A manuïa i te aperaa i te marei o te nounou
“Area te feia e mârô e ia rahi te taoˈa, e roohia ïa i te ati, e te marei.”—TIMOTEO 1, 6:9.
1. No te aha tatou e feruri ai i te mau marei?
IA FAAHITIHIA te parau “marei,” e manaˈo paha outou i te hoê taata auau o te huna ra i te tahi taoˈa no te haru i te hoê animala ite ore. Teie râ, te haapapu maitai ra te Atua e, te mau marei atâta roa ˈˈe no tatou nei, e ere ïa teie mau taoˈa mau, o te mea râ o te nehenehe e haru ia tatou i te pae varua aore ra morare. Ua riro te Diabolo ei taata aravihi rahi no te tuu i teie mau huru marei.—Korinetia 2, 2:11; Timoteo 2, 2:24-26.
2. (a) Nafea Iehova ia tauturu ia tatou ia ape i te mau marei atâta? (b) Eaha te huru marei o te hiˈopoahia i teie nei?
2 Te tauturu nei Iehova ia tatou na roto i te haapapuraa i te tahi o te mau marei e rave rahi e te huru rau a Satani. Ei hiˈoraa, te faaara maira te Atua e e nehenehe to tatou utu, aore ra to tatou vaha, e riro ei marei mai te peu e e paraparau tatou ma te maamaa, te etaeta, aore ra no nia i te mea eita e tia ia tatou ia parau. (Maseli 18:7; 20:25) E nehenehe te teoteo e riro ei marei, mai te amui-tamau-raa ˈtu i roto i te feia riri vave noa. (Maseli 22:24, 25; 29:25) E hiˈo na râ tatou i te tahi atu marei: “Area te feia e mârô e ia rahi te taoˈa, e roohia ïa i te ati, e te marei, e te nounou maamaa e rave rahi, e ino ai te taata ra, e topa taue ai te taata i roto i te ino rahi faarue roa ra, e te pohe mure ore.” (Timoteo 1, 6:9) Te mea i muri mai i teie marei aore ra to ˈna niu, e nehenehe ïa e haapotohia na roto i te parau ra “nounou.” Noa ˈtu e mea pinepine te nounou i te tapaohia na roto i te hinaaro papu e ia monihia, ua riro te nounou ei marei ua rau to ˈna mau huru.
Te faaara maira Iehova i te atâtaraa
3, 4. Eaha te haapiiraa no nia i te nounou e vai ra i roto i te aamu tahito o te taata?
3 A tahi, ua riro te nounou ei hiaai tano ore aore ra rahi roa ia noaa atu â te moni anei, aore ra te mau taoˈa, te mana, te mau taatiraa i te pae tino, aore ra te tahi atu mau mea. E ere tatou te feia matamua o tei haamǎtaˈuhia e te marei o te nounou. I mutaa ihora i te ǒ i Edene ra, ua topa o Eva e i muri iho o Adamu i roto i te marei o te nounou. Mea rahi aˈe te ite i te pae no te oraraa to te tane a Eva ia ˈna, e na Iehova iho i haapii ia ˈna. Ua horoa mai te Atua i te hoê nohoraa paradaiso no raua. E nehenehe raua e fanaˈo i te mau mea maitatai pue noa e te maa huru rau, tei tupu i roto i te repo tei ore i viiviihia. E nehenehe ta raua e fanau mai i te mau tamarii tia, e e ora e e tavini i te Atua e o ratou e a muri noa ˈtu. (Genese 1:27-31; 2:15) Eita anei te reira e navai no te haamâha i te hoê taata?
4 Teie râ, eita te hoê taata o te navai maitai ra e paruruhia i te marei o te nounou. Ua topa o Eva i roto i te marei na roto i te manaˈoraa e riro mai te Atua, ia rahi atu to ˈna tiamâraa e na ˈna iho e haamau i ta ˈna mau ture. E au ra e ua hinaaro o Adamu e parahi noa i pihai iho i ta ˈna vahine nehenehe mau, noa ˈtu eaha tei titauhia. I te mea e e tae roa teie mau taata tia roa i te topa i roto i te marei o te nounou, te taa ra ïa ia outou e no te aha te nounou e riro ai ei ohipa atâta no tatou.
