E nehenehe outou e fanaˈo i te auhoaraa vai maoro
TE VAI ra te mau haafifiraa i te auhoaraa. Inaha, ua tohu te Bibilia e i teie “anotau hopea” e tupu te ereraa i te here, te aroha ore, e te taivaraa. (Timoteo 2, 3:1-5; Mataio 24:12) Ua faatupu teie mau huru tupuraa i te moemoe aita i itehia aˈenei. Ua parau te hoê vahine e: “E au i te araka o Noa i to ˈu vahi. Mai te peu e e ere outou i te mau hoa faaipoipohia, eita outou e nehenehe e tomo atu i roto.” E ere te hape o te moemoe na te taata tataitahi e manaˈo moemoe to ˈna. I roto i te tahi mau tuhaa o te ao nei, te haafifihia ra te auhoaraa vai maoro e te mau mea mai te pinepineraa te mau taata i te taui i te vahi faaearaa, te mau utuafare amaha, te mau oire auhoa ore e te atâta, e te itiraa taa-maitai-hia o te taime vata.
E nehenehe te hoê taata o te hoê oire no teie tau e farerei e rave rahi aˈe taata i te hoê hebedoma i ta te hoê taata no te hoê oire iti o te senekele 18 i ite na i te hoê matahiti aore ra i te roaraa o te hoê oraraa atoa! Teie râ, mea pinepine e mea papu ore te mau taairaa i teie mahana. E rave rahi o te faaô taatoa nei ia ratou i roto i te taairaa totiale tamau e te mau tutavaraa no te faanavenave ia ratou iho. E tia râ ia tatou ia faˈi e ua tuea te amuimuiraa faufaa ore e te mau hoa tei ore i maiti-maitai-hia i te faaohiparaa i te mau raau taratara ei vahie. Te na ô ra te Koheleta 7:5, 6 e: “E mea maitai ia faaroo i te aˈo a te taata paari ra, i te faaroo i te pehe a te feia maamaa ra. Mai te raau taratara e patapata i raro aˈe i te pani ra, oia te ata o te maamaa ra: e mea faufaa ore atoa hoi te reira.” E faatupu poto noa te mau raau taratara i te hoê auahi aama e te maniania, aita râ i navai no te tamahanahana ia tatou. Oia atoa, e faaarearea poto noa te mau hoa maniania, e te ata ôre ia tatou, eita râ ratou e faaore roa i te moemoe e e haamâha i to tatou hiaai i te mau hoa mau.
Mea taa ê te faaearaa oia anaˈe iho i te moemoe. Mea faufaa te faaearaa oia anaˈe iho no te tamǎrû ia tatou e ia rahi atu ta tatou e pûpû ei hoa. Ia moemoe anaˈe, e rave rahi o te oioi noa i te faaohipa i te tahi matini ei faaanaanataeraa. Ua tapao te hoê tuatapaparaa e te hoê o te mau ohipa matau-roa ˈˈe-hia no te arai i te moemoe o te mataitairaa ïa i te afata teata. Teie râ, ua faaoti te feia maimi e ua riro te mataitai-maoro-raa i te afata teata ei hoê o te mau mea ino roa ˈˈe o ta tatou e rave ia moemoe anaˈe tatou. E faaitoito te reira i te faatau, te haumani, e te moemoeâ, e ravea monoraa faufaa ore roa hoi i te mau taairaa e te tahi atu mau taata.
Inaha, mea maitai roa te faaearaa oia anaˈe iho mai te peu e e faaohipa maitai tatou i to tatou taime e o tatou anaˈe. E na reira tatou na roto i te taioraa, te papairaa i te mau rata, te hamaniraa i te tahi mau ohipa, e te haamâharaa i te rohirohi. Te faaohipa-maitai-raa i te taime faaearaa oia anaˈe iho, na roto ïa i te pureraa i te Atua, te haapiiraa i te Bibilia, e te feruri-hohonu-raa i nia i te reira. (Salamo 63:6) E mau ravea teie no te haafatata ˈtu i te Atua ra o Iehova, o te riro hoi ei Hoa rahi roa ˈˈe no tatou.
Te mau hiˈoraa bibilia o te auhoaraa
Noa ˈtu e mea maitai ia faahoa ˈtu e e rave rahi mau taata, te faahaamanaˈo ra te Bibilia ia tatou e “ati maitai mai â vetahi taua i to te taeae.” (Maseli 18:24) Te hinaaro nei tatou paatoa i te tahi mau hoa piri roa o te haapao mau ia tatou, e faatupu to ratou auhoaraa i te oaoa, te puai, e te hau i roto ia tatou. I te mea e mea varavara roa teie huru auhoaraa mau i teie mahana, ua faahiti-taa-ê-hia vetahi mau hiˈoraa no te tau tahito i roto i te Bibilia. Ei hiˈoraa, te vai ra te auhoaraa faahiahia roa i rotopu ia Davida e o Ionatana. Eaha te haapiiraa o ta tatou e nehenehe e huti mai? No te aha ua vai maoro to raua auhoaraa?
A tahi, hoê â mau pu anaanatae faufaa to Davida e to Ionatana. Te mea faufaa roa ˈˈe, ua faatupu raua i te hoê manaˈo paieti hohonu mau no te Atua ra o Iehova. I to ˈna iteraa i te faaroo o Davida no te Atua e ta ˈna mau ohipa no te paruru i te nunaa o Iehova, “ati roa aˈera te aau o Ionatana i te aau o Davida, oto atura Ionatana ia Davida mai to ˈna atoa ra aroha ia ˈna ihora.” (Samuela 1, 18:1) No reira, na te here ta te tahi e te tahi e faaite no te Atua e tauturu e ia ati maite te mau hoa i te tahi e te tahi.
E mau taata pautuutu o Ionatana raua o Davida o tei ora na ia au i te mau faaueraa tumu a te Atua. Ua nehenehe ïa raua e faatura i te tahi e te tahi. (Samuela 1, 19:1-7; 20:9-14; 24:6) Oia mau e haamaitaihia tatou mai te peu e e mau hoa paieti to tatou o te pee ra i te mau faaueraa tumu a te mau Papai.
Ua turu te tahi atu mau tumu i te auhoaraa o Davida e o Ionatana. Mea haavare ore e te huna ore to raua taairaa, e ua tiaturi raua i te tahi e te tahi. Ua tuu o Ionatana ma te taiva ore i te mau faufaa a Davida na mua ˈˈe i to ˈna iho. Aita oia i pohehae no te mea ua tǎpǔhia e e riro o Davida ei arii; ua turu râ o Ionatana ia ˈna i te pae o te mau manaˈo hohonu e i te pae varua. E ua farii o Davida i ta ˈna tauturu. (Samuela 1, 23:16-18) Na roto i te mau ravea e tano i te mau Papai, ua faaite o Davida e o Ionatana i to raua mau manaˈo auhoa i te tahi e te tahi. Ua niuhia to raua auhoaraa paieti i nia i te mauruuru e te aroha mau. (Samuela 1, 20:41; Samuela 2, 1:26) Aita te reira i mutu no te mea ua riro noa na taata toopiti ei feia haapao maitai i te Atua. E nehenehe te faaohiparaa i teie mau faaueraa tumu e tauturu ia tatou ia patu e ia tapea noa i te auhoaraa mau.
Nafea ia atuatu i te auhoaraa
Te imi ra anei outou i te mau hoa mau? Eita outou e imi atea roa. E riro vetahi mau taata o ta outou e farerei pinepine nei ei mau hoa no outou, e te titau ra paha ratou i to outou auhoaraa. No te mau kerisetiano iho â râ, mea paari ia faaohipa i te aˈoraa a te aposetolo Paulo ia “mahora.” (Korinetia 2, 6:11-13) Teie râ, eiaha e haapeapea aita anaˈe te mau tutavaraa atoa no te itea i te hoê hoa e faatupu i te hoê taairaa hohonu. Mea pinepine e titauhia te taime no te atuatu i te hoê taairaa auhoa, e e ere te mau taairaa atoa i te mea hohonu. (Koheleta 11:1, 2, 6) Papu maitai, no te fanaˈo i te auhoaraa mau, eiaha tatou e faaite i te miimii, e e tia ia tatou ia pee i te aˈoraa a Iesu: “E te mau mea atoa ta outou i hinaaro ia vetahi ê ra, e na reira atoa ˈtu outou ia ratou.”—Mataio 7:12.
O vai te titau ra i to outou auhoaraa? Taa ê atu i te feia e hoê â to outou matahiti, eaha ïa no te feia apî aore ra no te feia ruhiruhia? Te auhoaraa i rotopu ia Davida e o Ionatana, ia Ruta e o Naomi, e ia Paulo e o Timoteo, mea taa ê hoi to ratou matahiti. (Ruta 1:16, 17; Korinetia 1, 4:17) E nehenehe anei outou e faarahi i to outou auhoaraa i te mau vahine ivi e te tahi atu feia faaipoipo ore? A manaˈo atoa i te feia apî e ora nei i pihai iho i to outou vahi faaearaa. Ua faarue paha ratou i te rahiraa aore ra te taatoaraa o to ratou mau hoa na roto i te tauiraa i to ratou vahi faaearaa aore ra i to ratou huru oraraa. Eiaha e tiai e na vetahi e imi ia outou. Mai te peu e e kerisetiano outou, a faatupu i te auhoaraa vai maoro na roto i te faaohiparaa i te aˈoraa a Paulo: “Ei atiraa aroha mau to outou ia outou iho, i te aroha taeae ra; i te faaturaraa ˈtu te tahi i te tahi.”—Roma 12:10.
E nehenehe tatou e faariro i te auhoaraa mai te hoê huru horoaraa. Ua parau o Iesu e ia horoa tatou, e horoa atoa mai te mau taata. Ua haapapu atoa oia e mea rahi aˈe te oaoa ia horoa i te rave mai. (Luka 6:38; Ohipa 20:35) Ua farerei anei outou i te mau taata no roto i te mau ihotumu taa ê? Ua faaite te mau tairururaa nunaa a te mau Ite no Iehova e e nehenehe te mau taata no roto i te mau ihotumu taa ê e faatupu i te auhoaraa mau e te vai maoro ia tahoê ratou i roto i te haamoriraa i te Atua.
Ia vai papu noa te auhoaraa
Ma te peapea, te haamauiui nei te mau taata i manaˈohia e e hoa ratou i te tahi taime ia ratou iho. Te afai-haere-raa ma te faaino i te parau, te hoê tiaturiraa tei haavarehia, te mauruuru ore—e mau ohipa ïa te reira o te haamauiui rahi mau, ia faatupuhia te reira e te hoê taata o ta outou i faariro ei hoa mau. Eaha te rave i roto i teie mau huru tupuraa?
A horoa i te hoê hiˈoraa maitai. A rave i te mau tutavaraa atoa ia ore te mauiui e tupu faufaa ore noa. I roto i te tahi mau vahi mea pinepine te mau hoa i te faaooo i te mau hape a te tahi atu taata. Eita râ te huru raveraa etaeta aore ra haavare e faatupu i te mau taairaa piri i rotopu i te mau hoa, noa ˈtu e mea “faaata” ratou.—Maseli 26:18, 19.
A rohi puai no te tapea noa i te auhoaraa. E tupu te mau fifi i te tahi taime ia titau rahi roa te mau hoa i te tahi e te tahi. Eita te hoê hoa o tei maˈihia aore ra o te haapeapea ra no te hoê fifi rahi e faaite i te mahanahana mai tei matarohia. I roto i taua mau taime ra, a tamata ïa i te taa e i te tauturu atu.
A faatitiaifaro oioi ma te maitai i te mau fifi. Ia na reira e o orua anaˈe mai te peu e e nehenehe. (Mataio 5:23, 24; 18:15) Ia papu ia outou e ua ite to outou hoa e te hinaaro ra outou e tapea noa i te hoê taairaa maitai. Te faaore nei te mau hoa haavare ore i ta te tahi e ta te tahi hapa. (Kolosa 3:13) E riro anei outou ei hoa mai teie te huru—mea ati maite aˈe i to te taeae?
E haamataraa noa te taioraa e te feruriraa no nia i te auhoaraa. Ia moemoe anaˈe tatou, e rave anaˈe i te haerea tano, e eita tatou e moemoe faahou. Mai te peu e e tutava tatou, e noaa ia tatou i te mau hoa mau. E vetahi o ratou, e faatupu tatou i te hoê taairaa taa ê. Eita râ te hoê taata e nehenehe e mono i te Atua, te Hoa rahi roa ˈˈe. O Iehova anaˈe o te nehenehe e ite, e taa, e e tauturu ia tatou ma te taatoa. (Salamo 139:1-4, 23, 24) Hau atu, te pûpû ra ta ˈna Parau i te hoê tiaturiraa faahiahia mau no te tau a muri aˈe—te hoê ao apî i reira e nehenehe ai e fanaˈo i te mau hoa mau e a muri noa ˈtu.—Petero 2, 3:13.
[Hohoˈa i te api 5]
Ua fanaˈo o Davida e o Ionatana i te auhoaraa mau, e e nehenehe atoa tatou