Eiaha e vaiiho i te hoê noa ˈˈe taata ia faaino i ta outou mau peu maitatai
“Eiaha e vare, e ino te [peu] maitai i te amuiraa iino ra.”—KORINETIA 1, 15:33.
1, 2. (a) Eaha te huru o te aposetolo Paulo i nia i te mau kerisetiano no Korinetia, e no te aha? (b) Eaha te aˈoraa taa ê ta tatou e tuatapapa?
E HURU horuhoru puai mau te here metua! E turai oia i te mau metua ia haapae ia ratou iho no ta ratou mau tamarii, ia haapii e ia aˈo ia ratou. E ere paha te aposetolo Paulo i te metua tane i te pae tino, tera râ, ua papai atu oia i te mau kerisetiano no Korinetia e: “Auahuru noa ˈtu â te tausaniraa o ta outou orometua i te Mesia nei, aita rea o outou metua: na ˈu hoi outou i fanau ei pǐpǐ na te Mesia ra na Iesu, i te evanelia nei.”—Korinetia 1, 4:15.
2 Na mua ˈtu, ua tere atu o Paulo i Korinetia, i reira to ˈna pororaa ˈtu i te mau ati Iuda e te mau Heleni. Ua tauturu oia e ia haamauhia te amuiraa no Korinetia. I roto i te tahi atu rata, ua faaau o Paulo i teie aupuru to ˈna e to te hoê metua vahine, teie râ ua riro oia mai te hoê metua tane no te mau Korinetia. (Tesalonia 1, 2:7) Mai ta te hoê metua tane i te pae tino e rave, ua aˈo o Paulo i ta ˈna mau tamarii pae varua. E nehenehe outou e faufaahia i ta ˈna aˈoraa e au i ta te hoê metua tane ra i te mau kerisetiano no Korinetia: “Eiaha e vare, e ino te [peu] maitai i te amuiraa iino.” (Korinetia 1, 15:33) No te aha o Paulo i papai atu ai i teie parau i to Korinetia? Nafea tatou ia faaohipa i teie aˈoraa?
E aˈoraa no ratou e no tatou atoa
3, 4. Eaha ta tatou i ite no nia i te oire o te senekele matamua no Korinetia e to ˈna huiraatira?
3 I te senekele matamua, ua papai te taata tuatapapa geotarafia Heleni ra o Strabo e: “Ua parauhia e e oire ‘moni’ o Korinetia no ta ˈna mau ohipa tapihooraa, i te mea e tei nia oia i te hoê vahi tuatiraa e te faatere ra oia e piti uahu, hoê e aratai tia ˈtu i Asia, e te tahi i Italia; e mea ohie aˈe no te faahaereraa mai i te mau taoˈa mai teie na fenua e piti.” I te mau piti matahiti atoa, e arato mai na te mau Hautiraa tuiroo no Korinetia i te mau nahoa taata rahi i teie oire.
4 Eaha ïa te huru o te mau taata o teie oire tei riro ei pu no te mana faatere e oia atoa no te haamoriraa navenave tino o Aphrodite? Ua faataa te orometua haapii ra o T. S. Evans e: “Ua naeahia paha te huiraatira e 400 000 taata. E totaiete ihotumu teitei [teie], tera râ, mea otia ore ta ratou mau peu morare, e mea faufau atoa hoi. . . . Te tapao taa ê o te mau Heleni e faaea ra i Achaïa, o to ratou ïa tapitapi i te pae no te ite o te feruriraa e te hiaai rahi i te mau mea apî. . . . Ua riro hoi to ratou miimii mai te mori arahu tei ineine i te ama i te auahi o te mau pǔpǔ amahamaha.”
5. Eaha te atâtaraa ta te mau taeae no Korinetia i faaruru?
5 I muri aˈe, ua tae roa atoa te amuiraa i te faaamahamahahia e te feia te vai noa râ i roto ia ratou teie mau tataˈuraa manaˈo teoteo. (Korinetia 1, 1:10-31; 3:2-9) Te hoê fifi rahi, oia hoi te parau ra vetahi e: “Aore e tia-faahou-raa to tei pohe.” (Korinetia 1, 15:12; Timoteo 2, 2:16-18) Noa ˈtu eaha to ratou tiaturiraa mau (aore ra tiaturiraa hape), e tia ia faatitiaifaro o Paulo ia ratou e te haapapuraa maramarama maitai e “ua tia faahou mau ra” te Mesia “i te poheraa ra.” E nehenehe ïa te mau kerisetiano e tiaturi e e horoa mai te Atua i ‘te re no ratou, no to ratou Fatu ra no Iesu Mesia.’ (Korinetia 1, 15:20, 51-57) Ahiri e tei reira outou, e hema atoa anei outou?
6. Ua tano iho â râ te aˈoraa a Paulo i roto i te Korinetia 1, 15:33 i nia ia vai?
6 A vauvau atu ai oia i te haapapuraa mau e e faatiahia mai te feia pohe, ua parau atu o Paulo ia ratou e: “Eiaha e vare, e ino te [peu] maitai i te amuiraa iino ra.” Te tumu o teie aˈoraa, no te feia ïa e amui ra i roto i te amuiraa o tei patoi i te haapiiraa no nia i te tia-faahou-raa. Ua feaa noa anei ratou no nia i te hoê manaˈo o ta ratou i ore i taa maitai? (A faaau e te Luka 24:38.) Aita. Ua papai o Paulo e “eaha i parau ai te hoê pae o outou e, aore e tia-faahou-raa,” no reira, te faaite tahaa ra teie mau taata i to ratou manaˈo patoi, ma te hee atu i roto i te ohipa apotata. Ua taa maitai ia Paulo e e nehenehe ratou e faaino i te mau peu maitatai e te feruriraa o vetahi ê.—Ohipa 20:30; Petero 2, 2:1.
7. Eaha te hoê tupuraa i reira tatou e nehenehe ai e faaohipa i te Korinetia 1, 15:33?
7 Nafea tatou ia faaohipa i te faaararaa a Paulo no nia i te mau amuimuiraa? Aita o ˈna e hinaaro ra e parau e e tia ia tatou ia patoi i te tauturu atu i te hoê taata i roto i te amuiraa o te fifihia ra no te taa i te auraa o te hoê irava bibilia aore ra o te hoê haapiiraa. Oia mau te faaitoito maira te Iuda 22, e 23 ia horoa ˈtu tatou i te tauturu aroha mau i te feia aau mehara o te feaa ra. (Iakobo 5:19, 20) E tano râ te aˈoraa metua tane a Paulo mai te peu e e tamau noa te hoê taata i te faahapa i te mea ta tatou i ite e tera te parau mau a te Bibilia, aore ra e tamau noa oia i te faahiti i te mau parau patoitoi aore ra tano ore. E tia ia tatou ia ara i te amuimuiraa ˈtu e teie mau huru taata. Parau mau, mai te peu e e riro roa te hoê taata ei apotata, e tia ïa i te mau tiai mamoe pae varua ia ohipa no te paruru i te nǎnǎ.—Timoteo 2, 2:16-18; Tito 3:10, 11.
8. Nafea tatou ia ohipa ma te ara maite ia ore anaˈe te hoê taata e afaro i te hoê haapiiraa a te Bibilia?
8 E nehenehe atoa tatou e faaohipa i te mau parau metua tane a Paulo i roto i te Korinetia 1, 15:33 no nia i te feia i rapaeau i te amuiraa o te turu nei i te mau haapiiraa hape. Nafea hoi tatou e arataihia ˈi ia amuimui atu i roto ia ratou? E tupu te reira mai te peu e eita tatou e faataa papu i te feia e nehenehe e tauturuhia ia haapii i te parau mau e te feia o te aimârô noa nei no te turu i te hoê haapiiraa hape. Ei hiˈoraa, i roto i ta tatou ohipa pororaa, e nehenehe tatou e farerei i te hoê taata o te ore e farii i te tahi manaˈo tera râ, o te hinaaro ra e faahohonu roa ˈtu â. (Ohipa 17:32-34) E ere paha te reira i te hoê fifi, no te mea e oaoa roa tatou i te faataa ˈtu i te parau mau a te Bibilia i te taata o te hinaaro mau ra e ite, e e hoˈi faahou atu tatou no te vauvau i te mau haapapuraa. (Petero 1, 3:15) Teie râ, aita vetahi e anaanatae mau ra i te iteraa i te parau mau a te Bibilia.
