VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w95 15/2 api 27-30
  • Te hoê haapiiraa e faaite mai e nafea râ ia faaruru i te mau fifi

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê haapiiraa e faaite mai e nafea râ ia faaruru i te mau fifi
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê haapiiraa i roto i te mau aˈoraa ino mau
  • Nafea ia horoa i te aˈo
  • Te mau huru o te ore e tia ia faatupu i roto i te mau huru tupuraa au ore
  • Ua faaore Iehova i to ˈna mauiui
    A pee i to ratou faaroo
  • E tauturu te buka a Ioba ia oe ia horoa i te aˈoraa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
  • Buka Bibilia numera 18—Ioba
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
  • Te haamauruururaa a Ioba—Te hoê pu no te tiaturiraa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
w95 15/2 api 27-30

Te hoê haapiiraa e faaite mai e nafea râ ia faaruru i te mau fifi

MEA varavara roa te taata i faaruru aˈenei i te mau fifi atoa mai ia Ioba. I roto noa i te hoê area taime poto roa, ua erehia o ˈna i ta ˈna faufaa e ta ˈna imiraa taatoa, ua pohe pauroa ta ˈna mau tamarii, e ua tairihia o ˈna i te hoê maˈi ino roa. Ma te tuuhia i te hiti na to ˈna mau hoa e mau fetii, ua ru atoa mai ta ˈna vahine ia ˈna e “faaino i te Atua e e pohe!”—Ioba 2:9; 19:13, 14.

Ua riro râ o Ioba ei tumu faaitoitoraa otahi roa no te mau taata atoa i faaruru aˈenei i te mau fifi mai ta ˈna i faaruru. Ua haapapu mai te faahopearaa maitai o te ati i farereihia e ana e e faaoaoa te mau-maite-raa i mua i te ati, i te mafatu o Iehova, mai te peu e na te paieti mau e turai ia tatou, eiaha râ na te tahi mau hinaaro miimii.—Ioba, pene 1, 2; 42:10-17; Maseli 27:11.

Te vai atoa ra i roto i teie nei aamu o te Bibilia i te mau haapiiraa faufaa roa e faaite mai e nafea râ ia faaruru i te mau fifi. E horoa mai hoi te reira i te mau hiˈoraa itoito mau e faaite mai e nafea râ te hoê taata e faaruru ra i te mau ati ia aˈohia aore ra ia ore e aˈohia. Hau atu, e nehenehe te mau ohipa i farereihia e Ioba iho e tauturu ia tatou ia faatupu i te hoê huru hiˈoraa aifaito, ia farerei tatou iho i te mau huru tupuraa fifi mau.

Te hoê haapiiraa i roto i te mau aˈoraa ino mau

E tuati te tuuraa parau ra “te taata tamahanahana ia Ioba”, i te hoê taata, oia hoi maoti i te tamǎrû mai i te hoê taime ati, o te faaino roa ˈtu râ i te huru tupuraa. Tera râ, noa ˈtu te roo i faaitehia e na hoa tootoru o Ioba, eita e tia ia tatou ia parau e mea ino anaˈe te taatoaraa o to ratou mau manaˈo. I roto i te tahi faito, ua hinaaro paha ratou e tauturu ia Ioba, ia au i to ratou mau huru hiˈoraa hape. No te aha hoi ratou i ore ai e manuïa? Mea nafea to ratou riroraa mai ei mau mauhaa na Satani, tei opua papu e ofati i te haapao maitai o Ioba?

Inaha, ua niu ratou i te taatoaraa o ta ratou aˈoraa i nia i te hoê manaˈo tano ore: oia hoi o te feia anaˈe i rave i te hara o te roohia i te mauiui. I roto i ta ˈna paraparauraa matamua, teie ta Eliphaza i parau: “A haamanaˈo na, o ta ˈu teie parau, o vai ïa taata hara ore i pohe? I hea te feia parau-tia i te tâpûraahia? Mai ta ˈu â hoi i ite, o tei arote i te parau-tia ore, e ua ueue i te ino ra, e rave ïa i to reira huero.” (Ioba 4:7, 8) Ua manaˈo o Eliphaza ma te hape hoi e eita te feia parau-tia e roohia i te ati. Ua na ô aˈera hoi oia e i roohia ˈi o Ioba i te mau fifi e te mauiui e rave rahi, eita ïa e ore no te mea ua hara o ˈna i te Atua.a Ua onoono atoa o Biladada raua o Zophara ia tatarahapa o Ioba i ta ˈna mau hara.—Ioba 8:5, 6; 11:13-15.

