VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w95 1/12 api 28-31
  • “Nohea mai te moni?”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • “Nohea mai te moni?”
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hiˈoraa i vaiihohia mai e Iseraela tahito
  • Te mea e hinaarohia i teie mahana
  • Nafea te moni e faaohipahia ˈi?
  • E haamauruuru o Iehova ia outou
  • Mea nafea vetahi pae i te horoaraa i te mau ô no te ohipa pororaa i te Basileia
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • “E faahanahana ˈtu ia Iehova i ta oe ra mau taoˈa rarahi”—Nafea?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • O tei horoa mai i “te mau ô maitatai atoa”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • No te aha e horoa ˈi na Iehova?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
w95 1/12 api 28-31

“Nohea mai te moni?”

UA MAERE roa te feia i mataitai i te ripene video a te Taiete Watch Tower “Te mau Ite no Iehova—Te hoê iˈoa, te hoê faanahonahoraa” (farani). Ua ite ratou i te mau tane e te mau vahine tiaraa tura no te mau nunaa e te mau huru tupuraa atoa, o te ataata nei e o te rave amui nei i te ohipa ma te autahoê. E ere noa te mau tausani feia rave ohipa oaoa o tei huti i to ratou ara-maite-raa, oia atoa râ te mau fare rarahi i te pu rahi a te Taiete i Brooklyn e ta ˈna mau vahi faaapuraa e faaamuraa animala i Wallkill, i New York. Te faaite ra te ripene video e, i roto i tera mau fare rarahi, te vai ra te mau ravea aravihi apî roa ˈˈe—te mau matini neneiraa e taatiraa buka vitiviti o te pia nei e rave rahi mirioni mau buka e mau vea i te avaˈe hoê, e rave rau mau matini roro uira, e e rave rahi mau pu ohipa o te turu nei i te tuhaa piaraa buka.

Te titau nei te reira i te mau haamâuˈaraa rahi. No reira, te ani nei vetahi e, “Nohea mai te moni?”

Te maere atoa nei te feia e haere mai e mataitai i te pu rahi a te Taiete. E nǎnǎ ratou i to ratou upoo i nia no te hiˈo atu i te fare nohoraa apî e 30 tahua, hoê o te mau fare e rave rahi i faaohipahia ei faaearaa no na hau atu i te 3 000 tavini horoa noa e rave ra i te ohipa i reira. E rave rahi atoa o te maere nei ia haere ratou e mataitai i te Pu Haapiiraa apî a te Taiete Watchtower tau 110 kilometera i te pae apatoerau no Brooklyn. Te patu-noa-hia ra teie pu, e tau 1 200 feia rave ohipa e faaea ra i reira. E piti pǔpǔ haapiiraa mitionare o te faaineinehia i reira i te mau matahiti atoa e e tonohia ratou na te ara no ta ratou tuhaa taviniraa. No ǒ atoa i taua pu nei e faataehia ˈi te aratairaa i na hau atu i te 10 000 amuiraa a te mau Ite no Iehova i te mau Hau Amui no Marite. Aita i maoro aˈenei, ua faarahi atoa e rave rahi mau amaa na te ao nei i ta ratou mau fare aore ra te faaineine ra ratou i te faarahi. No te faatupu i teie mau ohipa atoa, mea rahi te moni e titauhia. Te ani nei te taata e, “Nohea mai te moni?”

Te pahonoraa oia hoi no ǒ mai i te mau taata aita i taa ê atu ia tatou iho. E feia ratou na te ao nei o te hinaaro nei e rave i ta ratou e nehenehe no te faahaere i te ohipa pororaa e haapiiraa kerisetiano faufaa roa i mua. Ua ite-ê-na-hia teie huru feruriraa horoa noa.