5. Eaha te faufaaraa no tatou ia ape i te marei o te nounou?
5 E tia ia tatou ia ara i te toparaa i roto i te marei o te nounou no te mea ua faaara mai te aposetolo Paulo e: “Eaha! aita outou i ite e e ore te feia parau-tia ore e parahi i te basileia o te Atua? Eiaha e vare; e ore hoi te taiata, e te haamori idolo, e te faaturi, e te mahu, e te paia, e te eiâ, e te nounou taoˈa . . . e parahi i te basileia o te Atua.” (Korinetia 1, 6:9, 10) Te parau atoa ra te aposetolo Paulo ia tatou e: “Area te faaturi, e te mau parau faufau atoa, e te nounou taoˈa, eiaha roa ia faahitihia i roto ia outou.” (Ephesia 5:3) Eiaha ïa te nounou ia riro noa ˈˈe ei tumu parau tauaparauraa no te faanavenaveraa i to tatou tino tia ore.
6, 7. (a) Eaha te mau hiˈoraa a te Bibilia o te haapapu ra i te puai o te nounou? (b) No te aha teie mau hiˈoraa e riro ai ei faaararaa no tatou nei?
6 Ua haapapai Iehova e rave rahi mau hiˈoraa no te faaara ia tatou i te atâtaraa o te nounou. A haamanaˈo na i te nounou o Akana. Ua parau te Atua e e tia ia haamouhia o Ieriko, area te auro, te ario, te veo, e te auri ra, e faataahia ïa no Ta ˈna faufaa. Peneiaˈe i te omuaraa ra, ua manaˈo iho â o Akana e pee i teie faaueraa, teie râ, ua topa oia i roto i te marei o te nounou. I to ˈna taeraa ˈtu i Ieriko, mai te mea ra e e tere hoohoo haere teie to ˈna i reira to ˈna iteraa i te mau tauihaa maere mau, e tae noa ˈtu te hoê ahu haviti mau e tano maitai ia ˈna. I to ˈna raveraa mai i te auro e te ario moni rahi, ua manaˈo paha oia e, ‘Auê hoi e! Ua tanohia vau! E au roa teie ohipa i te eiâ.’ E tera iho â! I to ˈna nounouraa i te taoˈa e tia ia haamouhia aore ra ia horoahia, te eiâ ra ïa oia i te Atua, e ua pohe o Akana no te reira. (Iosua 6:17-19; 7:20-26) A hiˈo atoa na i te mau hiˈoraa o Gehazi e o Iuda Isakariota.—Arii 2, 5:8-27; Ioane 6:64; 12:2-6.
7 Eiaha ia moehia ia tatou i te mea e e ere na feia tootoru nei i te mau taata etene o tei ore i ite i te mau ture a Iehova. Tei roto râ ratou i te hoê taairaa pûpûhia e te Atua ra. Ua ite ratou pauroa i te mau semeio o te tia hoi ia haaputapû hohonu i roto ia ratou i te mana o te Atua e te faufaaraa ia tapea noa i to ˈna farii maitai. Noa ˈtu râ, ua riro te marei o te nounou ei turoriraa no ratou. E nehenehe atoa tatou e faaino i to tatou mau taairaa e te Atua mai te peu e e vaiiho tatou ia tatou iho ia topa i roto i te marei o te nounou, noa ˈtu eaha te huru. Eaha iho â râ te mau huru nounou tei riro ei mea atâta roa no tatou?
Te marei o te nounouraa i te moni aore ra i te taoˈa
8. Te horoa maira te Bibilia i teihea faaararaa no nia i te moni?
8 Ua faaroo te rahiraa o te mau kerisetiano i te mau faaararaa maramarama maitai no roto mai i te Bibilia no nia i te faatupuraa i te here no te mau faufaa, te hiaai rahi no te moni. No te aha e ore ai e hiˈopoa faahou i te tahi, tei papaihia i roto i te Mataio 6:24-33; te Luka 12:13-21; e te Timoteo 1, 6:9, 10? Peneiaˈe te manaˈo ra outou e te farii nei outou e te pee nei outou i teie mau aˈoraa, tera râ aita anei o Akana, o Gehazi, e o Iuda i parau atoa e te farii ra ratou i te reira? Oia mau, eiaha tatou ia faaea noa i nia i te faito o te fariiraa i roto i to tatou feruriraa. E tia ia tatou ia haapao maitai e ia ore te marei o te nounouraa i te moni aore ra i te taoˈa ia mana i nia to tatou oraraa i te mau mahana atoa.
9. No te aha e tia ˈi ia tatou ia hiˈopoa i to tatou haerea no nia i te hooraa mai i te taoˈa?
9 I roto i te oraraa o te mau mahana atoa, mea pinepine tatou i te hoo mai i te taoˈa—te maa, te ahu, e te mau tauihaa no te fare. (Genese 42:1-3; Arii 2, 12:11, 12; Maseli 31:14, 16; Luka 9:13; 17:28; 22:36) Teie râ, te faaitoito noa nei te ao o te tapihooraa i te hiaai e hoo faarahi i te mau taoˈa apî roa ˈˈe. E rave rahi mau poroi faatianiani na roto i te mau vea tamahana, te tahi atu mau vea, e te afata teata o tei riro ei mau faahemaraa huna no te faaara i te nounou. Te vai atoa ra teie mau faahemaraa i roto i te mau fare hooraa taoˈa e te mau rahiraa piriaro e apapa noa ra, te mau pereue, te mau ahu, e te mau ahu omono, e te mau paepae tiaa apî, te mau tauihaa uira, e te mau pata hohoˈa. Mea maitai paha ia aniani te mau kerisetiano e, ‘Ua riro anei te hooraa mai i te taoˈa ei ohipa faufaa roa aore ra ei faaanaanataeraa rahi i roto i to ˈu oraraa?’ ‘E faaohipa mau anei au i te mau tauihaa apî o ta ˈu e ite ra, aore ra te pîpî noa ra anei te ao o te tapihooraa i te mau huero o te nounou i roto ia ˈu?’—Ioane 1, 2:16.
10. Eaha te marei o te nounou tei riro iho â râ ei mea atâta no te mau tane?
10 Mai te peu e ua riro te hooraa mai i te taoˈa ei marei matauhia no te mau vahine, ua riro te imiraa i te moni ei marei no te rahiraa o te mau tane. Ua faahohoˈa o Iesu i teie marei e te hoê taata taoˈa e moni maitai ta ˈna tera râ, ua opua oia e ‘vavahi i ta ˈna mau fare vairaa maa nei, a faatia ˈi ei fare rahi, ei reira pue ai ta ˈna taoˈa e ta ˈna maa.’ Aita o Iesu i huna i te atâtaraa: “E ara ia outou i te nounou taoˈa.” (Luka 12:15-21) Noa ˈtu e e taata moni tatou aore ra eita, e tia ia tatou ia haapao i teie aˈoraa.
11. Nafea te hoê kerisetiano ia topa i roto i te marei o te nounouraa ia rahi â ta ˈna moni?
11 Mea pinepine te nounou e ia rahi aˈe te moni, aore ra te mau taoˈa e hoohia mai e te moni, i te tupu huna noa mai. E nehenehe e faaiteitehia mai mai te hoê ravea ia moni-oioi-hia tatou—peneiaˈe te taime tano e farereihia i te hoê noa taime i roto i te oraraa ia hoonahia na roto i te tuuraa i ta ˈna moni i roto i te hoê ohipa atâta. E nehenehe te hoê taata e hema ia noaa mai te moni na roto i te mau peu tapihooraa e ere i te mea tano roa aore ra e ofati ra i te ture. E nehenehe teie hiaai nounou e faatupu i te hoê mana puai, e faatopa i roto i te marei. (Salamo 62:10; Maseli 11:1; 20:10) Ua haamata vetahi i roto i te amuiraa kerisetiano i te tahi mau ohipa tapihooraa ma te tiaturi e e riro to ratou mau taeae tei horoa hoi i to ratou tiaturi ei feia hoohoo matamua. Mai te peu e ta ratou tapao, e ere noa ïa te horoaraa i te hoê tauihaa faufaa aore ra te hoê tauturu na roto i te ‘rave-puai-raa i te ohipa, i te raveraa to ratou rima i te mea maitai,’ tera râ, ia moni-oioi-hia ratou i nia i te tua o te tahi atu mau kerisetiano, na te nounou ïa e turai ra ia ratou. (Ephesia 4:28; Maseli 20:21; 31:17-19, 24; Tesalonia 2, 3:8-12) Ua aratai te nounouraa i te moni ia vetahi pae i roto i te hautiraa i te mau taviriraa, te mau parieraa, aore ra te mau tombola. Area vetahi ra, ma te aroha ore e te aifaito ore, ua faatupu ïa ratou i te mau hororaa i mua i te haavaraa ia noaa mai te re aore ra te aufauraa rahi.
12. No te aha tatou e ite ai e e nehenehe te nounou moni e araihia?
12 Ua riro teie mau huru tupuraa ei mau tuhaa te tia ia tatou ia hiˈopoa ia tatou tataitahi ia ite tatou ma te haavare ore mai te peu e te ohipa ra anei te nounou i roto ia tatou. E mai te peu noa ˈtu e mai te reira te huru, e nehenehe tatou e taui. A haamanaˈo e ua taui o Zakaio. (Luka 19:1-10) Mai te peu e te ite ra te tahi e te fifihia ra oia e te nounouraa i te moni aore ra i te taoˈa, e tia ia ˈna ia faaoti mai ia Zakaio ra, ia horo mai i rapae i te marei.—Ieremia 17:9.
Te nounou i roto i te tahi atu mau tuhaa o te oraraa
13. Te huti ra te Salamo 10:18 i to tatou ara-maite-raa i nia i teihea marei ê atu o te nounou?
13 Te manaˈo nei vetahi e mea ohie ia ite i te atâtaraa o te nounou i roto i te mau tuhaa mai te moni aore ra te mau taoˈa, i te tahi atu mau tuhaa tei reira atoa oia. Te na ô ra te hoê titionare a te reo Heleni e te pǔpǔ parau i hurihia na roto i te parau ra “nounou” aore ra “faahinaaro,” teie ïa te auraa “‘e hinaaro hau atu â,’ e tano no te mana e vetahi atu â, e tae noa ˈtu i te faturaa i te tahi mea.” Oia mau, e nehenehe tatou e topa i roto i te marei na roto i te hinaaroraa ma te nounou e faatere i nia ia vetahi ê, peneiaˈe ia mehameha ratou i raro aˈe i to tatou mana.—Salamo 10:18.
14. I roto i teihea mau tuhaa te hiaai i te mana i riro ai ei mea atâta?
14 Mai matamua mai â, mea au roa na te taata tia ore ia faatere ia vetahi ê. Ua ite atea te Atua i te faahopearaa peapea o te hara taata nei, oia hoi e rave rahi mau tane o te riro ei “fatu” i nia i ta ratou mau vahine. (Genese 3:16) Ua haere atu râ teie hapa i rapaeau i te faaipoiporaa. E mau tausani matahiti i muri aˈe, ua tapao te hoê taata papai bibilia e ‘ua faahepo te taata i te taata no to ˈna ra ati.’ (Koheleta 8:9) Ua ite hoi outou i te tanoraa o teie mau parau i roto i te mau ohipa politita e ta te nuu, teie râ, peneiaˈe paha i roto i to tatou iho nei oraraa, te tutava atoa ra anei tatou e faarahi i to tatou mana aore ra i ta tatou faatereraa?
15, 16. I roto i teihea tuhaa e nehenehe ai te hoê kerisetiano e hema i te hiaairaa i te mana rahi? (Philipi 2:3)
15 Ua taaihia tatou paatoa i te tahi atu mau taata—e to tatou iho utuafare aore ra vetahi atu mau fetii, i ta tatou vahi raveraa ohipa aore ra i te fare haapiiraa, e to tatou mau hoa, e i roto i te amuiraa. I te tahi mau taime, aore ra mea pinepine, e tuhaa atoa paha ta tatou i roto i te faaotiraa i te ohipa e ravehia, e tae noa ˈtu e mea nafea aore ra afea e ravehia ˈi. E ere te reira i te mea hape aore ra i te mea ino. Teie râ, mea au roa anei na tatou ia faaohipa i te mana e vai ra paha ia tatou nei? Mea au roa anei na tatou e na tatou te parau hopea e te hiaai rahi ra anei tatou i te reira? Mea pinepine te mau raatira aore ra te mau paoti ohipa no teie nei ao i te faaite i teie haerea na roto i te haaatiraa ia ratou e te feia e parau noa mai e e, o te ore e horoa mai i te mau manaˈo ê atu, e o te ore e patoi atu i te hinaaro (nounou) i te mana a to teie nei ao o ta ratou mau faatere.
16 E marei teie te tia ia apehia i roto i to tatou mau taairaa e to tatou mau hoa kerisetiano. Ua parau o Iesu e: “Ua ite outou e, te faahepo nei te hui mana o te [mau nunaa] ia ratou, e te feia rarahi ra te mana ra ïa i nia iho ia ratou. Eita râ e tia ia na reira i roto ia outou; o te hinaaro râ i te faarahi i roto ia outou na, ia riro ïa oia ei tavini no outou e tia ˈi.” (Mataio 20:25, 26) E tia ia itehia teie haehaa i roto i te huru o te mau matahiapo kerisetiano ratou ratou iho, i nia i te mau tavini tauturu, e i nia i te nǎnǎ. Ei hiˈoraa, te faaite ra anei te hoê tiaau peretiteni i to ˈna hiaai i te mana i te mea e e tauaparau atu oia e te tahi atu mau matahiapo i roto noa i te mau ohipa rii haihai, area te mau faaotiraa faufaa atoa ra, na ˈna anaˈe ïa e rave? Te hinaaro mau ra anei oia e tufa i te mau ohipa? E nehenehe te mau fifi e tupu mai te peu e e faahepo rahi roa te hoê tavini tauturu e aratai ra i te hoê putuputuraa no te pororaa i roto i ta ˈna mau faanahoraa, e peneiaˈe e haamau atoa oia i te mau ture.—Korinetia 1, 4:21; 9:18; Korinetia 2, 10:8; 13:10; Tesalonia 1, 2:6, 7.
17. No te aha e mea tano ia faahiti i te maa ia tuatapapa tatou i te marei o te nounou?
17 Te maa, o te tahi atu ïa tuhaa o te faatopa nei e rave rahi i roto i te nounou. Parau mau, e mea tano iho â ia oaoa i te amuraa i te maa e te inuraa; te faahiti ra te Bibilia i te reira ma te au. (Koheleta 5:18) Teie râ, e ere i te mea varavara e ia rahi roa teie hiaai i roto i te roaraa o te tau, e ia hau atu i te faito e au e e navai. Ahiri e ere te reira i te hoê tuhaa e tia i te mau tavini a Iehova ia ara, no te aha ïa te Parau a Iehova e parau ai i roto i te Maseli 23:20: “Eiaha oe e amui atoa i te feia i taero i te uaina ra; i roto i te feia oehamu tiaâ [amu hua i te maa] ra”? Nafea râ tatou ia ape i teie marei?
18. Eaha te hiˈopoaraa ia tatou iho no nia i te maa e te inu te tia ia tatou ia rave?
18 Aita te Atua e parau ra e e tia i to ˈna nunaa ia pee i te tahi haapaeraa maa etaeta. (Koheleta 2:24, 25) Eita râ oia e farii e ia faariro tatou i te maa e te inu ei tuhaa matamua i roto i ta tatou mau tauaparauraa e ta tatou mau faanahoraa. E tia ia tatou ia ani ia tatou iho e, ‘E navenave rahi roa anei au ia faataa anaˈe au i te tahi maa o ta ˈu i amu aore ra o ta ˈu e opua ra e amu?’ ‘E paraparau noa anei au no te maa e te inu?’ Te tahi atu tapao, o to tatou ïa huru ia amu anaˈe tatou i te maa o ta tatou i ore i faaineine aore ra i aufau, peneiaˈe ia titau-manihini-hia tatou i te tahi fare aore ra ia horoa-noa-hia te maa i te hoê tairururaa kerisetiano. E amu anei tatou hau atu i tei matauhia e tatou? Te haamanaˈo ra tatou e ua haafaufaa rahi roa o Esau i te maa, e ua fifihia oia e a muri noa ˈtu.—Hebera 12:16.
19. Nafea te nounou ia riro ei fifi i te pae no te navenaveraa i te pae taatiraa?
19 Te haamaramarama maira o Paulo no nia i te tahi atu marei: “Area te faaturi, e te mau parau faufau atoa, e te nounou taoˈa, eiaha roa ia faahitihia i roto ia outou, o te au ïa i te feia moˈa ra.” (Ephesia 4:17-19; 5:3) Oia mau, e nehenehe te nounou no te navenave i te pae taatiraa e tupu mai. E tanoraa mau to teie oaoaraa i roto i te mau taairaa o te faaipoiporaa. E tuhaa to te here fatata taaihia e teie navenaveraa no te tautururaa i te tane e te vahine ia ati maite i te tahi e te tahi i roto i te roaraa o te mau matahiti faaipoiporaa. Eita râ e nehenehe e patoi e te tuu nei te ao o teie mahana i te hoê faufaaraa rahi roa i nia i te mau taatiraa o te tino, ma te faaite e mea tano iho â te peu nounou e au i ta Paulo i faahiti na. E farii-oioi-hia iho â râ teie manaˈo hape no nia i te navenave i te pae taatiraa e te feia o te mataitai nei i te peu taiata e te mau taata aita e ahu e ite-pinepine-hia nei i teie mahana i roto e rave rahi mau hohoˈa, mau ripene video, e mau vea, e tae noa ˈtu i te mau vahi faaanaanataeraa.
20. Nafea te mau kerisetiano ia ara i te atâtaraa o te nounou i roto i te mau taatiraa i te pae tino?
20 Te faaite ra te faatiaraa no nia i to Davida hararaa e o Bate-seba e e nehenehe te hoê tavini a te Atua e topa i roto i te marei o te nounou i te pae taatiraa. Noa ˈtu e e tiamâraa to ˈna no te fanaˈo i te navenave i roto i to ˈna iho faaipoiporaa, ua vaiiho o Davida i te hinaaro tia ore i te pae taatiraa ia rahi roa. I to ˈna iteraa i te haviti o te vahine a Uria, ua vaiiho noa ˈtura oia e ia tupu te manaˈo—e te ohipa—e faanavenave ia ˈna ma te tia ore e teie vahine. (Samuela 2, 11:2-4; Iakobo 1:14, 15) Mea papu maitai e e tia ia tatou ia haapae roa i teie huru nounou. E tae noa ˈtu i roto i te faaipoiporaa, e mea tano ia haapae i te nounou. Oia hoi te auraa ia haapae roa i te mau peu taatiraa faufau roa. E riro te tane o te hinaaro mau ra e haapae i te nounou i roto i teie tuhaa, i te anaanatae atu i to ˈna hoa, ia ore te maitiraa o ta raua toopiti atoa ra i rave no nia i te faataimeraa i te fanau ia haafaufaa roa ˈtu â i to ˈna iho navenave, i te oraora-maitai-raa o ta ˈna vahine i teie nei e a muri aˈe.—Philipi 2:4.
A tapea maite i to outou hinaaro e ape i te nounou
21. No te aha e ore e tia ia tatou ia haaparuparu i muri aˈe i ta tatou tauaparauraa no nia i te nounou?
21 Aita o Iehova e horoa ra i te mau faaueraa aore ra te mau faaararaa no to ˈna tiaturi ore ia tatou. Ua ite oia e te hinaaro nei ta ˈna mau tavini pûpûhia e tavini ia ˈna ma te taiva ore, e te tiaturi nei oia e e tamau noa te pae rahi i te na reira. No nia i to ˈna nunaa i roto i to ˈna taatoaraa, e nehenehe oia e faahiti i te hoê â parau o ta ˈna i faaite no nia ia Ioba ia ˈna i na ô atu ia Satani e: “Ua hiˈo anei oe i tau tavini ia Ioba? aita hoi o ˈna e faito i nia i te fenua nei, e taata parau-tia e te paieti, e te mǎtaˈuraa i te Atua, e te faarueraa i te ino?” (Ioba 1:8) Te faaara nei to tatou Metua here e te tiaturi i nia i te raˈi ia tatou i te mau marei atâta, mai tei taaihia e te mau huru nounou, no te mea te hinaaro ra oia e ia tapea maite tatou i to tatou viivii ore e to tatou haapao maitai ia ˈna.
22. Eaha ta tatou e rave mai te peu e ua faaite mai ta tatou haapiiraa i te hoê vahi atâta aore ra paruparu to tatou?
22 Ua noaa mai ia tatou tataitahi te hinaaro no te nounou, e peneiaˈe ua faatupu atu â tatou i te reira i raro aˈe i te mana o teie ao ino. Eaha ïa mai te peu e i roto i ta tatou tuatapaparaa i te nounou—i te pae no te moni, te mau taoˈa, te mana e te faatereraa, te maa, aore ra te navenave i te pae taatiraa—e ite outou i te tahi paruparu? A haapao ïa i teie aˈoraa a Iesu: “E te hapa ra oe i to rima, e tâpû ê atu; e maitai hoi oe i te rima hoê ia tae i te ao ra, i te rima piti ia tae i te [Gehena] ra.” (Mareko 9:43) A rave i te mau tauiraa i titauhia i roto i to outou haerea aore ra ta outou mau anaanataeraa. A ape i te marei pohe ra o te nounou. E maoti te tauturu a te Atua, e nehenehe outou e ‘tae i te ora ra.’
Eaha ta ˈu i haapii?
◻ No te aha tatou e feruri ai no nia i te marei o te nounou?
◻ Na roto i teihea mau ravea e nehenehe ai te nounou i te moni aore ra i te taoˈa e faahema ia tatou?
◻ Nafea te nounou i roto i te tahi atu mau tuhaa o te oraraa e riro ai ei mea atâta mau?
◻ Eaha to tatou haerea i nia i te tahi paruparu to tatou i te pae no te nounou?