Ua haaparuparu to ˈna mau hoa tootoru ia Ioba na roto i te faaiteraa i to ratou iho mau manaˈo maoti hoi i te faaite i te paari o te Atua. Ua tae roa o Eliphaza i te parau e ‘eita te Atua e tiaturi i to ˈna mau tavini’ e ere roa ˈtu i te mea faufaa na Iehova ia riro o Ioba ei taata parau-tia aore ra eita. (Ioba 4:18; 22:2, 3) Mea fifi roa ia feruri i te hoê manaˈo rahi atu â i te haaparuparu—aore ra i te ore e tiaturihia—mai teie te huru! Eita e maerehia ia ore o Iehova e farii ia Eliphaza e to ˈna mau hoa no teie manaˈo faaino. “Aore hoi ta outou parau i au ia ˈu,” o ta ˈna ïa i parau. (Ioba 42:7) Tera râ, to mua ˈtu â te parau haamauiui.

Inaha, ua tuu roa mai o Eliphaza i te mau pariraa tano ore mau. I te mea hoi e aita o ˈna i nehenehe e rave e ia farii mau â o Ioba e ua hara oia, ua hamani aˈera oia i te mau hara ta ˈna i parau e papu maitai ua rave o Ioba. “E ere anei ta oe i te hara rahi? e ta oe ra mau piˈo e ore e hope ia taio?” o te ui ïa a Eliphaza. “Ua rave tia ore noa hoi oe i te mauhaa i to taeae, e ua taratara oe i te ahu o te pohe veve. Aore oe i horoa i te maa pape iti na te poihâ; e te tapea ra oe i te maa a te pohe poia.” (Ioba 22:5-7) Aita roa ˈtu to teie mau pariraa e niu. Ua faataa mai o Iehova iho i te parau no Ioba mai te hoê taata “parau-tia e te paieti.”—Ioba 1:8.

Eaha te huru o Ioba i mua i teie nei mau pariraa i to ˈna haapao maitai? Ma te papu maitai, ua haapeapea te reira ia ˈna e ua faahepohepo hoi ia ˈna, tera râ ua rahi roa ˈtu â oia i te opua e haapapu e mea hape anaˈe teie mau pariraa. Inaha, i te mea hoi e ua faarahi roa ˈtu â oia i te faatia ia ˈna iho, i te hoê taime, ua haamata aˈera oia i te pari ia Iehova no te ati e farereihia ra e ana. (Ioba 6:4; 9:16-18; 16:11, 12) Aore i tâuˈa-faahou-hia te tumu mau no te aimârôraa i ô mai i roto, e ua haamata te tauaparauraa i te riro ei tauaparauraa faufaa ore no nia i te iteraa e e taata parau-tia anei o Ioba aore ra eita. Eaha te mau haapiiraa ta te mau kerisetiano e nehenehe e haapii mai i taua taime aˈoraa fifi mau ra?

1. Eita te hoê kerisetiano here e faaoti e te mau fifi o te hoê taeae o ˈna iho ïa te tumu. E nehenehe te mau faainoraa ino mau no nia i te mau hape tahito—mau hape mau aore ra feruri-noa-hia—e haaparuparu roa i te hoê taata e tamau ra i te faaitoito. Mea hinaaro na te mau taata aau taiâ ia ‘tamahanahanahia’ ratou eiaha râ ia faainohia. (Tesalonia 1, 5:14) Mea hinaaro na Iehova ia riro te mau tiaau “mai te faarǔrǔraa i te vero ra,” eiaha râ mai te “aˈo taahoa” mai ia Eliphaza, Biladada, e o Zophara.—Isaia 32:2; Ioba 16:2.

2. Eita roa ˈtu tatou e tuu i te hoê pariraa mai te peu e aita e haapapuraa maramarama maitai. E ere te mau parau i faaroohia aore ra te mau manaˈo i horoahia—mai to Eliphaza—i te hoê niu maitai no te horoa i te aˈoraa. Ei hiˈoraa, ia horoa te hoê matahiapo i te hoê pariraa hape, e nehenehe o ˈna e erehia i te tiaturi e e faatupu i te manaˈo taiâ. Eaha to Ioba manaˈo i te faarooraa oia i teie aˈo tano ore? Ua tiahi ê o ˈna i to ˈna hepohepo na roto i teie parau hoata: “Te tauturu na oe i te taata paruparu e? e te ora hoi o te rima puai ore ia oe e?” (Ioba 26:2) “E afai [te hoê tiaau haapao maitai] i na rima i faatautauhia i raro ra i nia, e e faaetaeta i te turi paruparu ra,” eita râ o ˈna e faarahi roa ˈtu â i te fifi.—Hebera 12:12.