Te hiˈoraa i vaiihohia mai e Iseraela tahito

Hau atu i te 3 500 matahiti i teie nei, ua titauhia te mau ô horoa maitai. Ua faaue atu o Iehova ia Mose ia faatia i te hoê sekene, aore ra “tiahapa o te amuiraa,” hamanihia e ia faaohipahia i roto i Ta ˈna haamoriraa. Ua titau te hohoˈa fare i horoahia mai e te Atua i te mau taoˈa faufaa huru rau. Ua faaue o Iehova e: “E hopoi outou i te ô na Iehova, no roto ia outou iho na; o te taata i tia to ˈna aau, e hopoi mai oia i te ô na Iehova.” (Exodo 35:4-9) Mea nafea to te nunaa pahonoraa mai? Te na ô ra te faatiaraa e “ua haere maira ratou, te taata atoa i tae to ˈna aau, te feia atoa i tia to ratou aau, ua hopoi maira ratou i te ô na Iehova, no te ohiparaa i te tiahapa amuiraa ra, e no te mau peu atoa no te reira ra, e no te mau ahu moˈa ra.” Ua haere noa teie “taoˈa hopoi noa” i te rahi e inaha ‘ua hau atu i tei titauhia no te ohipa ta Iehova i parau mai e rave.’ (Exodo 35:21-29; 36:3-5) Auê ïa huru miimii ore e te horoa noa o ta te nunaa i faaite e!

Aita i naeahia e 500 matahiti i muri iho, ua faatae-faahou-hia i te mau ati Iseraela te aniraa ia horoa i te ô. Ua fatata roa te hinaaro o te Arii ra o Davida e patu i te hoê fare vai tamau no Iehova i Ierusalema i te tupu na roto i te arai o ta ˈna tamaiti o Solomona. Na Davida iho i haaputu e i pûpû i te pae rahi o te mau taoˈa i titauhia. Ua turu atoa mai vetahi i to Davida faataeraa i te titauraa “ia haere mai ma te rima i î ia Iehova ra.” Eaha te faahopearaa? “Oaoa roa aˈera te taata i te mea, ua horoa noa te taata; e ma te aau maitai i te horoa-noa-raa ia Iehova: oaoa atoa aˈera te arii ra o Davida e oaoa rahi.” (Paraleipomeno 1, 22:14; 29:3-9) E naeahia te faufaa o te ario e te auro anaˈe fatata e 50 miria dala marite [tau 5 000 miria farane patitifa] i teie nei tau!—Paraleipomeno 2, 5:1.

Te ite ra tatou na roto i teie mau hiˈoraa e aita hoê taata i faahepohia ia horoa. E ô “horoa noa” te reira tei pûpûhia “ma te aau maitai [mafatu taatoa].” E oaoa noa o Iehova i te hoê ô horoahia ma te mafatu taatoa. Oia atoa, i te taeraa te hoê taime i hinaarohia ˈi i te ô moni no te tauturu i te mau kerisetiano e erehia ra, ua papai te aposetolo Paulo e e ere i “te mea titauhia ˈtu [aore ra o tei tavirihia].” Ua papai faahou oia e: “E horoa te taata atoa i ta ˈna i opua i roto i to ˈna aau; eiaha ma te nounou, e mai te mea e no te titau: o te taata horoa noa hoi ta te Atua e hinaaro.”—Korinetia 2, 9:5, 7.

Te mea e hinaarohia i teie mahana

Te hinaarohia ra anei te mau ô i teie mahana? Papu maitai, e e rahi atu â i te hinaarohia a mairi noa ˈi te taime. No te aha?

Ua horoahia mai na te mau kerisetiano i te mau faaueraa taa ê no teie tau hopea. Ua faaue atu Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.”—Mataio 28:19, 20.

