E ere tatou i te feia hoo i te Parau a te Atua
“UA HOO matou i ta matou taviniraa no te moni.” O te parau ïa a te hoê “tavini [tahito] e pûpû i te pure na roto i te niuniu” o tei uiuihia no te hoê maimiraa no nia i te mau poro evanelia marite na roto i te afata teata i te hopea o te matahiti 1991.
Ua tuu teie porotarama i te tapao i nia e toru tavini poro evanelia na roto i te afata teata i te mau Hau amui no Marite. Ua faaite tahaa te reira e te eiâhia nei te taata i tau ahuru mirioni dala marite i te mau matahiti atoa e teie noa feia e toru. Ua faataahia hoê “taviniraa” mai te hoê “taiete tapihooraa aravihi numera hoê no te mau ô.” Ua faahapahia ratou paatoa i roto e rave rahi mau eiâraa. Te hitimahuta ra anei outou?
Te hiˈopoahia ra te haapaoraa
E ere noa te pororaa evanelia na roto i te afata teata, te mau haapaoraa tumu atoa râ, e te mau haapaoraa matauhia, o te hiˈopoa-maite-hia ra e te mau hau faatere, te mau taatiraa arai i te mau haamâuˈaraa tia ore, e te mau huru taata atoa. I te tahi mau taime, ua faatupu te mau faufaa a te mau ekalesia, te mau tuhaa politita turuhia e te haapaoraa i te pae moni, e te huru oraraa ona rahi o te mau faatere haapaoraa aufauhia i te moni teitei, i te mau uiraa.
Nafea vetahi mau faatere haapaoraa e faatuea ˈi i te tiaraa nehenehe o te taviniraa kerisetiano i horoahia e te aposetolo Paulo fatata e 2 000 matahiti i teie nei? Ua papai oia e: “E ere hoi matou mai te hoê pae e [hoo] i te parau a te Atua ra, te parau nei râ matou i te parau a te Mesia no ǒ mai i te Atua ra, ma te haavare ore, e i mua hoi i te aro o te Atua.” (Korinetia 2, 2:17) O vai te tuea ra e teie faataaraa i teie mahana?
No te tauturu ia outou ia faito i te mau ohipa, e hiˈopoa anaˈe na e mea nafea te taviniraa kerisetiano a Paulo e to ˈna mau hoa i te tururaahia i te pae moni. Eaha te taa-ê-raa e vetahi pae i to ˈna ra tau?
Te feia poro ratere i te senekele matamua
E ere o Paulo anaˈe te taata poro ratere. I taua tau ra, e rave rahi o tei ratere haere no te haaparare i to ratou mau manaˈo no nia i te haapaoraa e te haapiiraa philosopho. Te faahiti ra te taata papai bibilia ra o Luka i te parau no “te hoê pae ati Iuda tatai varua ino ori haere noa.” (Ohipa 19:13) I to Iesu Mesia faahaparaa i te mau Pharisea, ua na ô atu oia e: “Te haaati nei outou i te tai e te fenua ia noaa te peroseluto hoê.” (Mataio 23:15) Ua riro o Iesu iho ei tiaau ratere. Ua faaineine oia i ta ˈna mau aposetolo e ta ˈna mau pǐpǐ ia pee i to ˈna hiˈoraa na roto i te pororaa eiaha noa i Iudea e i Samaria, “e tae noa ˈtu [râ] i te hopea o te fenua ra.”—Ohipa 1:8.
I roto i to ratou mau tere, ua farerei te mau pǐpǐ a Iesu i te feia poro e ere i te ati Iuda. I Ateno, ua faaruru atu o Paulo i te mau philosopho Epikuro e Setoiko. (Ohipa 17:18) Na roto i te Hau emepera Roma taatoa, ua tamata te feia o te pûpû philosopho Cyniques i te huti i te manaˈo o te taata na roto i te mau oreroraa parau teiaha. Ua haaparare te feia haamori ia Isis e Serapis i to ratou mana i nia i te mau vahine e te feia tîtî maoti te tǎpǔraa ˈtu i te aifaitoraa i te pae faaroo e i te pae totiare e te mau taata tiamâ. Ua riro te mau haamoriraa no te hoturaa o te pae Hitia o te râ ei omuaraa no te mau haapaoraa miterio e rave rahi a te ao no Heleni e no Roma. Ua ume te parau tǎpǔ no te tiamâraa i te hara e te hinaaro e tufa i te mau parau aro a te Atua i te mau pǐpǐ i te mau atua hape ra o Demeter, Dionysus, e Cybele.
Nafea ia aufau i te mau haamâuˈaraa?
Teie râ, mea moni roa te mau tere. Taa ê atu i te hoo no te utaraa, te moni titauhia i te mau otia, e te mau haamâuˈaraa no te pahi, e titau na te mau ratere i te maa, te nohoraa, te vahie no te auahi, te ahu, e te mau ravea rapaauraa. Ua haamâha te feia poro, te mau orometua, te mau philosopho, e te feia faaroo miterio, i teie mau hinaaro na roto e pae ravea. (1) E aufauhia na ratou no ta ratou haapiiraa; (2) e rave na ratou i te mau ohipa haehaa e te tahi mau toroa; (3) e farii na ratou i te haere i ǒ te taata e te mau ô; (4) e apiti na ratou i te mau taata moni, mea pinepine ei mau orometua haapii; e (5) e taparu na ratou i te moni. No te faaineine ia ˈna i te mau patoiraa, ua tae roa te taata taparu Cynique tuiroo ra o Diogene i te taparu i te moni i te mau tii.
Ua matau o Paulo i te tahi feia poro o tei parau e e tavini kerisetiano ratou teie râ, mai te tahi mau philosopho Heleni, ua faahoa ˈtu ratou i te feia moni e ua eiâ ratou i te feia veve. Ua aˈo atu oia i te amuiraa no Korinetia, i te na ôraa e: “Te faaoromai ra hoi outou, . . . ia pau outou i te hoê, e ia haru mai hoi te hoê.” (Korinetia 2, 11:20) Aita o Iesu Mesia i haru i te hoê noa ˈˈe mea, e aita atoa o Paulo e to ˈna mau hoa ohipa i na reira. Teie râ, ua riro te mau poro evanelia nounou moni no Korinetia ei mau “aposetolo haavare . . . e rave ohipa haavare,” e ei mau tavini na Satani.—Korinetia 2, 11:13-15.
Ua opani te mau faaueraa ta Iesu i horoa ˈtu i ta ˈna mau pǐpǐ e ia aufauhia ratou no ta ratou haapiiraa. “I horoa-noa-hia mai ta outou, e horoa noa hoi outou,” o ta ˈna ïa i aˈo atu ia ratou. (Mataio 10:8) Noa ˈtu e mea matauhia te peu taparu moni, e peu haama te reira i taua tau ra. I roto i te hoê o ta ˈna mau parabole, ua faataa o Iesu i te parau no te hoê tiaau o tei parau e, “E haama hoi au ia ani haere.” (Luka 16:3) Inaha, aita roa ˈtu tatou e ite ra i roto i te faatiaraa a te Bibilia e ua titau haere te mau pǐpǐ haapao maitai a Iesu i te moni aore ra i te taoˈa. Ua ora ratou ia au i teie faaueraa tumu: “Te taata e ore e rave i te ohipa ra, eiaha atoa oia e amu i te maa.”—Tesalonia 2, 3:10.
Ua faaitoito Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia haapao i to ratou mau hinaaro na roto e piti ravea. A tahi, mai ta Paulo i faaite, e nehenehe ratou ‘e ora i te evanelia.’ Nafea? Na roto i te fariiraa i te horoa maitai o te taata. (Korinetia 1, 9:14; Luka 10:7) A piti, e nehenehe ratou e turu ia ratou iho i te pae materia.—Luka 22:36.
Te mau faaueraa tumu i faaohipahia e Paulo
Mea nafea to Paulo faaohiparaa i te mau faaueraa tumu i nia nei? No nia i te piti o te tere mitionare a te aposetolo, ua papai o Luka e: “Tuu atura matou mai Teroa ˈtu, fano tia ˈtura i Samoteraia, e ao aˈera, tae atura i Neapoli. Mai reira hoi reva ˈtura i Philipi, o te oire rahi ïa i te reira paeau i Makedonia, e e huaraau hoi: parahi atura matou i e fanu pue mahana i taua oire ra.” Na ratou iho i haapao i to ratou tere, te maa, e te nohoraa.—Ohipa 16:11, 12.
I muri iho, ua farii aˈera te hoê vahine o Ludia te iˈoa “i te parau i parauhia e Paulo ra. E oti aˈera oia i te bapetizohia, e tana fetii atoa ra, ua tauvahivahi maira ia matou, na ô maira, Te parau na outou e, e parau mau ta ˈu [ia Iehova], e haere mai i roto i tau fare nei parahi ai: riro atura matou ia ˈna.” (Ohipa 16:13-15) Peneiaˈe na roto atoa i te haerea farii maitai o Ludia, ua nehenehe o Paulo i papai i te mau hoa faaroo i Philipi e: “Te haamaitai nei au i tau Atua ia mehara ˈtu vau ia outou aita e faaea; i te mau pure atoa na ˈu nei ia outou atoa na, e pure â vau ma te oaoa aita e faaea, i to outou amui-atoa-raa mai i te evanelia nei mai te matamua mai â e tae roa aˈenei i teie nei.”—Philipi 1:3-5.
Te faahiti ra o Luka i te hiˈoraa o e rave rahi mau taata o tei farii i teie mau tavini ratere kerisetiano. (Ohipa 16:33, 34; 17:7; 21:7, 8, 16; 28:2, 7, 10, 14) I roto i ta ˈna mau rata i faauruahia, ua faahiti o Paulo e ua haamauruuru oia no te farii maitai e te mau ô o ta ˈna i fanaˈo. (Roma 16:23; Korinetia 2, 11:9; Galatia 4:13, 14; Philipi 4:15-18) Aita râ o ˈna aore ra to ˈna mau hoa i ani e ia horoahia mai te mau ô aore ra te turu i te pae moni. E nehenehe te mau Ite no Iehova e parau e te ite-noa-hia ra teie haerea maitai i rotopu i to ratou mau tiaau ratere.
Aita to ˈna ora i taaihia i te farii maitai o vetahi ê
Aita o Paulo i erehia ahiri e aita te farii maitai o te taata. Ua haapii oia i te hoê toroa o tei titau ia rave puai i te ohipa e rave rahi hora te maoro, o te horoa mairâ i te mau moni ohipa haehaa. I to te aposetolo tapaeraa i Korinetia ei mitionare, “ite atura oia i te hoê ati Iuda no Ponoto, o Akuila te iˈoa, e ta ˈna vahine Perisila . . . haere atura oia ia raua ra. No te mea hoi hoê â toroa, parahi atura oia i ǒ raua ra, rave ihora i te ohipa: e hamani fare ahu to ratou toroa.”—Ohipa 18:1-3.
I muri iho, i Ephesia, ua rave puai noâ o Paulo i te ohipa. (A faaau e te Ohipa 20:34; Korinetia 1, 4:11, 12.) Peneiaˈe ua aravihi oia i te raveraa i te ohipa e te taoˈa cilicium, e taoˈa huruhuru puaaniho paari no te hamani i te fare iˈe, no to ˈna ra oire. E nehenehe tatou e feruri ia Paulo e parahi ra i nia i te hoê parahiraa nainai, ma te fefe te tua i nia i ta ˈna ohipa, ma te tâpû e te nira e tae roa ˈtu i te maororaa po. I te mea e e ere ta ˈna ohipa i te mea maniania roa, mea ohie hoi ia paraparau a rave noa ˈi i te ohipa, e ravea maitai roa ïa te reira no Paulo no te poro i te fatu fare hooraa, ta ˈna mau rave ohipa, ta ˈna mau tavini, te feia e haere mai e hoo, e te mau hoa.—A faaau e te Tesalonia 1, 2:9.
Aita te mitionare ra o Paulo i farii e ia aufauhia oia no ta ˈna taviniraa e aita atoa oia i horoa i te manaˈo e ua riro te Parau a te Atua ei imiraa na ˈna. Ua parau atu oia i to Tesalonia e: “Ua ite hoi outou iho na, e ia pee mai outou ia matou e tia ˈi, e ere hoi to matou i te haerea tia ore i roto ia outou na; aore hoi matou i amu noa i ta vetahi ê ra maa; ua rave râ matou i te ohipa ma te rohirohi, i te rui e te ao, ia ore roa te hoê o outou ia teimaha ia matou nei: e ere râ mai te mea e eita e au ia matou; ia riro râ matou ei hiˈoraa no outou, ia pee mai outou ia matou nei.”—Tesalonia 2, 3:7-9.
Te feia e pee i teie hiˈoraa i te senekele 20
E tae roa mai i teie mahana, te pee nei te mau Ite no Iehova i te hiˈoraa maitai o Paulo. Eita te mau matahiapo e te mau tavini tauturu e aufauhia i te moni no ǒ mai i te mau amuiraa o ta ratou e tavini ra. Maoti râ, te haapao nei ratou i ta ratou mau utuafare mai ia vetahi ê ra, e te rave nei te rahiraa o ratou i te ohipa. Te haapao atoa nei te mau tavini pionie ma te taime taatoa ia ratou iho, e rave rahi o te rave nei i te ohipa i roto i te faito navai noa no ta ratou mau haamâuˈaraa matamua. I te mau matahiti atoa, te tere nei vetahi mau Ite ma te aufau i ta ratou iho mau haamâuˈaraa no te poro i te vahi atea mea varavara roa te parau apî maitai i te porohia i reira. Mai te peu e e titau mai te mau utuafare ia ratou ia haere mai e tamaa aore ra e faaea ia ratou ra, e farii ratou i te reira eita râ ratou e faahepo i teie huru farii maitai.
Te taatoaraa o te ohipa pororaa e te haapiiraa e ravehia nei e te mau Ite no Iehova, mea horoa noa ïa, e eita ratou e ani e ia aufauhia ratou no ta ratou taviniraa. Teie râ, te farii nei ratou i te mau ô no te turu i ta ratou ohipa pororaa na te ao nei e te faataehia ˈtu nei i te Taiete Watch Tower no taua tumu nei. (Mataio 24:14) E ere roa ˈtu te taviniraa a te mau Ite i te ohipa imiraa moni. Mai ia Paulo, e nehenehe ratou tataitahi e parau e: “O vau i parau noa ˈtu [ma te aufau ore] i te evanelia o te Atua ia outou na.” (Korinetia 2, 11:7) E ere te mau Ite no Iehova i te feia ‘hoo i te parau a te Atua.’
[Tumu parau tarenihia i te api 27]
NAFEA VETAHI IA PÛPÛ I TE Ô NO TE OHIPA PORORAA I TE BASILEIA
◻ MAU Ô NO TE OHIPA NA TE ARA: E rave rahi o te tuu nei i te hiti aore ra o te faataa nei i te hoê tino moni ta ratou e tuu atu nei i roto i te mau afata ô tei papaihia i nia iho: “Ô no te ohipa a te Taiete na te ara—Mataio 24:14.” I te mau avaˈe atoa, e faatae atu te mau amuiraa i teie mau tino moni i te pu rahi i Brooklyn, New York, aore ra i te amaa.
◻ Ô: E nehenehe te mau tino moni pûpûhia ei ô e faatae-roa-hia ˈtu i te Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201, aore ra i te amaa a te Taiete i te fenua iho. E nehenehe atoa te mau piru aore ra te tahi atu mau taoˈa faufaa e pûpûhia ei ô. E tia ia hapono atoa ˈtu i te hoê rata poto e haapapu ra e e mau ô anaˈe teie.
◻ Ô E NEHENEHE E FAAHOˈIHIA: E nehenehe e horoahia te moni e na te Taiete Watch Tower e haapao e tae roa ˈtu i te poheraa o te taata horoa, ma te haapapu e ia hinaaro noa ˈtu te taata horoa, e faahoˈihia ˈtu iho â ta ˈna moni.
◻ PARURURAA: E nehenehe te Taiete Watch Tower e nominohia ei tia o te fanaˈo i te parau parururaa ora aore ra i te hoê tino moni tatuhaaraa. E tia ia faaara ˈtu i te Taiete i teie huru faanahoraa.
◻ AFATA FARE MONI: E nehenehe te mau afata fare moni, te mau tiaraa no te mau tuhaa moni, aore ra te mau afata moni tatuhaaraa, e haaputuhia ia haapaohia aore ra ia aufauhia i te poheraa na te Taiete Watch Tower, ia au i te mau titauraa a te mau fare moni. E tia ia faaara ˈtu i te Taiete i teie huru faanahoraa.
◻ TUHAA TAIETE E TIARAA MONI: E nehenehe te mau tuhaa taiete e te mau tiaraa moni e pûpûhia na te Taiete Watch Tower ei ô aore ra ia au i te hoê faanahoraa i reira e aufau-tamau-hia te hoê tino moni i te taata horoa.
◻ FAUFAA FARE: E nehenehe te mau fare e hoohia e pûpûhia na te Taiete Watch Tower na roto i te hoê ô aore ra na roto i te faaherehereraa i te hoê vahi nohoraa no te taata horoa, o te nehenehe e ora noa i reira e tae roa ˈtu i to ˈna poheraa. E tia ia faaara ˈtu i te Taiete hou e horoa ˈi i te tahi faufaa fare na te Taiete.
◻ PARAU TUTUU E FAUFAA TUTUU: E nehenehe te fenua aore ra te moni e horoa-tutuu-hia na te Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania na roto i te arai o te hoê parau tutuu haamanahia, aore ra e nehenehe te Taiete e nominohia ei tia o te fanaˈo i te faufaa tutuu. E nehenehe te hoê faufaa tutuu e fanaˈohia e te hoê faanahonahoraa faaroo e horoa mai i te tahi mau haamaitairaa i te pae no te tute. E tia ia faatae atu i te hoê hohoˈa o te parau tutuu aore ra o te faufaa tutuu i te Taiete.
No te mau haamaramaramaraa hau atu â no nia i teie mau ohipa, a papai atu i te Piha Haapao Faufaa, Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201, aore ra i te amaa a te Taiete i to outou fenua.
[Tumu parau tarenihia i te api 29]
UA HINAARO OIA E TAUTURU
E TAMAHINE haere haapiiraa e ahuru ma hoê matahiti o Tiffany no Baton Rouge, i Louisiana, Hau amui no Marite. Aita i maoro aˈenei, ua faaineine teie tamahine iti Ite no Iehova i te hoê papai no nia i te tumu parau “Te haapiiraa i Marite.” Ei faahopearaa, ua faatae atu te faatere fare haapiiraa i teie rata i to ˈna ra mau metua:
“I roto i te hebedoma faataahia no te Haapiiraa Marite, e taiohia te papai faahiahia roa ˈˈe a te mau faito pǔpǔ haapiiraa tataitahi na roto i te ravea haapurororaa a te fare haapiiraa. Ua oaoa roa vau i te taioraa i te papai a Tiffany i teie poipoi. E tamahine faahiahia mau oia. E tamahine maramarama oia, e manaˈo papu to ˈna, mea aravihi e mea nehenehe atoa oia. Mea varavara roa to ˈu farereiraa i te hoê tamarii no teie faito haapiiraa te vai ra ia ˈna teie mau huru maitatai atoa. Ua riro o Tiffany ei mauhaa maitai roa no ta matou fare haapiiraa.”
Ua noaa ia Tiffany te re matamua i roto i te tataˈuraa papai. Ua papai atu oia i te Taiete Watch Tower e ua faaite atu oia e: “Ua noaa mai teie re ia ˈu maoti te buka Te uiui nei te mau taurearea—Mau pahonoraa ohie. . . . Ua faaohipa vau i te mau pene no nia i te fare haapiiraa. . . . Mauruuru roa i to outou neneiraa i teie buka faufaa roa e te anaanatae rahi. Ua noaa mai ia ˈu e hitu dala marite na roto i to ˈu upootiaraa. Te horoa nei au i teie e 7 dala e e 13 hau, oia hoi e 20 dala marite no te ohipa pororaa na te ara. . . . Ia paari anaˈe au, te hinaaro atoa nei au e tavini i te Betela.”
[Hohoˈa i te api 26]
I te tahi mau taime, o te toroa hamani iˈe te imiraa a Paulo