3. E niuhia te aˈo i nia i te Parau a te Atua, eiaha râ i nia i te manaˈo taata. E mau parau tano ore e te haamauiui atoa hoi te mau parau a te mau hoa o Ioba. Maoti hoi i te aratai ia Ioba i pihai iho ia Iehova, ua aratai ratou ia ˈna ia manaˈo e te vai ra te hoê patu e faataa ê ra ia ˈna i to ˈna Metua i te raˈi ra. (Ioba 19:2, 6, 8) Te faaohiparaa i te Bibilia ma te aravihi, i te tahi aˈe pae, e nehenehe ïa e faatitiaifaro i te mau mea, e faaitoito i te tahi pae, e e horoa i te tamahanahanaraa mau.—Luka 24:32; Roma 15:4; Timoteo 2, 3:16; 4:2.

Noa ˈtu e e tauturu te buka a Ioba i te mau kerisetiano ia taa maitai i te tahi mau fifi, te horoa atoa maira oia i te hoê haapiiraa faufaa mau e faaite mai e nafea râ ia horoa i te aˈo tano.

Nafea ia horoa i te aˈo

Mea taa ê roa te aˈoraa a Elihu i ta te mau hoa tootoru o Ioba, i te pae no te mau parau e i te huru horoaraa a Elihu i taua mau parau ra ia Ioba. Ua faaohipa o ˈna i te iˈoa o Ioba e ua paraparau ia ˈna mai te hoa ra te huru, eiaha mai te huru ra ïa e o ˈna te haava o Ioba. “E tena na, e Ioba, e faaroo mai oe i tau parau nei; e te mau parau atoa na ˈu nei, o ta oe ïa e haapao mai. Inaha! teie au ei mono i te Atua, o to oe hoi ïa hinaaro; e araea atoa ra vau i te hamaniraahia ra.” (Ioba 33:1, 6) Ua haavitiviti atoa o Elihu i te rave ia Ioba ei hiˈoraa no to ˈna haapao maitai. “Te hinaaro nei hoi au ia tiahia mai oe,” o ta ˈna ïa i haapapu mai ia Ioba. (Ioba 33:32) Taa ê atu i ta ˈna huru aˈoraa ma te maitai, ua manuïa o Elihu no te tahi atu mau tumu.

Ma te faaoromai noa e tae roa ˈtu i te taime te tahi pae e faaoti ai i te parau, ua nehenehe maitai atura o Elihu e taa i te mau tumu hou aˈe oia e horoa ˈtu ai i te aˈo. Ma te papu maitai e taata parau-tia o Ioba, e faautua mai anei ïa o Iehova ia ˈna? “Eiaha roa te parau ino ra e hurihia ˈtu i te Atua! eiaha roa te Puaihope ia parauhia i te rave parau ino ra!” o ta Elihu ïa i pahono atu. “E ore to ˈna mana e hiˈo ê i te feia parau-tia ra.”—Ioba 34:10; 36:7.

O te parau-tia anei o Ioba te tumu mau? Ua aratai o Elihu i te manaˈo o Ioba i nia i te hoê manaˈo tano ore. “Ua parau hoi oe e, Ua hau te parau-tia na ˈu i ta te Atua ra” o ta ˈna ïa i faataa. “E nânâ na i to mata i nia i te raˈi na, e hiˈo; e hiˈo atoa i te mau ata ra, e teitei rahi ïa i to oe.” (Ioba 35:2, 5) Mai te mau ata e teitei aˈe ia tatou, na reira atoa te mau haerea o Iehova i te teitei aˈe i to tatou nei mau haerea. Eita ta tatou e nehenehe e haava i ta ˈna huru hamaniraa i te mau mea. “E teie nei, ia mǎtaˈu te taata ia ˈna e tia ˈi: e ore hoi oia e ite noa ˈtu i tei paari te aau ra,” o ta Elihu ïa i faaoti.—Ioba 37:24; Isaia 55:9.