9. Eaha to tatou huru ia tamatamatahia ta tatou mau tiaturiraa?
9 E rave rahi mau taata o te aimârô e mau hora te maoro, tera hebedoma i muri aˈe i te tahi, e ere râ no te mea e te imi ra ratou i te parau mau. Te hinaaro noa nei ratou e faaturori i te faaroo o vetahi ê ma te faatiatia i te tahi ite to ratou no nia i te reo Hebera, Heleni, aore ra te ite aivanaa o te tupu-noa-raa te mau mea. I to ratou farereiraa ia ratou, ua manaˈo vetahi mau Ite e e tataˈuraa teie no ratou e ua hope atura na roto i te amuimuiraa maoro niuhia i nia i te tiaturiraa faaroo hape, te tatararaa philosopho, aore ra te hape i te pae ite aivanaa. Mea anaanatae ia tapao e aita o Iesu i vaiiho e ia roohia oia i teie huru tupuraa, noa ˈtu e e nehenehe ta ˈna e manuïa i roto i te mau aimârôraa e te mau raatira haapaoraa o tei haapii i te Hebera aore ra te Heleni. Ia tamatahia mai oia, e pahono poto noa ˈtu o Iesu e i muri iho, e fariu faahou oia i to ˈna ara-maite-raa i nia i te feia haehaa, te mau mamoe mau.—Mataio 22:41-46; Korinetia 1, 1:23–2:2.
10. No te aha e mea tano ia ara te mau kerisetiano e mau matini roro uira ta ratou e e nehenehe ratou e taai atu i te mau tabula poroi uira?
10 Ua iriti atoa te mau matini roro uira apî i te mau uputa no te mau amuimuiraa iino. Ua horoa vetahi mau taiete tapihooraa i te ravea ia nehenehe te feia tei tapao ia ratou e faaohipa ra i te hoê matini roro uira e te hoê niuniu paraparau, e faatae i te hoê poroi i te hoê tabula poroi uira; e nehenehe ïa te hoê taata e faatae atu i nia i teie tabula uira te hoê poroi e nehenehe e taiohia e te mau taata tapaohia atoa. Ua aratai te reira i te mau tauaparauraa na roto i te niuniu uira no nia i te mau tumu parau faaroo. E nehenehe te hoê kerisetiano e aratohia i roto i teie mau tauaparauraa e peneiaˈe e haamâuˈa ehia rahiraa hora e te hoê taata feruri apotata o tei tiavaruhia paha i te amuiraa. Te haapapu maitai ra te faaueraa i roto i te Ioane 2, 9-11 i te aˈoraa metua tane a Paulo no nia i te aperaa i te mau amuimuiraa iino.a
A ara ia ore outou ia vare
11. Ua pûpû te ohipa tapihooraa i Korinetia i teihea ravea?
11 Mai tei faahitihia, ua riro o Korinetia ei pu tapihooraa, e e rave rahi mau fare toa e mau ohipa tapihooraa. (Korinetia 1, 10:25) E rave rahi o te haere mai no te mau Hautiraa no Korinetia o te faaea i roto i te mau fare ie, e i roto i taua taime ra, e hoo te mau taata hoo taoˈa na nia i te mau fare afaifaihia aore ra te mau paepae tapoˈihia. (A faaau e te Ohipa 18:1-3.) Ua nehenehe ïa o Paulo e rave i te ohipa hamani fare ie i reira. E e nehenehe oia e faaohipa i ta ˈna vahi raveraa ohipa no te poro i te parau apî maitai. Te papai ra te orometua haapii ra o J. Murphy-O’Connor e: “I roto i te hoê fare toa i te hoê matete taata roa . . . e fariu tia ra i nia i te hoê aroâ tere-rahi-hia, e nehenehe ta Paulo e farerei, eiaha noa i to ˈna mau hoa rave ohipa e te feia hoohoo, oia atoa râ te nahoa taata i rapaeau mai. I te mau taime mea iti aˈe te ohipa, e nehenehe oia e tia ˈtu i te pae opani e e pii atu i te feia e nehenehe e faaroo mai ia hiˈo anaˈe oia . . . Mea fifi ia feruri e aita to ˈna huru taata itoito e to ˈna tiaturiraa papu i faariro oioi noa ia ˈna ei ‘taata tuiroo’ i taua vahi ra, e ua arato mai paha te reira i te feia uiui haere, eiaha noa te feia haumani noa, te feia atoa râ o te hinaaro mau ra e ite. . . . E nehenehe te mau vahine faaipoipohia e ta ratou feia apee, o tei faaroo i to ˈna parau, e haere mai ma te parau e te haere maira ratou e hoo haere. I te tau fifi ra, ia haamǎtaˈu anaˈe te hamani-ino-raa aore ra te tahi patoiraa, e nehenehe te feia faaroo e haere mai e farerei ia ˈna ei feia hoohoo. Ua nehenehe atoa oia e farerei i te mau tia mana o te oire i te fare toa.”
12, 13. Nafea te Korinetia 1, 15:33 e tano maitai ai i te vahi raveraa ohipa?
12 Ua taa râ ia Paulo i te atâtaraa o te mau “amuiraa iino” i te vahi raveraa ohipa. E tia atoa ia tatou ia ara. Ma te papu, ua faahiti o Paulo i te hoê haerea o te ite-pinepine-hia ra i rotopu i te tahi mau taata: “E amu tatou e e inu hoi; ananahi hoi tatou e pohe ai.” (Korinetia 1, 15:32) I muri noa iho, te horoa ra oia i ta ˈna aˈoraa metua tane ra: “Eiaha e vare, e ino te [peu] maitai i te amuiraa iino ra.” Nafea te vahi raveraa ohipa e te imiraa i te faaanaanatae ia tatou ia taaihia i te hoê tupuraa atâta?
13 Te hinaaro nei te mau kerisetiano e faatupu i te huru auhoa e te mau hoa rave ohipa, e e rave rahi mau aamu o te faaite ra e e manuïa te reira no te iritiraa i te eˈa no te horoa i te tahi faaiteraa. E nehenehe râ te hoê hoa rave ohipa e manaˈo hape i to tatou huru auhoa, mai te hoê titauraa ia amuimui mai no te faaanaanatae. E nehenehe oia e faatae mai i te hoê titauraa no te hoê tamaaraa, no te faaea i te hoê vahi ia oti te ohipa no te rave i te tahi ava, aore ra no te tahi faaanaanataeraa i te hopea hebedoma. E ia hiˈo-anaˈe-hia o ˈna, e taata maitai roa teie e te mâ, e aita paha e ino ia farii i teie titauraa. Teie râ, te faaara maira o Paulo e: “Eiaha e vare.”
14. Mea nafea te tahi mau kerisetiano i te vareraa na roto i te mau amuimuiraa?
14 Ua vare râ vetahi mau kerisetiano. Ua faatupu mǎrû noa ratou i te hoê haerea farii noa i te pae no te amuimuiraa ˈtu e te mau hoa rave ohipa. Peneiaˈe ua tupu mai na roto i te hoê â anaanatae no te tahi ohipa taaroraa tino aore ra te hoê ohipa faaarearea. Aore ra ua riro te hoê taata e ere i te kerisetiano i te vahi raveraa ohipa, ei taata mǎrû e te haapao maitai, o te aratai ia tatou ia faarahi i te mau taime o ta tatou e amuimui atu e teie taata, e peneiaˈe mea au aˈe na tatou ia ˈna i te tahi mau taata i roto i te amuiraa. I reira, e aratai teie amuimuiraa ia mairi i te hoê noa putuputuraa. E maoro roa tatou i te hoê po e eita ˈtura tatou e haere i te pororaa i te poipoi aˈe mai tei matauhia. E nehenehe paha e hope na roto i te mataitairaa i te hoê hohoˈa aore ra te hoê ripene video ta te hoê kerisetiano iho â e patoi. ‘Auê, eita roa ˈtu vau e na reira,’ o ta tatou paha e manaˈo. Teie râ, o ta te rahiraa o te feia i vare paha i parau i te omuaraa ra. E tia ia tatou ia aniani e, ‘Mea papu anei to ˈu manaˈo e pee maite i te aˈoraa a Paulo?’
15. Eaha te haerea aifaito te tia ia tatou ia faaite e to tatou mau hoa tapiri?
15 Te mea ta tatou i tuatapapa aˈenei no nia i te vahi raveraa ohipa, e tano atoa ïa no te amuimuiraa ˈtu e te feia tapiri. Papu maitai, e feia tapiri atoa to te mau kerisetiano no Korinetia tahito. I roto i te tahi mau oire, mea matauhia ia faahoa ˈtu e ia turu atu i te mau taata tapiri. I roto i te mau vahi mataeinaa, e riro te mau taata tapiri i te tiaturi i te tahi e te tahi no te mea tei te vahi atea ratou. Mea puai iho â râ te mau taairaa fetii i roto i te tahi mau nunaa, e e faatupu te reira e rave rahi mau titauraa no te tamaaraa. Mea faufaa roa ïa ia faatupu i te hoê hiˈoraa aifaito, mai ta Iesu i faaite. (Luka 8:20, 21; Ioane 2:12) I roto i to tatou mau taairaa e te mau hoa tapiri e te mau fetii, te hema ra anei tatou i te peeraa i te haerea ta tatou i matau na mua ˈˈe tatou e riro mai ai ei kerisetiano? Eita anei râ e tia ia tatou ia hiˈopoa faahou i teie mau taairaa e e faaoti e mea tano ia tuu i te tahi mau otia?
16. Nafea tatou ia taa i te mau parau a Iesu i roto i te Mataio 13:3, 4?
16 Ua faaau na o Iesu i te parau o te Basileia mai te mau huero e “mairi ihora te tahi pae i te pae aratia, maue maira te manu pau ihora.” (Mataio 13:3, 4, 19) I taua tau ra, e paari roa te repo na te pae purumu no te mea e taataahi-noa-hia e te taata. Mai te reira te huru no e rave rahi mau taata. Ua î roa to ratou oraraa i te mau taata tapiri, te mau fetii, e te tahi atu mau taata o te haere noa mai, e ua apǐapǐ roa ˈtura to ratou taime. Mai te mea râ e te taataahihia ra te repo o to ratou mafatu, e e paari roa hoi ia aa te mau huero o te parau mau. E nehenehe teie huru farii-ore-raa e tupu i roto i te hoê taata o tei riro ê na ei kerisetiano.
17. Nafea te amuimuiraa ˈtu e te mau hoa tapiri e te tahi atu mau taata ia ohipa i nia ia tatou?
17 E nehenehe vetahi mau taata tapiri aore ra mau fetii no teie nei ao e riro ei taata auhoa e te manaˈo tauturu, noa ˈtu e aita ratou i faaite mai i te anaanatae no te mau mea pae varua aore ra e here ra i te parau-tia. (Mareko 10:21, 22; Korinetia 2, 6:14) E ere no te mea e ua riro mai tatou ei kerisetiano, eita ïa tatou e faaite faahou i te huru auhoa, e te maitai i nia i to tatou mau taata tapiri. Ua aˈo mai hoi Iesu ia tatou ia faaite i te anaanatae haavare ore ia vetahi ê. (Luka 10:29-37) Tera râ, ua faaurua-atoa-hia mai te aˈoraa a Paulo e mea faufaa atoa e ia ara tatou i ta tatou mau amuimuiraa. A faaohipa ˈi tatou i te aˈoraa matamua, eiaha ia moehia ia tatou i te piti o te aˈoraa. Mai te peu e eita tatou e tapea i teie na faaueraa tumu e piti i roto i to tatou feruriraa, e nehenehe ta tatou mau peu e faainohia. Eaha te huru o ta outou mau peu ia faaauhia e ta to outou mau hoa tapiri aore ra to outou mau fetii i te pae no te haerea parau-tia aore ra no te auraroraa i te ture a Kaisara? Ei hiˈoraa, te manaˈo nei paha ratou e i te taime aufauraa tute, mea tia iho â ia faaiti mai i te moni ohipa e tapaohia aore ra te moni e noaa mai i ta ratou ohipa tapihooraa, e mea titauhia hoi ia ora ratou. E nehenehe ratou e paraparau mai ma te manaˈo faahema no nia i to ratou manaˈo i te hoê taime inuinuraa taofe aore ra i te hoê tere farereiraa poto noa. Nafea te reira ia ohipa i nia i to outou feruriraa e ta outou mau peu maitatai? (Mareko 12:17; Roma 12:2) “Eiaha e vare, e ino te [peu] maitai i te amuiraa iino ra.”
Te mau peu atoa a te taurearea
18. No te aha te Korinetia 1, 15:33 e tano atoa ˈi no te mau taurearea?
18 O te mau taurearea iho â râ o te aratohia nei e te mau mea o ta ratou e ite nei e e faaroo nei. Aita anei outou i tapao i te mau tamarii hoê â ta ratou mau aparaa aore ra ta ratou mau peu rii e ta to ratou mau metua aore ra mau taeae e mau tuahine? Eiaha ïa tatou e maere i te mea e e hema rahi te mau tamarii i te mana a to ratou mau hoa hautiraa aore ra te mau hoa haapiiraa. (A faaau e te Mataio 11:16, 17.) Mai te peu e e amuimui atu ta outou tamaiti aore ra tamahine e te mau taurearea o te paraparau nei ma te faatura ore no nia i to ratou mau metua, e manaˈo anei outou e eita te reira e ohipa i nia i ta outou mau tamarii? E mai te peu e e faaroo pinepine ratou i te tahi atu mau taurearea ia faahiti i te mau parau faufau? E mai te peu e e anaanatae roa te manaˈo o to ratou mau hoa haere haapiiraa aore ra te mau hoa tapiri no nia i te tahi huru tiaa apî aore ra te tahi mau taoˈa piru apî? E manaˈo anei tatou e ua paruruhia te mau taurearea kerisetiano i mua i teie mau huru mana? Ua parau anei o Paulo e e tano noa te Korinetia 1, 15:33 no te mau taata tei naeahia i te tahi faito matahiti?
19. Eaha te manaˈo te tia i te mau metua ia faaô atu i roto i ta ratou mau tamarii?
19 Mai te peu e e metua outou, te ara ra anei outou i teie aˈoraa ia feruri anaˈe outou e ta outou mau tamarii aore ra ia rave anaˈe outou i te tahi mau faaotiraa no nia ia ratou? E tauturuhia outou mai te peu e e farii outou e e ere te auraa e, e ere te mau taurearea atoa ta ta outou mau tamarii e farerei ra i to outou vahi aore ra i te fare haapiiraa i te mea maitai. E mau taurearea maitatai vetahi e te mâ, mai te tahi mau taata tapiri to outou, te mau fetii, e te mau hoa rave ohipa. A tutava i te tauturu i ta outou mau tamarii ia ite i te reira e ia taa maitai e e manaˈo aifaito to outou ia faaohipa anaˈe outou i te aˈoraa metua tane paari a Paulo i to Korinetia. Ia taa ia ratou i to outou hiˈoraa aifaito, e tauturu ïa te reira ia ratou ia pee i to outou haerea.—Luka 6:40; Timoteo 2, 2:22.
20. E te mau taurearea, eaha te tamataraa e vai ra i mua ia outou?
20 E o outou te mau taurearea, a tamata i te taa nafea ia faaohipa i te aˈoraa a Paulo, ma te ite papu e mea faufaa te reira no te mau kerisetiano atoa, te feia apî e te mau taata paari. E titau te reira i te mau tutavaraa, teie râ, no te aha outou e ore ai e faaruru atu i teie tamataraa? Ia papu ia outou e e ere no te mea e ua matau outou i te tahi atu mau taurearea mai to outou nainairaa mai â, eita ïa ta ratou e nehenehe e ohipa i nia i ta outou mau peu, e faaino i te mau peu o ta outou e haapii ra ei taurearea kerisetiano.—Maseli 2:1, 10-15.
Te mau taahiraa avae maitatai no te paruru i ta outou mau peu
21. (a) Eaha ta tatou e titau ra no nia i te mau amuimuiraa? (b) No te aha tatou e papu ai e mea atâta vetahi mau amuimuiraa?
21 Te titau nei tatou paatoa ia amuimui atu e te tahi atu mau taata. E tia râ ia tatou ia ara i te mea e e mana to to tatou mau hoa i nia ia tatou, no te maitai anei aore ra no te ino. Ua tano te reira i nia ia Adamu e i nia i te mau taata atoa i roto i te mau senekele i muri iho. Ei hiˈoraa, ua fanaˈo o Iehosaphata, e arii maitai no Iuda, i te farii maitai o Iehova e ta ˈna haamaitairaa. Tera râ, i muri aˈe i to ˈna fariiraa e ia faaipoipo ta ˈna tamaiti i te tamahine a te Arii no Iseraela ra o Ahaba, ua haamata ˈtura o Iehosaphata i te amuimui atu ia Ahaba. Fatata roa o Iehosaphata i te pohe i taua amuimuiraa ino ra. (Arii 2, 8:16-18; Paraleipomeno 2, 18:1-3, 29-31) Mai te peu e e rave tatou i te mau maitiraa tano ore no nia i ta tatou mau amuimuiraa, hoê â ïa atâtaraa.
22. Eaha te tia ia tatou ia haapao maite, e no te aha?
22 No reira, e haapao maitai anaˈe tatou i te aˈoraa aroha mau ta Paulo i horoa mai i roto i te Korinetia 1, 15:33. E ere noa teie i te mau parau ta tatou i faaroo pinepine e tei mau aau roa ia tatou. Te faahohoˈa ra teie mau parau i te here metua tane to Paulo no to ˈna mau taeae e mau tuahine no Korinetia, e ia faaaanohia, no tatou nei. E ma te feaa ore, te vai ra i roto te aˈoraa ta to tatou Metua i te raˈi ra e horoa maira no te mea te hinaaro nei oia e ia manuïa ta tatou mau tutavaraa—Korinetia 1, 15:58.
[Nota i raro i te api]
a Te tahi atu vahi atâta i roto i teie mau tabula poroi uira oia hoi, te faahemaraa e tapaoraa mai i roto i ta ˈna iho matini roro uira te tahi mau porotarama fatuhia aore ra te tahi mau buka ma te ore e faatiahia e te feia fatu aore ra te feia papai, e e riro hoi te reira i te ofati i te mau ture faturaa haamauhia na te ao atoa nei.—Roma 13:1.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ No teihea tumu taa ê o Paulo i papai ai i te Korinetia 1, 15:33?
◻ Nafea tatou ia faaohipa i te aˈoraa a Paulo i te vahi raveraa ohipa?
◻ Eaha te manaˈo aifaito no nia i te feia tapiri te tia ia tatou ia faatupu?
◻ No te aha te aˈoraa a te Korinetia 1, 15:33 e tano maitai ai no te mau taurearea?
[Hohoˈa i te api 17]
Ua faaohipa o Paulo i te vahi raveraa ohipa no te haaparare i te parau apî maitai
[Hohoˈa i te api 18]
E nehenehe te tahi atu mau taurearea e faaino i ta outou mau peu kerisetiano