No te rave i teie ohipa haapiiraa e pororaa rahi a piri noa ˈtu ai tatou i te hopearaa ‘o te tau hopea o te faanahoraa o te mau mea,’ e titau-rahi-hia i te taime e te mau faufaa. No te aha? No te mau mea atoa i amuihia i roto i te hopoiraa i te poroi o te Basileia o te Atua “e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra.” (Ohipa 1:8) Aita te pae rahi o te taata i ite i te mau Papai mai te mau ati Iuda o te senekele matamua ra. Inaha, aita te hoê numera rahi o te feia e ora nei i nia i te fenua i ite i te Bibilia e aita atoa ratou e faariro ra ia ˈna ei Parau na te Atua. E tia ia faaineinehia e ia tonohia te feia poro i te mau fenua atea. (Roma 10:13-15) E a feruri na i te rahiraa mau reo e vai ra! Te titau nei te feia e porohia ra i te mau Bibilia e te mau buka niuhia i nia i te Bibilia no te taio e no te tuatapapa na roto i to ratou iho reo. Ia naeahia te mau taata atoa ma te tuutuu ore e ia aratai-maine-hia ratou i te paariraa i te pae varua ia nehenehe atu ai ratou e tauturu atu ia vetahi ê, e titau te reira e ia faanahohia te ohipa i nia i te hoê faito rahi.—Timoteo 2, 2:2.

Ua parau o Iesu e “e parau-haere-hia te evanelia o te basileia” na mua “e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira ra.” (Mataio 24:14) Teie ïa te taime no te pûpû i te mea atoa e nehenehe ia faaotihia teie ohipa faufaa roa. Aita ˈtu faaohiparaa maitai aˈe no ta tatou mau faufaa hou te mau taoˈa materia e riro ai ei mea faufaa ore.—Ezekiela 7:19; Luka 16:9.

Nafea te moni e faaohipahia ˈi?

Te pia nei te Taiete Watch Tower i te mau buka bibilia na roto hau atu i te 230 reo, e oia atoa te papairaa Braille no te feia matapo e te mau ripene video na roto i te reo aparaa rima no te feia tariˈa turi. E titau te reira i te mau pǔpǔ feia huri e feia faatitiaifaro parau na roto i te reo taitahi. E mea maere roa ia manaˈo i te raveraa i teie ohipa atoa, no te vea Te Pare Tiairaa iho â râ, o te piahia nei i te mau avaˈe atoa na roto e 121 reo e i te hoê â taime na roto e 101 reo. E mea titauhia râ teie ohipa ia nehenehe te mau taata na te fenua atoa e fanaˈo e e taio i te hoê â haamaramaramaraa. I te mau matahiti atoa, te maraa nei te moni o te papie o te tahi atu mau taoˈa faaohipahia no te haamatararaa i te poroi o te Basileia na roto i te parau neneihia aore ra na roto i te mau ripene haruharuhia aore ra video. E tia ia aufauhia teie mau haamâuˈaraa na roto i te faaohiparaa i te mau ô a te mau taeae.

Te ravehia nei te ohipa pororaa e haapiiraa i roto i te mau tuhaa fenua tei haapaohia e hau atu i te 75 000 amuiraa a te mau Ite no Iehova na te ao nei. No te tahoê e no te faaitoito ia ratou, te tere nei te mau tiaau ratere i faaineinehia e farerei i te amuiraa tataitahi i roto i te area e piti taime i te matahiti hoê. E tuhaa faufaa roa atoa to te mau tairururaa i te pae no te tufaraa i te ite. E tia ia tarahuhia te mau fare rarahi no te faatupuraa i te mau tairururaa, o te riro hoi ei faaitoitoraa no te faaroo. Te faaohipa-atoa-hia ra ta outou mau ô no teie mau tumu.

Ua matauhia i te faatupu i te mau tairururaa e toru noa taime i te matahiti, area te mau amuiraa ra, te haaputuputu nei ratou e pae taime i te hebedoma. (A faaau e te Exodo 34:23, 24.) I te mea e te haere noa maira te feia apî o tei farii i te parau apî maitai, ua titauhia ïa ia haamauhia te mau tausani amuiraa apî i te mau matahiti atoa. Maoti te tauturu o te mau mirioni dala marite e horoa-tarahu-hia na roto i te arai o te Taiete, e mau hanere Piha no te Basileia apî o te patuhia nei i te mau matahiti atoa, e e rave rahi atu â o te faaapîhia nei e o te faarahihia nei. Noa ˈtu e e faaohuhia teie moni ia nehenehe e faaohipa-noa-hia na nia iho, te maraa noa ra te faito e hinaarohia ra.

Hoê vahi i reira te iteraahia te hoê maraaraa aita i tupu aˈenei, o te mau nunaa ïa no Europa Hitia o te râ o tei amuihia na mua ˈˈe i raro aˈe i te Hau Rusia. Auê te oaoa e i te faarooraahia ma te haere mǎrû noa i te parau apî no te matararaa o te ohipa i teie mau vahi! I teie nei, te tonohia ra te mau mitionare i roto e rave rahi o teie mau fenua. Ua haamauhia te mau amaa apî i roto i vetahi mau fenua, e ua haamaraa te reira i te rahiraa o te mau tavini horoa noa o tei afai i te numera o te fetii no te Betela na te ao nei i nia hau atu i te 15 000. Oia mau, e tia ia hoohia mai aore ra ia patuhia te mau fare no te amaa ei vahi faaearaa no ratou. Na ta outou mau ô e tauturu nei no te haamâha i teie titauraa.

Aita teie mau ohipa atoa i mahere ia Satani e ta ˈna mau demoni. Te imi nei ratou i te mau ravea atoa no te faatafifi i te mau tutavaraa a te mau tavini haapao maitai a Iehova aore ra no te haafifi ia ratou. (Apokalupo 12:17) Te auraa ra, ua rahi atu â te mau aroraa i mua i te haavaraa no te paruru i te mau tiaraa o te nunaa o te Atua no te poro e no te ora ia au i ta ˈna mau ture tia. Hau atu, maoti te mau vavahiraa a te tamaˈi i roto i te faanahoraa o te mau mea a Satani, e tae noa ˈtu te mau ati natura, e titau-pinepine-hia ia faataehia te tauturu i to tatou mau taeae e mau tuahine e vetahi atu tei roohia i te ati. Te tauturu nei ta outou mau ô ia faataehia teie tauturu faufaa roa.

E haamauruuru o Iehova ia outou

E hopoi mai te horoa-hua-raa i to tatou taime e ta tatou mau faufaa no te turu i te ohipa a te Fatu i te mau haamaitairaa rahi. Nafea? No te mea e haamauruuru mai te Atua, na ˈna hoi te mau mea atoa, ia tatou. Te na ô ra te Maseli 11:25 e: “Te taata horoa ra, e poria ïa; e tei pîpî i te pape ra, e pîpî-atoa-hia mai oia.” Te oaoa mau nei Iehova ia rave tatou i ta tatou tuhaa no te faahaere i ta ˈna haamoriraa i mua. (Hebera 13:15, 16) Ua tǎpǔ na oia i te mau Iseraela tahito o tei hopoi i te mau ô titauhia i raro aˈe i te faufaa a te Ture e: “[A tamata] ia ˈu nei, te parau maira Iehova sabaota ra; i te oreraa vau i te iritiraa i te mau haamaramarama o te raˈi ra, a ninii atu ai i te taoˈa rahi roa ei maitai no outou.” (Malaki 3:10) Ua riro te ruperuperaa i te pae varua ta te mau tavini a Iehova e fanaˈo nei i teie mahana ei haapapuraa e ua tapea te Atua i ta ˈna tǎpǔ.

Eita teie ohipa rahi o te faaiteraa i te mau taata atoa i te mahana faaoraraa e te tautururaa i te feia aau haavare ore ia haere na nia i te eˈa o te ora, e tamau noa e a muri noa ˈtu. (Mataio 7:14; Korinetia 2, 6:2) E tia râ ia haaputuputuhia te feia atoa no roto i te mau “mamoe ê atu” a te Fatu. (Ioane 10:16) E mea ru mau â ia amo i teie hopoia i teie mahana! E auê tatou tataitahi i te oaoa e, ia haamanaˈo faahou tatou ia tae tatou i roto i tera ao apî parau-tia, e ia parau tatou e, ‘ua rohi mau â vau i roto i taua ohipa haaputuputuraa ra’!—Petero 2, 3:13

[Tumu parau tarenihia i te api 30, 31]

TE MAU Ô NO TE TURU I TE HAAMORIRAA MAU

Ua fanaˈo te mau ati Iseraela i te haamaitairaa taa ê e horoa i te ô no te paturaa e te faaineineraa i te mau tauihaa o te mau fare i faataahia no te haamoriraa mau. Ua pûpû ratou i te mau taoˈa paturaa no te sekene e no ta ˈna mau tauihaa (Exodo 25:1-9; 35:4-9), “e ô aau tae . . . na Iehova” o tei tia hoi ia tapeahia no te mea “e taoˈa rahi hoi tei noaa, e hope roa te mau ohipa atoa i te oti, e e toe â.”—Exodo 35:20-29; 36:3-7.

I te tau o te arii ra o Ioasa, ua tuuhia i te uputa o te fare o Iehova te hoê afata faataahia no te farii i te mau ô no te mau ohipa rarahi no te tataˈîraa i te hiero. Ua hopoi maira te feia rarahi e te nunaa ma te oaoa “te taoˈa aufauhia ra,” maoti te reira i faaetaetahia ˈi te fare o te Atua e i hamanihia ˈi te mau taoˈa no te hiero.—Paraleipomeno 2, 24:4-14.

Ua horoa atoa te feia e ere i te ati Iseraela i te mau ô no te haamoriraa mau. I to Ezera e te toea ati Iuda faarueraa ia Babulonia no te hoˈi atu i Ierusalema i te matahiti 468 hou to tatou nei tau, ua rave atoa ratou i te ario, te auro e te mau taoˈa, te hoê ô no te fare o te Atua i horoahia mai e te arii peresia ra o Aretehasaseta, to ˈna feia aˈo, to ˈna feia rarahi e te mau ati Iseraela no Babulonia.—Ezera 7:12-20; 8:24-30.

I roto i ta ratou taviniraa, ua farii o Iesu Mesia e ta ˈna mau aposetolo i te tauturu i te pae materia o tei pûpûhia mai na ratou ei ô. (Luka 8:1-3) Ua faaite iho â râ te mau kerisetiano no Makedonia e no Ahaia i to ratou hinaaro ru e tauturu i to ratou mau taeae i vevehia; ua ‘oaoa hoi ratou i te tufa i ta ratou mau faufaa e o ratou, ma te hoê ô [eita e ore e e moni] no te feia veve i rotopu i te feia moˈa i vai na i Ierusalema.’—Roma 15:26.

E au ra e e rave rahi mau ati Iuda e mau peroseluto, o tei farii i te faaroo kerisetiano i Ierusalema i reira hoi to ratou haereraa mai no te Penetekose o te matahiti 33, o tei faaea tau taime i tera oire no te faahohonu atu â i to ratou ite no nia i te faaroo. Ia ore te tahi ia erehia, ua horoa ratou ma te aau tae i ta ratou mau faufaa ei ô; “ua amui-noa-hia na ratou atoa.” (Ohipa 4:32-37; a hiˈo atoa Ohipa 5:1-4.) I muri aˈe, ua rave te amuiraa no Ierusalema i te tufaraa maa i te mau mahana atoa na te mau vahine ivi veve. (Ohipa 6:1-3) Ua horoa o Paulo i te mau faaueraa no nia i te faaohiparaa i te moni i pûpûhia no te aupururaa i te mau vahine ivi o tei titau mau i te tauturu.—Timoteo 1, 5:9, 10.

Oia atoa, te fanaˈo faahou nei te mau kerisetiano mau i teie mahana i te haamaitairaa taa ê e horoa i te mau ô no te turu i te haamoriraa a te Atua ra o Iehova. Te na reira nei ratou ma te aau tae, ia au i ta te aposetolo Paulo i papai: “E horoa te taata atoa i ta ˈna i opua i roto i to ˈna aau; eiaha ma te nounou, e mai te mea e no te titau: o te taata horoa noa hoi ta te Atua e hinaaro.”—Korinetia 2, 9:7.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono