VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w10 1/3 api 14-18
  • A haapao i ta te varua e ta oe pûpûraa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A haapao i ta te varua e ta oe pûpûraa
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te auraa ‘e haapao i ta te varua’
  • E nafea ia arataihia e te varua?
  • A tiaturi i te varua o te Atua
  • ‘I te iˈoa o te varua moˈa’
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Arataihia e te varua o te Atua mai te senekele matamua mai â
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • No te aha e pee ai i te aratairaa a te varua o te Atua?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • E ô te varua moˈa no ǒ mai ia Iehova ra
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
w10 1/3 api 14-18

A haapao i ta te varua e ta oe pûpûraa

‘E haapao i ta te varua e eiaha e faatupu i to te tino hinaaro.’—GAL. 5:16.

1. Teihea mau bapetizoraa tei tupu i te Penetekose?

UA PARAU te mau pǐpǐ a Iesu i te reo ěê i te Penetekose 33 no te mea ua bapetizohia ratou i te varua moˈa. Ua faaite ïa ratou i te hoê ô semeio a te varua. (Kor. 1, 12:4-10) Eaha te faahopearaa o teie ô e te oreroraa parau a te aposetolo Petero? E rave rahi tei ‘putapû te aau.’ Ua tatarahapa e ua bapetizo ia ratou mai ta Petero i faaitoito. Te na ô ra te faatiaraa: “Te feia atoa i farii maite i ta ˈna ra parau, bapetizohia ihora ïa, e amui-atoa-hia maira ia ratou, e toru atoa tausani i taua mahana ra.” (Ohi. 2:22, 36-41) Mai ta Iesu i faaue, ia bapetizohia ratou i roto i te pape i te iˈoa o te Metua, o te Tamaiti, e o te varua moˈa.—Mat. 28:19.

2, 3. (a) A faataa i te taa-ê-raa i rotopu i te bapetizoraa i te varua moˈa e te bapetizoraa i te iˈoa o te varua moˈa. (b) No te aha e mea tia ˈi ia bapetizohia te mau Kerisetiano mau atoa i teie mahana i roto i te pape?

2 E taa-ê-raa râ anei tei rotopu i te bapetizoraa i te varua moˈa e te bapetizoraa i te iˈoa o te varua moˈa? E. Ua fanau-faahou-hia tei bapetizohia i te varua moˈa ei tamaiti faatavaihia i te varua a te Atua. (Ioa. 3:3) Ua faatavaihia ratou ei arii e ei tahuˈa apiti i roto i te Basileia i te raˈi o te Atua a muri aˈe, e e melo ratou no “te tino” pae varua o te Mesia. (Kor. 1, 12:13; Gal. 3:27; Apo. 20:6) O teie bapetizoraa, oia hoi i te varua moˈa, ta Iehova i rave i te Penetekose e i muri aˈe, i to ˈna maitiraa i te taata ei feia tufaa e te Mesia. (Roma 8:15-17) E te bapetizoraa ïa i te iˈoa o te varua moˈa o te tupu pinepine i te mau tairururaa a te nunaa o Iehova i teie mahana?

3 E bapetizohia te mau Kerisetiano mau i roto i te pape ei taipe o ta ratou pûpûraa taatoa i te Atua ra o Iehova. Mai te reira atoa no te feia tei noaa ia ratou te parauraa no te raˈi. E mea titau-atoa-hia te reira no te mau mirioni tane e vahine i teie tau e tiaturi nei e ora e a muri noa ˈtu i te fenua nei. Noa ˈtu eaha to ˈna tiaturiraa, e mea tia ia bapetizohia te taata i roto i te pape i te iˈoa o te Metua, o te Tamaiti, e o te varua moˈa, ia fariihia oia e te Atua. Te mau Kerisetiano atoa tei bapetizohia, ia ‘haapao ïa i ta te varua.’ (A taio i te Galatia 5:16.) Te haapao ra anei oe i ta te varua e te ora ra anei oe ia au i ta oe pûpûraa?

Te auraa ‘e haapao i ta te varua’

4. Eaha te auraa ‘e haapao i ta te varua’?

4 Te auraa ‘e haapao i ta te varua,’ e farii ïa i te ohiparaa a te varua moˈa i nia ia oe, ma te vaiiho i te reira ia aratai ia oe, oia hoi i roto i ta oe mau ohipa i te mau mahana atoa. Te faaite ra te Galatia pene 5 i te taa-ê-raa i rotopu i te aratairaa a te varua moˈa e te umeraa a te tino.—A taio i te Galatia 5:17, 18.