Ua faaineine te aˈoraa papu a Elihu i te feruriraa o Ioba no te farii i te tahi atu haapiiraa no ǒ mai ia Iehova iho ra. Inaha, te vai ra te hoê tuatiraa faahiahia mau i rotopu i te faahaamanaˈo-faahou-raa a Elihu i “te mau ohipa mana [faahiahia] a te Atua,” i roto i te pene 37, e te mau parau iho a Iehova ia Ioba, e faatiahia ra i roto i te mau pene 38 e tae atu i te 41. Papu maitai, te hiˈo ra o Elihu i te mau ohipa e tupu ra ia au i te huru hiˈoraa a Iehova. (Ioba 37:14) Nafea te mau kerisetiano e nehenehe ai e pee i te hiˈoraa maitai roa o Elihu?

Mai ia Elihu, e hinaaro atoa te mau tiaau e riro ei mau taata papu e te maitai, i te haamanaˈoraa e e mau taata tia ore atoa ratou. Mea maitai aˈe no ratou ia faaroo maite ratou ia nehenehe ratou e ite i te mau ohipa i tupu e e taa i te mau mea e tuatapapahia ra hou e horoa ˈi i te aˈoraa. (Maseli 18:13) Hau atu, na roto i te faaohiparaa i te Bibilia e te mau buka bibilia, e nehenehe ratou e papu e o te manaˈo o Iehova te matara mai.—Roma 3:4.

Taa ê atu i te horoaraa mai i teie mau haapiiraa maitai roa na te mau matahiapo, te haapii mai nei te buka a Ioba ia tatou nafea râ ia faaruru i te mau fifi ia au i te hoê huru hiˈoraa aifaito.

Te mau huru o te ore e tia ia faatupu i roto i te mau huru tupuraa au ore

Ma te haaparuparuhia e to ˈna mauiui e te haapeapeahia e to ˈna mau taata tamahanahana haavare, ua hepoheho roa o Ioba e ua taiâ. “Ia mou te mahana i fanau ai au nei, e te rui i parauhia ˈi e, ua tô . . . Ua fiu roa vau i to ˈu nei oraraa,” o ta ˈna ïa i parau ma te autâ. (Ioba 3:3; 10:1) Ma te ore e manaˈo e o Satani te tumu, ua na ô aˈera oia e o te Atua te tumu o to ˈna mau ati. Inaha, e ere roa ˈtu hoi i te mea tano ia mauiui te hoê taata parau-tia. (Ioba 23:10, 11; 27:2; 30:20, 21) Ua haapouri teie huru ia Ioba no te tahi atu mau ohipa e ua aratai hoi te reira ia ˈna ia faaino i te mau huru o te Atua i nia i te huitaata nei. Teie ta Iehova i ani atu: “E faaore mau â ta oe i ta ˈu ra faaauraa? E faahapa mai â oe ia ˈu ia tiahia oe ra?”—Ioba 40:8.

Peneiaˈe o ta tatou e rave oioi ia farerei tatou i te hoê huru tupuraa au ore, te manaˈoraa ïa e o tatou te haamauiuihia ra, mai ia Ioba. Te pahonoraa matauhia, o te aniraa ïa e, ‘No te aha o vau? No te aha hoi te tahi pae—e mau taata ino aˈe hoi ia ˈu nei—e fanaˈo ai i te hoê oraraa hau aˈe?’ E mau manaˈo tano ore teie ta tatou e nehenehe e patoi na roto i te feruri-hohonu-raa i te Parau a te Atua.

Taa ê atu ia Ioba, e nehenehe ta tatou e taa i te mau tumu rarahi. Ua ite tatou e “te hahaere nei [Satani] mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna.” (Petero 1, 5:8) Mai ta te buka a Ioba e faaite ra, e oaoa roa te Diabolo i te ofati i to tatou haapao maitai na roto i te faatupuraa i te mau fifi i nia ia tatou nei. Ua ineine o ˈna i te haapapu e ta ˈna opuaraa ia riro noa ïa tatou ei mau Ite no Iehova no te tau e maitai ai ra. (Ioba 1:9-11; 2:3-5) E itoito anei to tatou no te faateitei i te mana hope o Iehova e no te haapapu e e haavare mau â te Diabolo?

Te faaite ra te hiˈoraa o Iesu, e o te tahi atu mau tavini haapao maitai a Iehova, e eita te tahi mau huru haamauiuiraa e nehenehe e apehia i roto i te amuiraa o te mau mea nei. Ua parau atu o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e e tia ia ratou ‘ia amo i to ratou pou haamauiuiraa’ mai te peu e hinaaro ratou e pee ia ˈna. (Luka 9:23) Peneiaˈe to tatou iho “pou haamauiuiraa” o te hoê ïa aore ra hau atu o te mau ati ta Ioba i faaoromai—te maˈi, te poheraa tei herehia e tatou, te taiâ, te fifi i te pae faanavairaa faufaa, aore ra te patoiraa no ǒ mai i te mau taata faaroo ore ra. Noa ˈtu eaha te huru fifi ta tatou e riro i te faaruru, te vai ra te hoê tuhaa maitai no te huru tupuraa ta tatou e faaruru. E nehenehe tatou e faariro i te mau ohipa ta tatou e farerei ra mai te hoê ravea no te faaite i to tatou faaoromai e no te faaite i to tatou taiva ore ia Iehova.—Iakobo 1:2, 3.

Ua na reira mau hoi te mau aposetolo a Iesu. I muri noa ˈˈe i te Penetekose, ua hamani-ino-hia ratou i te mea e ua poro ratou no nia ia Iesu. Maoti hoi i te haaparuparu, ua haere ê atura ratou ma “te oaoa.” Ua oaoa ratou, eiaha no te haamauiuiraa iho, tera râ “no to ˈna iˈoa [to Iesu] i manaˈohia ˈi ratou e au ia ratou taua hamani ino ra.”—Ohipa 5:40, 41.

Papu maitai, eita te taatoaraa o to tatou mau fifi e tupu i nia ia tatou no te mea te tavini ra tatou ia Iehova. E nehenehe to tatou mau fifi na tatou iho i faatupu—i roto i te tahi faito. Aore ra peneiaˈe, e ere roa ˈtu na tatou te hape, ua faaino râ te fifi i to tatou aifaitoraa i te pae varua. Noa ˈtu eaha te huru tupuraa, e riro te hoê huru haehaa mai to Ioba i te tauturu ia tatou ia ite e nohea mai te mau hape. Ua farii o Ioba i mua i te aro o Iehova: “Ua parau vau i tei ore i itea e au ra.” (Ioba 42:3) Te taata e farii i ta ˈna mau hape mai teie te huru, e riro ïa oia i te ohie aˈe i te ape i to a muri aˈe mau fifi. Mai ta te maseli e parau ra, “e ite te taata haapao i te ino, e ua ape ihora.”—Maseli 22:3.

Te vahi faufaa roa ˈtu â, te faahaamanaˈo maira te buka a Ioba ia tatou e eita to tatou mau fifi e vai noa mai e a muri noa ˈtu. Te na ô ra te Bibilia e: “Inaha hoi tatou, te parau nei tatou e, e ao to te feia i tamau maite i te faaoromai. Ua ite outou i te faaoromai o Ioba ra, e ua ite hoi outou i ta te Fatu i te aroha, e te hamani maitai rahi.” (Iakobo 5:11) E nehenehe tatou e papu e e na reira atoa o Iehova i te haamauruuru i ta ˈna mau tavini taiva ore i teie nei mahana.

E hiˈo tia atoa tatou i mua, i te tau te mau huru fifi atoa—“te mau mea tahito”—e ore roa ˈi. (Apokalupo 21:4) E tae noa ˈtu i te taime te mahana e fa mai ai, e riro te buka a Ioba ei aratai faufaa rahi mau o te nehenehe e tauturu ia tatou ia faaruru i te mau fifi ma te paari e te aravihi.

[Nota i raro i te api]

a Ia parau te Bibilia e “o ta te taata e ueue ra, o ta ˈna â ïa e ooti mai,” e ere ïa te auraa e ia faaruru te hoê taata i te ati, e faautuaraa ïa te reira no ǒ mai i te Atua ra. (Galatia 6:7) I roto i teie nei ao e faaterehia nei e Satani, e pinepine te feia parau-tia i te faaruru rahi aˈe i te fifi i te feia ino. (Ioane 1, 5:19) “E e ririhia outou e te taata atoa no to ˈu nei iˈoa,” o ta Iesu ïa i parau atu i ta ˈna mau pǐpǐ. (Mataio 10:22) E nehenehe te maˈi e te tahi atu mau huru ati e roohia i nia i te mau tavini haapao maitai atoa a te Atua.—Salamo 41:3; 73:3-5; Philipi 2:25-27.

[Hohoˈa i te api 28]

“E hiˈo atoa i te mau ata ra, e teitei rahi ïa i to oe.” I te na reira o Elihu, ua tauturu aˈera oia ia Ioba ia ite e e teitei aˈe to Iehova mau haerea i to te taata

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono