te haerea taiva ore?
4 Te mea atoa e haafifi ra i te taiva-ore-raa, o te mau hinaaro miimii ïa no ǒ mai i to tatou mau metua ra, ia au i tei faahitihia i roto i te Genese 8:21: “Ino noâ te manaˈo o to te taata aau”—e te miimii—“mai to ˈna tamariiriiraa mai â.” Te farerei paatoa nei tatou i te fifi ta te aposetolo Paulo i faˈi, oia ïa: “O te maitai hoi ta ˈu i hinaaro ra, aore ïa vau i rave: area te ino hinaaro-ore-hia e au ra, o ta ˈu ïa e rave nei.”—Roma 7:19.
E mea otahi roa te taiva-ore-raa
5, 6. Eaha te nehenehe e parau no nia i te auraa o te taiva-ore-raa, e mea nafea teie parau i te tatararaahia?
5 E parau otahi roa te “taiva-ore-raa.” No reira te buka Insight on the Scriptures e parau ai e: “E au ra e aita e parau beretane o te nehenehe e haamatara maitai i te auraa taatoa o te mau parau hebera e heleni, tera râ, o te parau ‘taiva-ore-raa,’ tei roto atoa te auraa o te paieti e te haapao maitai, ia taaihia i te Atua e ta ˈna taviniraa, te parau mea piri roa ˈˈe to ˈna auraa.”a No nia i te parau “taiva-ore-raa,” ua faataa te hoê Pare Tiairaa tahito e: “Eaha te taairaa i rotopu i te mau parau ra, haapao maitai, hopoia, here, titauraa, auraroraa? E mau tuhaa taa ê anaˈe ïa o te taiva-ore-raa.” Oia mau, e rave rahi mau huru maitatai o tei riro ei mau tuhaa taa ê o te taiva-ore-raa. Mea anaanatae ia tapao e mea pinepine te taiva-ore-raa i te apitihia e te parau-tia i roto i te mau Papai.
6 E tauturu atoa te mau tatararaa i muri nei ia taa i te auraa o teie parau: ‘Te faaite ra te taiva-ore-raa, i te haapao maitai e te auraroraa tamau, papu, te mau maite i mua i te feaa piti aore ra i te faahemaraa.’ ‘E titau te taiva-ore-raa ia haapao maitai i te parau i tǎpǔhia aore ra ia tamau noa i te auraro i te hoê faanahoraa aore ra i te mau faaueraa tumu morare i faahepohia mai; e tano teie parau, eiaha noa i te pee-maite-raa, i te patoiraa atoa râ ia ore tatou ia vare e ia hema e faarue atu ai i taua pee-maite-raa ra.’ No reira, e tano ia parauhia te feia o te tapea i to ratou haapao maitai noa ˈtu te mau tamataraa, te patoiraa, e te hamani-ino-raa, e feia “taiva ore.”
7. Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te taiva-ore-raa e te haapao maitai?
7 E tia râ hoi ia haapapu-maitai-hia te taa-ê-raa i rotopu i te taiva-ore-raa e te haapao maitai. I te pae tooa o te râ o te mau Hau Amui no Marite, te vai ra te hoê vari pihaa (geyser) o te pihaa fatata i te mau hora atoa. No te tamau o to ˈna pihaaraa, ua piihia oia te Ruau Haapao maitai. Te parau ra te Bibilia e mea haapao maitai te mau taoˈa e ere i te taata, mai te avaˈe, no te mea e nehenehe ratou e tiaturihia. Te parau ra te Salamo 89:37 (MN) e ua riro te avaˈe ei “ite haapao maitai i nia i te raˈi.” Te parauhia ra e e mau parau haapao maitai ta te Atua. Te na ô ra te Apokalupo 21:5 e: “Ua parau maira tei parahi i nia iho i te terono ra, Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei. E ua parau maira oia ia ˈu, A papai, e parau mau [haapao maitai, MN] hoi teie nei mau parau, e te haavare ore.” E mau hiˈoraa anaˈe teie no te mau taoˈa haapao maitai, o te nehenehe e tiaturihia, tera râ, aita ta ratou e nehenehe e faatupu i te here aore ra i te mau huru maitatai morare, mai te taiva-ore-raa.
Iehova, aore roa Oia e taiva
8. Eaha te haapapuraa no roto i te mau Papai no nia i te hiˈoraa maitai roa ˈˈe o te taiva-ore-raa?
8 Ma te feaa ore, o te Atua ra o Iehova te hiˈoraa maitai roa ˈˈe o te taiva-ore-raa. Ua faaite Iehova i to ˈna taiva-ore-raa i te fetii taata nei, e ua tae roa oia i te horoa mai i ta ˈna Tamaiti ia noaa te ora mure ore i te mau taata. (Ioane 3:16) I roto i te Ieremia 3:12, te na ôhia ra e: “A hoˈi mai na, e Iseraela taiva e, te parau maira Iehova, e ore hoi au e hiˈo riri atu ia outou; e aroha hoi to ˈu [e ore hoi au e taiva, MN].” Te haapapu faahou ra te mau parau i roto i te Apokalupo 16:5 i te taiva-ore-raa o Iehova: “E parau-tia ta oe, . . . o te vai nei, e o tei vai na, e maitai [huru taiva ore, MN] mau â to oe.” I roto atoa i te Salamo 145:17, te na ôhia ra e: “E parau-tia ta Iehova i tana atoa ra mau haerea, e te hamani maitai [taiva ore, MN] i ta ˈna atoa ra mau ohipa.” Inaha, no te huru taiva ore faahiahia o Iehova, te na ô ra te Apokalupo 15:4 (MN) e: “O vai hoi te ore e mǎtaˈu ia oe, e Iehova e, e te ore e faahanahana i to oe iˈoa, o oe anaˈe hoi tei ore i taiva?” E huru taiva ore hau roa ˈˈe i te teitei to te Atua ra o Iehova.
9, 10. Eaha te haerea taiva ore ta Iehova i faaite i nia i te nunaa o Iseraela?
9 I roto iho â râ i te aamu o te nunaa o Iseraela e itehia ˈi te haapapuraa rahi o te taiva-ore-raa o Iehova i to ˈna nunaa. I te tau o te mau tavana, ua faarue pinepine o Iseraela i te haamoriraa mau, tera râ, ua tatarahapa pinepine o Iehova e ua faaora oia ia ratou. (Te mau tavana 2:15-22) I te roaraa i na pae senekele a faatere ai te mau arii i nia ia Iseraela, ua faaite Iehova i to ˈna taiva-ore-raa taua nunaa ra.
10 Ua turai te taiva-ore-raa o Iehova ia ˈna ia faaite i te faaoromai i nia i to ˈna nunaa, mai tei papaihia i roto i te Paraleipomeno 2, 36:15, 16: “Ua tono maira te Atua o to ratou mau metua o Iehova i te vea, aita i tuutuu; no te mea te aroha ra oia i to ˈna mau taata, e to ˈna ihora parahiraa. Ua tâhito ra ratou i te mau vea a te Atua, e ua vahavaha i ta ˈna parau, e ua hamani ino i te mau peropheta na ˈna, e tupu roa aˈera te riri o Iehova i to ˈna taata, e aita roa aˈera e haapuraa.”
11. Eaha te haapapuraa aore ra te tamahanahanaraa ta te taiva-ore-raa o Iehova e horoa maira?
11 No te huru taiva ore hau aˈe o Iehova, ua nehenehe te aposetolo Paulo e papai i roto i te Roma 8:38, 39 e: “Ua ite mau hoi au e, e ore te pohe, e ore hoi te ora, e ore te mau melahi, e ore hoi te hui arii, e ore te mau mea mana, e ore te mau mea e vai nei, e ore hoi te mau mea e tupu a muri atu, e ore te teitei, e ore hoi te haehaa, e e ore atoa te mau mea i hamanihia nei, e tia ia faataa ê ia tatou i te aroha o te Atua, i roto i to tatou Fatu ia Iesu Mesia ra.” Oia mau, te haapapu maira Iehova e: “E ore roa vau e taiva ia oe, e ore roa vau e faarue ia oe, e ore, e ore roa ˈtu.” (Hebera 13:5) Oia, ua riro mau â ei tamahanahanaraa ia ite e e ore roa te Atua ra o Iehova e taiva!
Iesu Mesia, te Tamaiti taiva ore
12, 13. Eaha te haapapuraa e vai ra no nia i te taiva-ore-raa o te Tamaiti a te Atua?
12 O Iesu Mesia mau â tei pee ia Iehova ma te tia roa i te pae no te upootiaraa i te tamataraa o te taiva-ore-raa. Ua tano roa te aposetolo Petero i te faahitiraa i te Salamo 16:10 e te faatanoraa i nia ia Iesu Mesia i roto i te Ohipa 2:27 (MN): “E ore oe e faarue i to ˈu nephe i Hade, e e ore oe e faatia i to taiva ore ia ite i te tahuti.” Ma te tano roa, te piihia ra o Iesu Mesia te “taiva ore.” I roto i te mau tuhaa atoa, te tapea nei o Iesu i to ˈna taiva-ore-raa i to ˈna Metua e i te Basileia o te Atua i tǎpǔhia mai. Ua tamata na mua o Satani i te ofati i te taiva-ore-raa o Iesu na roto i te faaohiparaa i te mau faahemaraa, i te râmâraa ia haapao oia i to ˈna iho maitai. I te mea e aita i manuïa, ua faaohipa ihora te Diabolo i te hamani-ino-raa, e inaha ua pohe roa ˈˈera o Iesu i nia i te pou taparahiraa. Aita roa o Iesu i faarue noa ˈˈe i to ˈna taiva-ore-raa i to ˈna Metua i te raˈi ra, o te Atua ra o Iehova.—Mataio 4:1-11.
13 Ua tapea o Iesu Mesia i to ˈna taiva-ore-raa i ta ˈna mau pǐpǐ na roto i te faaturaraa i te parau tǎpǔ i roto i te Mataio 28:20: “Inaha, tei pihai atoa iho ïa vau ia outou, e tae noa ˈtu i te hopea o teie nei ao.” Ia au i teie parau tǎpǔ, ua aratai oia i te amuiraa ma te taiva ore mai te Penetekose o te matahiti 33 o to tatou tau mai â e tae roa mai i teie nei tau.
Te mau taata tia ore o tei ore i taiva
14. Eaha te hiˈoraa taiva ore ta Ioba i vaiiho mai?
14 Eaha ïa no te mau taata tia ore? E nehenehe anei ratou e ore e taiva i te Atua? Te vai nei te hiˈoraa faahiahia o Ioba. Mea papu maitai te parau a Satani i roto i teie hiˈoraa. Te tapea mau ra anei o Ioba i to ˈna taiva-ore-raa i te Atua ra o Iehova, aore ra te tavini noa ra anei oia ia ˈna no to ˈna iho maitai? Ua faatiatia o Satani e e nehenehe ta ˈna e haafariu ê ia Ioba ia Iehova na roto i te haafifiraa ia Ioba. I to Ioba ereraa i ta ˈna mau faufaa atoa, i ta ˈna mau tamarii atoa, e tae noa ˈtu i to ˈna iho oraora-maitai-raa, ua parau ihora te vahine a Ioba ia ˈna e: “A faaino atu i te Atua, a pohe atu ai.” Aita râ o Ioba i taiva, inaha ua na ô atu oia ia ˈna e: “Te faafaito ra oe i ta oe parau i ta te vahine maamaa ra; e farii anei tatou i te maitai i te rima o te Atua, e eiaha tatou e farii atoa i te ino? Aita te vaha o Ioba i hara, i teie atoa nei mau parau.” (Ioba 2:9, 10) Inaha, ua parau atu o Ioba i te feia faahua tamahanahana ia ˈna e: “E pohe â hoi au ia ˈna [i te Atua], e tiaturi â râ vau ia ˈna.” (Ioba 13:15) Eita e maerehia e ua farii maitai o Iehova ia Ioba! Ua parau atu hoi Iehova i te ati Temani ra o Eliphaza e: “Ua riri au ia oe, e na hoa atoa no oe ra toopiti; aore hoi ta outou parau i au ia ˈu, mai ta tau tavini mai ta Ioba.”—Ioba 42:7, 10-16; Iakobo 5:11.
15. Eaha te haapapuraa no roto i te mau Papai no nia i te taiva-ore-raa o te mau tavini e rave rahi a te Atua ra o Iehova?
15 E nehenehe te taatoaraa o te mau tane e te mau vahine faaroo i faahitihia i roto i te Hebera pene 11 e piihia e feia taiva ore. Aita noa ratou i haapao maitai, ua tapea atoa râ ratou i to ratou haerea taiva ore i mua i te mau faateimaharaa. Te taio nei ïa tatou no nia i te feia maoti “te faaroo . . . ua opani i te vaha o te liona, ua tinai hoi i te puai o te auahi, ua ora i te mata ˈoˈe ra . . . e e ati rahi to te tahi pae i te tâhitohito, e te papai; e te ruuruu, e te tapea i roto i te fare. I pehihia ratou i te ofai, i ěêhia ropu ïa ratou e taa ê atura, i haavarehia, i taparahi-pohe-roa-hia i te ˈoˈe; i ori haere noa ratou ma te ahu iri mamoe, e te iri puaaniho; ma te faufaa ore, e te ati rahi, e te hamani-ino-rahi-hia ra.”—Hebera 11:33-37.
16. Eaha te hiˈoraa taiva ore ta te aposetolo Paulo i horoa?
16 Te horoa atoa ra te mau Papai heleni kerisetiano i te hiˈoraa putapû mau o te aposetolo Paulo. Ua tano roa o ˈna i te parauraa i te mau kerisetiano no Tesalonia no nia i ta ˈna taviniraa e: “O outou te ite, e te Atua atoa, i te maitairaa [taiva-ore-raa, MN], e te tiaraa; e te hapa-ore-raa o ta matou parau i rotopu ia outou i te feia e faaroo ra.” (Tesalonia 1, 2:10) Te haapapu-faahou-hia ra te taiva-ore-raa o Paulo i roto i ta ˈna mau parau i roto i te Korinetia 2, 6:4, 5, e na ô ra e: “Te faaite hua nei râ matou ia matou iho e e rave ohipa na te Atua i te mau mea atoa nei, i te faaoromai rahi, e te pohe, e te apǐapǐ, e te ahoaho, i te papai, e te tapea, e te auê, e te ohipa, e te ara, e te haapaeraa maa.” Te haapapu ra teie mau parau atoa e ua faatura te aposetolo Paulo ia ˈna iho no te mea aita oia i taiva.
Te feia taiva ore i teie tau
17. Eaha te mau parau a J. F. Rutherford o tei faaite i to ˈna hinaaro papu e tapea i to ˈna haerea taiva ore?
17 I to tatou nei tau, te vai ra te hiˈoraa maitai roa o ta tatou i hiˈopoa aˈenei i roto i te paratarapha matamua. A tapao na i te parau a te buka ra Te ino ore no te ao atoa nei i raro aˈe i te Faatereraa a te ‘Tamaiti hui arii no te hau’, i te api 146 i raro aˈe i te upoo parau “Haapao maitai noa ˈtu i roto i te fare tapearaa.” Te na ôhia ra e: “Ma te tapea i to ˈna haapao maitai no te faanahonahoraa a Iehova ia ˈna i mau i roto i te fare tapearaa, i te 25 no titema 1918, ua papai aˈera te peretiteni iho o Rutherford [i te rata i muri nei]: ‘I te mea hoi e ua patoi au i te amui atu i roto ia Babulonia e ua faaitoito vau i te tavini ma te haapao maitai i ta ˈu Fatu, tei roto atura ïa vau i te fare tapearaa, e te mauruuru nei hoi au. . . . Mea au aˈe hoi na ˈu i roto i te fare tapearaa e ia ite e te farii maira oia ia ˈu maoti hoi i te fanaˈo i te tiamâraa i raro aˈe i te mau haapopouraa a te ao taatoa nei no te tururaa ˈtu i te Puaa aore ra i te auraroraa ˈtu ia ˈna.’”b
18, 19. Eaha te mau hiˈoraa faahiahia o te feia taiva ore no teie tau?
18 E rave rahi atu â mau kerisetiano o tei faaoromai i te hamani-ino-raa tei riro ei mau hiˈoraa faahiahia i te pae no te taiva-ore-raa. I rotopu i teie feia taiva ore, te vai ra te mau Ite no Iehova helemani i te tau o te faatereraa nazi, mai tei faaitehia i roto i te ripene video Te mau poro toru vareau, tei haaparare-rahi-hia na roto i te reo beretane. E nehenehe atoa e faahiti e rave rahi mau Ite no Iehova taiva ore no Afirika, mai to Malawi. I reira, ua haapapu te hoê tiai fare auri i te taiva-ore-raa o te mau Ite, i te na ôraa e: “E ore roa ratou e ofati i to ratou faaroo. E haere noa ratou i te rahi.”
19 Eita e nehenehe e taio i te mau Buka matahiti a te mau Ite no Iehova (farani) ma te ore e putapû roa i te taiva-ore-raa i faaitehia e te mau kerisetiano mau, mai to Heleni, Mozambique, e Polonia. E rave rahi o tei faaoromai i te mau haamauiuiraa aita e faaauraa; ua taparahi-pohe-roa-hia vetahi. Te faaite ra te api 177 o te Buka matahiti 1992 (farani) i te mau hohoˈa o na kerisetiano no Etiopia e iva o tei upootia i te tamataraa o te taiva-ore-raa e ua haapohe-roa-hia ˈtura ratou. Ei mau Ite no Iehova, aita anei tatou e oaoa ra i te iteraa e rave rahi mau hiˈoraa maitatai roa o te faaitoito ia tatou ia upootia i te tamataraa o te taiva-ore-raa?
20. Eaha te noaa mai ia vai taiva ore noa tatou?
20 Na roto i te patoiraa ma te haerea taiva ore i te mau faahemaraa e te mau faateimaharaa, e rahi noa ˈtu â to tatou manaˈo faatura ia tatou iho. No reira, o vai ta tatou e turu i te pae no te taiva-ore-raa? Ia upootia tatou i te tamataraa o te taiva-ore-raa, e turu ïa tatou i te pae o te Atua ra o Iehova i roto i teie aimârôraa e e haapapu tatou e e haavare faufau e te hairiiri mau te Diabolo ra o Satani! E fanaˈo ïa tatou i te farii maitai o to tatou Poiete, te Atua ra o Iehova, e te haamauruururaa o te ora mure ore i roto i te oaoa. (Salamo 37:29; 144:15b) E tuatapapa tatou i muri nei i te mea i titauhia no te upootia i te tamataraa o te taiva-ore-raa.
[Nota i raro i te api]
a E buka parau paari no nia i te Bibilia e piti tuhaa neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Nafea outou ia pahono mai?
◻ No te aha te taiva-ore-raa e riro ai ei tamataraa?
◻ No te aha e parauhia ˈi e e parau otahi roa te “taiva-ore-raa”?
◻ Eaha te mau hiˈoraa a te mau Papai no te mau taata tia ore o tei ore i taiva?
◻ Eaha te mau hiˈoraa maitatai roa o te feia taiva ore no teie tau?
[Hohoˈa i te api 11]
Charles Taze Russell
[Hohoˈa i te api 12]
O Iesu mau â te “taiva ore” a Iehova
[Hohoˈa i te api 13]
Noa ˈtu e e taata tia ore oia, aita o Ioba i taiva i te Atua
[Hohoˈa i te api 14]
E hiˈoraa maitai roa o Paulo i to ˈna taiva-ore-raa ia Iehova