5. Ia arataihia e te varua moˈa, e haapae ïa i teihea mau ohipa?

5 Ia arataihia oe e te varua moˈa, e haapae oe i te mau ohipa a te tino nei. Mai “te faaturi, te poreneia, te mau peu faufau ra, te taiata, te haamori idolo, te tahutahu, te tairoiro, te tamaˈi, te mârô, te iria, te vahi a vai ra, te amahamaha, te hairesi, te feii, te taparahi taata, te taero ava, te oehamu tiaâ.” (Gal. 5:19-21) Te auraa ra, te ‘tinai ra oe i ta te tino i te varua.’ (Roma 8:5, 13) E tauturu te reira ia oe ia manaˈo i te mau mea a te varua e ia auraro i ta ˈna aratairaa. Eita râ oe e vaiiho i te mau hinaaro o te tino ia faatere ia oe.

6. Eaha te titauhia no te faaite i te hotu a te varua? A faataa.

6 A ohipa ˈi te varua moˈa i nia ia oe, e faaite ïa oe i te mau huru maitatai o te Atua, ‘ta te varua e faatupu.’ (Gal. 5:22, 23) Te taa ra râ ia oe e e titauhia oe ia tutava. A hiˈo na i te hoê taata e faaapu ra. Ahiri aita e mahana e e pape, eita iho â ïa o ˈna e ooti mai. E nehenehe tatou e faaau i te varua moˈa i te mahana. Mea titauhia te varua moˈa no te faatupu i te hotu a te varua. Eaha hoi te tupu mai ahiri aita te taata faaapu i haa? (Mas. 10:4) Oia atoa, tei te huru o ta oe haamaitairaa i te repo o to aau e itehia ˈi te maitai e te rahi o te hotu a te varua moˈa i roto ia oe. A ui ïa, ‘Te vaiiho ra anei au i te varua moˈa ia faatupu i ta ˈna hotu ma te haapao i te reira?’

7. No te aha mea faufaa roa ˈi te haapiiraa e te feruriruriraa no te faatupu i te hotu a te varua moˈa?

7 Ia faarari atoa te taata faaapu i ta ˈna i tanu i te pape e maitai ai te auhune. Ia faatupu oe i te hotu a te varua, e hinaaro oe i te pape o te parau mau i roto i te Bibilia e o te horoahia ra i roto i te amuiraa Kerisetiano i teie mahana. (Isa. 55:1) Ua faaite atoa oe i te taata e rave rahi e ua faaurua te mau Papai Moˈa e te varua moˈa. (Tim. 2, 3:16) Te horoa atoa ra te pǔpǔ o te tavini haapao maitai e te paari i te ite hinaaro-rahi-hia no nia i te pape viivii ore o te parau mau Bibilia. (Mat. 24:45-47) Mea maramarama maitai ïa. Ia arataihia tatou e te varua moˈa, e mea tia ia taio e ia feruriruri i te Parau a te Atua. Mai te peu e te na reira ra oe, te pee ra ïa oe i te hiˈoraa maitai o te mau peropheta tei ‘uiui e tei imi papu maite’ i te mau haamaramaramaraa e horoahia ra. Mea faahiahia mau ia ite e ua anaanatae roa te mau melahi i te pue parau mau pae varua no nia i te Huero fafauhia e te amuiraa Kerisetiano faatavaihia.—Pet. 1, 1:10-12.

E nafea ia arataihia e te varua?

8. No te aha mea faufaa roa ˈi ia ani ia Iehova i to ˈna varua?

8 Eita e navai noa ia haapii e ia feruriruri i te mau Papai. E titauhia ia ani noa i te tauturu e te aratairaa a Iehova. E “hau ê roa ˈtu ta ˈna ia rave, i te mau mea atoa ta tatou e ani nei e ta tatou e manaˈo nei.” (Eph. 3:20; Luka 11:13) E nafea oe ia ui mai te hoê taata, “No te aha e ani noa ˈi i te Atua mai te peu e ua ite ê na o ˈna ‘i te mau mea e au ia ˈu hou vau e ani atu ai ia ˈna’?” (Mat. 6:8) Ia ani oe i to ˈna varua moˈa na roto i te pure, te faaite ra ïa oe i to oe tiaturi ia Iehova. Ei hiˈoraa, ia ani mai te hoê taata i te tauturu, e rave oe i te maraa ia oe no te tauturu ia ˈna, no te mea ua ani mai o ˈna i te tauturu, ma te faaite i to ˈna tiaturi ia oe. (A hiˈo i te Maseli 3:27.) Oia atoa, e oaoa Iehova ia ani oe i to ˈna varua moˈa, e e horoa mai oia.—Mas. 15:8.

9. E nafea te haereraa i te mau putuputuraa Kerisetiano e tauturu ai ia oe ia arataihia e te varua o te Atua?

9 Ua ite maitai oe e te tahi atu ravea e aratai ai te varua o te Atua, o te mau putuputuraa e tairururaa ïa. Mea faufaa roa ia tutava oe i te haere atu e i te faaroo maitai i te haapiiraa. E tauturu te reira ia oe ia taa i ‘te mau mea hohonu a te Atua.’ (Kor. 1, 2:10) Te vai ra atoa te haamaitairaa ia tamau i te horoa i te pahonoraa. A manaˈo na i te mau putuputuraa ta oe i haere i na hebedoma e maha i mairi aˈenei. Ehia taime to oe amoraa i te rima i nia no te pahono, ei faaiteraa i to oe faaroo? E tuhaa anei ta oe e nehenehe e haamaitai? Mai te peu e e, a feruri i ta oe e rave i te mau hebedoma e haere maira. E ite Iehova i to oe hinaaro e pahono e e horoa mai i to ˈna varua moˈa, o te tauturu ia oe ia haafaufaa ˈtu â i te mau putuputuraa.

10. E titau manihini i te taata ia aha no te haapao i ta te varua?

10 Te auraa e haapao i ta te varua, e farii ïa i te titau-manihini-raa ta tatou e taio i roto i te Apokalupo 22:17: ‘Te parau nei te varua e te vahine faaipoipo apî, E haere mai. E o tei faaroo ra, a parau atoa oia e, E haere mai. E o tei poihâ ra, a haere mai. E tei hinaaro ra, a rave noa mai oia i te pape ora.’ Te titau manihini nei te varua, na roto i te pǔpǔ o te vahine faaipoipo apî faatavaihia, i te taata ia rave i te pape ora. Mai te peu e ua farii oe i te piiraa “e haere mai,” ua faaoti papu anei oe e parau atoa, “E haere mai”? E haamaitairaa mau â ia apiti i teie ohipa faaoraraa!

11, 12. E nafea te varua moˈa e ohipa ˈi i roto i te pororaa?

11 Te ravehia nei teie ohipa faufaa roa i raro aˈe i te aratairaa a te varua moˈa. Te taio ra tatou mea nafea te varua moˈa i te ohiparaa i te senekele matamua ia matara mai te mau tuhaa fenua apî no te mau mitionare. Ua ‘tapea te varua maitai’ i te aposetolo Paulo e to ˈna mau hoa “eiaha e parau haere i te parau i Asia.” Aita atoa i tuu ia ratou ia haere i Bitunia. Aita tatou i papu roa mea nafea te varua i te tapearaa ia ratou eiaha e haere i taua mau vahi ra. Mea maramarama maitai râ e ua aratai te varua ia Paulo i te tuhaa fenua aano i Europa. Ua ite orama oia i te hoê taata no Makedonia i te aniraa i te tauturu.—Ohi. 16:6-10.

12 Te aratai atoa ra te varua o Iehova i te pororaa na te ao taatoa i teie mahana. Te aratai ra Iehova i te feia faatavaihia na roto i te varua moˈa, eiaha faahou râ na roto i te mau orama semeio. E turai te varua i te mau taeae e tuahine ia rave i te maraa ia ratou i roto i te pororaa e te haapiiraa. Mea papu e te apiti ra oe i teie ohipa faufaa roa. E oaoa ˈtu â anei oe i te na reiraraa?

13. E nafea oe e auraro ai i te aratairaa a te varua moˈa? A faataa.

13 E nehenehe oe e auraro i te aratairaa a te varua moˈa ma te faaohipa i te mau haamaramaramaraa i horoahia i te nunaa o te Atua. A hiˈo na ia Mihoko no Tapone. E tuahine pionie apî oia, tei manaˈo e e ere o ˈna i te mea aravihi no te farerei faahou i te taata e aita oia i ite e nafea ia faaara i te anaanatae o te fatu fare. I roto i taua area ra, i roto i Ta tatou taviniraa i te Basileia, ua horoahia te mau manaˈo tauturu e au e nafea ia rave i te mau farerei-faahou-raa poto. I te fenua Tapone, ua itehia te faufaa rahi o te hoê buka rairai. (Une vie pleinement satisfaisante: Comment?) Ua pee Mihoko i te mau manaˈo tauturu e nafea ia faaohipa i te buka rairai no te rave i te mau farerei-faahou-raa poto. Aita i maoro, ua haamata oia i te mau haapiiraa Bibilia e te feia aita i farii na mua ˈˈe. Te na ô ra oia, “No te rahi o te mau haapiiraa, ua naea 12 i te hoê taime, ua ani au ia vetahi ia tiai rii!” Ia haapao oe i ta te varua, ma te pee i te aratairaa horoahia i te mau tavini a Iehova, e ooti rahi mau â oe.

A tiaturi i te varua o te Atua

14, 15. (a) E nafea te feia tia ore e ora ˈi ia au i ta ratou pûpûraa? (b) E nafea e noaa ˈi te mau hoa maitai roa ˈˈe?

14 Ei tavini, ia poro ïa oe. (Roma 10:14) E manaˈo paha oe e e ere oe i te mea aravihi roa no te amo i teie hopoia. Tera ra, mai no te feia faatavaihia, na te Atua e faatia, aore ra e faaaravihi ia oe. (A taio i te Korinetia 2, 3:5.) E nehenehe oe e ora ia au i ta oe pûpûraa ma te rave i te maraa ia oe e ma te tiaturi i te varua o te Atua.

15 E ere iho â i te mea ohie no te feia tia ore ia ora ia au i ta ratou pûpûraa i te Atua tia roa o Iehova. E maere paha te tahi mau hoa tahito i to oe huru oraraa apî e e ‘faaino paha ia oe.’ (Pet. 1, 4:4) Eiaha râ e haamoe e ua faatupu oe i te mau auhoaraa apî, e o Iehova raua Iesu to oe na hoa rahi roa ˈˈe. (A taio i te Iakobo 2:21-23.) Mea faufaa roa atoa ia haamatau i te mau taeae e tuahine o ta oe amuiraa, e melo hoi no “te hui taeae” o te ao nei. (Pet. 1, 2:17; Mas. 17:17) E tauturu Iehova ia oe na roto i to ˈna varua ia faahoa i te mau taeae o te haamaitai noa ia oe.

16. No te aha oe e oaoa ˈi i roto i te paruparu, mai ia Paulo?

16 Noa ˈtu e e hoa tauturu to oe i roto i te amuiraa, te ahoaho noa ra paha oe no te mau fifi o te mau mahana atoa. E painu roa paha oe i te tahi mau taime, mai te huru ra e aita oe e ite ra i te hopea o to oe mau fifi. Tera iho â te taime e fariu ai ia Iehova no te ani i to ˈna varua moˈa. Ua papai te aposetolo Paulo: “Ia paruparu hoi au ra, te puai ra ïa vau i reira.” (A taio i te Korinetia 2, 4:7-10; 12:10.) Ua ite Paulo e e nehenehe te varua o te Atua e turu i te taata i roto i to ratou mau huru paruparu atoa. E nehenehe ïa te puai ohipa o te Atua e faaitoito ia oe ia paruparu e ia hinaaro noa ˈtu oe i te tauturu. Ua oaoa Paulo i roto i te paruparu, i reira hoi to ˈna iteraa i te ohiparaa a te varua moˈa i nia ia ˈna. E nehenehe atoa oe e ite i te reira!—Roma 15:13.

17. E nafea te varua moˈa e tauturu ai ia oe ia tae i te vahi maitai?

17 E hinaaro tatou i te varua o te Atua no te ora ia au i ta tatou pûpûraa ia ˈna. A feruri na e tei nia oe i te hoê vaa taie. Ia tapae maitai oe i te vahi hinaarohia, e imi oe i te mataˈi e tano ia tere te vaa. E nehenehe e faaau i tera mataˈi i te varua moˈa. O te taviniraa ia Iehova e a muri noa ˈtu ta oe fa. Eita oe e hinaaro e painu i te varua o te ao a Satani. (Kor. 1, 2:12) Ia imi ïa oe ei auraa parau i te mataˈi e tano, oia hoi te varua moˈa o te aratai ia oe i te vahi maitai na roto i te Parau a te Atua e ta ˈna faanahonahoraa arataihia e te varua.

18. Eaha ta oe e faaoti papu i teie nei, e no te aha?

18 Te haapii ra paha oe e te mau Ite no Iehova e te amui ra ia ratou i roto i te mau ohipa pae varua. Aitâ râ oe i pûpû e i bapetizohia ˈtura. A ui ïa, ‘No te aha vau e taiâ ˈi?’ Mai te peu e te farii ra oe i te ohiparaa a te varua moˈa i roto i te tupuraa o te hinaaro o Iehova i teie mahana e te au ra oe i te reira, a rave ïa i te mau mea ta oe i haapii e mea maitai. E haamaitai rahi Iehova ia oe. E horoa rahi atu oia i to ˈna varua moˈa. Mai te peu e mea maoro oe i te bapetizoraahia, mea papu e ua ite oe i te aratairaa a te varua moˈa. Ua ite e ua taa ia oe i to te Atua faaitoitoraa ia oe na roto i to ˈna varua. E tamau te reira e a tau a hiti noa ˈtu. A faaoti papu ïa i te haapao noa i ta te varua moˈa.

Te haamanaˈo ra anei outou?

• Eaha te auraa ‘e haapao i ta te varua’?

• Eaha te tauturu ia outou ia ‘haapao i ta te varua’?

• E nafea ia ora ia au i ta outou pûpûraa?

[Hohoˈa i te api 15]

Ia tutava no te haamaitai i te repo o to aau

[Hohoˈa i te mau api 16, 17]

Te arataihia ra anei oe e te varua o te Atua?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono