VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w92 1/2 api 8-13
  • E ô te varua moˈa no ǒ mai ia Iehova ra

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E ô te varua moˈa no ǒ mai ia Iehova ra
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te puai o te varua moˈa
  • Te mau semeio
  • Te mau papai i faauruahia
  • Te tiaturiraa i te varua moˈa
  • Te varua o te Atua i te senekele matamua
  • Te maitai e noaa mai na roto i te varua moˈa
  • ‘I te iˈoa o te varua moˈa’
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Arataihia e te varua o te Atua mai te senekele matamua mai â
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • A haapao i ta te varua e ta oe pûpûraa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
  • Eaha te varua moˈa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
w92 1/2 api 8-13

E ô te varua moˈa no ǒ mai ia Iehova ra

“E rahi atu ïa to outou Metua i te ao ra i te horoa i te [varua moˈa] i te feia i ani atu ia ˈna ra.”—LUKA 11:13.

1, 2. (a) Eaha te parau tǎpǔ ta Iesu i horoa no nia i te varua moˈa, e no te aha te reira e riro ai ei tamǎrûraa? (b) Eaha mau na te varua moˈa?

I TE tau auhune o te matahiti 32 o to tatou nei tau, a poro ai Iesu i te parau apî maitai i Iudea, ua paraparau atu oia i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i te horoa maitai o te Atua. Ua faaohipa oia i te tahi mau parabole puai e ua tǎpǔ ihora i te hoê parau faahiahia, i te na ôraa e: “E tena na, te ite na outou i te horoa i te mea maitai na ta outou tamarii, ino noa ˈi outou na, e rahi atu ïa to outou Metua i te ao ra i te horoa i te [varua moˈa] i te feia i ani atu ia ˈna ra.”—Luka 11:13.

2 Auê teie mau parau i te tamǎrû e! A faaoromai ai tatou i te ahoaho o te mau mahana hopea o teie nei ao, a faaruru ai tatou i te patoiraa a Satani e ta ˈna mau demoni, e a aro ai tatou i to tatou iho mau huru tia ore, mea putapû mau â ia ite e e haapuai mai te Atua ia tatou na roto i to ˈna varua. Oia mau, eita tatou e nehenehe e faaoromai ma te haapao maitai mai te peu e aita taua turu nei. Ua tamata anei outou i te mana o teie varua, oia hoi te puai ohipa o te Atua? Te taa ra anei ia outou e e nehenehe mau â oia e tauturu ia outou? Te faaohipa maite ra anei outou i te reira?

Te puai o te varua moˈa

3, 4. A faahohoˈa na i te puai o te varua moˈa.

3 E hiˈo anaˈe na na mua i te puai o te varua moˈa. E hoˈi anaˈe na i te matahiti 1954. Ua haapaainahia te hoê paura hydrogène i nia i te motu no Bikini i Patitifa Apatoa. Maa taime iti i muri aˈe i te paainaraa o te paura, ua moe roa ˈˈera taua motu nehenehe ra i roto i te hoê auahi iti rahi e ua vavahi-roa-hia na roto i te hoê harururaa hoê â puai e te paainaraa e 15 mirioni tane TNT. Nohea mai teie puai vavahi rahi? No roto mai ïa i te tauiraahia te tahi noa maa uranium e te hydrogène tei amuihia i roto i te pu o te paura, ei ito. Eaha ïa ahiri e e nehenehe ta te mau aivanaa e faahoˈi i te ohipa o ta ratou i faatupu i Bikini i muri? A feruri na e e nehenehe ta ratou e haavî i taua ito puai ra e a faariro atu ai ei kilo uranium e te hydrogène. Auê ïa ohipa faahiahia e! Ua rave Iehova i te tahi ohipa mai te reira te huru, i nia râ i te hoê faito rahi roa ˈˈe ia ˈna i ‘hamani i te raˈi e te fenua i te matamua ra.’—Genese 1:1.

4 E haapueraa ito puai rahi to Iehova. (Isaia 40:26) I te poieteraa, ua haavî mau â oia i te tahi faito o teie ito i to ˈna hamaniraa i te mau mea atoa i roto i te ao atoa nei. Eaha ta ˈna i faaohipa i roto i teie poieteraa? Te varua moˈa. Te taio nei tatou e: “Na te parau a Iehova i oti ai te mau raˈi; e to ratou atoa ra i te aho o to ˈna vaha.” (Salamo 33:6) E te na ô ra te faatiaraa a te Genese no nia i te poieteraa e: “Ua faaarepurepu ihora te [v]arua o te Atua i nia iho i te moana.” (Genese 1:2) E puai uˈana mau â te varua moˈa!

Te mau semeio

5. Na roto i teihea mau ravea faahiahia te varua moˈa e ohipa ˈi?

5 Te ohipa noa nei â te varua moˈa na roto i te mau ravea faahiahia. Na ˈna e aratai nei e e faatere nei i te faanahonahoraa a Iehova i nia i te raˈi. (Ezekiela 1:20, 21) Mai te ito i haapurarahia e te paura hydrogène, e nehenehe oia e faaohipahia ei puai haamou no te faatupu i te haavaraa i nia i te mau enemi o Iehova, teie râ, ua ohipa atoa oia na roto i te tahi atu mau ravea o te haamaere ia tatou.—Isaia 11:15; 30:27, 28; 40:7, 8; Tesalonia 2, 2:8.

6. Mea nafea te varua moˈa i te tururaa ia Mose e te mau tamarii Iseraela i roto i ta ratou mau faaauraa ohipa e o Aiphiti?

6 Ei hiˈoraa, i te area o te matahiti 1513 hou to tatou nei tau, ua tono Iehova ia Mose ia tia ˈtu oia i mua ia Pharao no Aiphiti no te ani e ia faatiamâhia te mau tamarii no Iseraela. I roto i na matahiti e 40 na mua ˈtu, ua riro o Mose ei tiai mamoe i Midiana, no reira, no te aha hoi o Pharao e faaroo ai i te hoê tiai mamoe? No te mea ua haere mai o Mose na nia i te iˈoa o te Atua mau hoê ra o Iehova. No te haapapu i te reira, ua horoa ˈtu Iehova i te mana ia rave oia i te mau semeio. No to ratou faahiahia, ua tae roa te mau tahuˈa Aiphiti iho i te farii e: “O te rima teie no te Atua.”a (Exodo 8:19) Ua faatae Iehova e hoê ahuru ati i nia ia Aiphiti, e ua faahepo te ati hopea ia Pharao ia vaiiho i te nunaa o te Atua ia faarue ia Aiphiti. I to Pharao, no to ˈna etaeta, tapaparaa ia ratou e to ˈna nuu, ua ora te mau ati Iseraela a iriti-semeio-hia ˈi te hoê eˈa na roto i te Miti Uteute. Ua apee atura te nuu Aphiti ia ratou e ua moe roa ˈˈera i roto i te miti.—Isaia 63:11-14; Hagai 2:4, 5.

7. (a) Eaha vetahi mau tumu no reira te varua moˈa i faatupu ai i te mau semeio? (b) Noa ˈtu e eita te mau semeio i faatupuhia e te varua moˈa e tupu faahou, no te aha e mea tamǎrû mau te parau i papaihia i roto i te Bibilia no nia i teie mau semeio?

7 Oia mau, ua faatupu Iehova na roto i to ˈna varua i te mau semeio puai no te maitai o Iseraela i te tau o Mose ra, e i te tahi atoa mau taime. Eaha ïa te tumu o teie mau semeio? Ua turu ratou i te mau opuaraa a Iehova, ua faaraa i to ˈna iˈoa, e ua faaite i to ˈna mana. E i te tahi mau taime, mai ia Mose ra, ua haapapu ratou ma te feaa ore e te fanaˈo ra te hoê taata i te turu o Iehova. (Exodo 4:1-9; 9:14-16) Teie râ, mea varavara roa te mau semeio i ravehia na roto i te varua moˈa i roto i te aamu.b Oia atoa, aita te rahiraa o te feia i ora i te mau tau bibilia i ite noa ˈˈe i te tahi, e i teie mahana, aita ïa e semeio faahou. Teie râ, a faaruru ai tatou i teie mahana i te mau fifi e manaˈohia e eita e maraa ia tatou, eita anei tatou e mâmâhia mai ia ite tatou e ia ani atu tatou ia Iehova ma te faaroo, e horoa mai oia i te hoê â varua o tei turu ia Mose i mua ia Pharao e o tei iriti i te eˈa i mua i te mau ati Iseraela na roto i te Miti Uteute?—Mataio 17:20.

Te mau papai i faauruahia

8. Eaha te tuhaa a te varua moˈa i te taime a horoahia ˈi na Ture Ahuru?

8 I muri aˈe i to ratou haereraa mai i rapae ia Aiphiti, ua aratai o Mose i te mau ati Iseraela i te Mouˈa ra o Sinai, i reira to Iehova fafauraa i te hoê faufaa e o ratou e ua horoa ˈtura oia i ta ˈna Ture. Te hoê tuhaa faufaa o taua Ture i horoahia na roto ia Mose ra, o na Ture Ahuru ïa, e ua taraihia te mau papai matamua i nia i te mau pǎpǎ ofai. Mea nafea? Na roto i te varua moˈa. Te na ô ra te Bibilia e: “E oti aˈera ta [Iehova] parauraa ia Mose i nia i te mouˈa ra o Sinai, ua hopoi maira oia i na pǎpǎ ture ra ia ˈna; e pǎpǎ ofai; i papaihia e te rima o te Atua ra.”—Exodo 31:18; 34:1.

9, 10. Mea nafea to te varua moˈa ohiparaa i roto i te papairaa o te mau Papai Hebera, e mea nafea te reira e itehia ˈi na roto i te mau parau i faahitihia e te mau pǐpǐ a Iesu?

9 Taa ê atu i na Ture Ahuru, ua horoa Iehova na roto i to ˈna varua na Iseraela e mau hanere rahiraa ture e faaueraa no te aratai i te oraraa o te mau tane e te mau vahine haapao maitai. E e horoahiâ vetahi a muri aˈe. Tau senekele i muri aˈe i te tau o Mose, ua haapapu o Nehemia i roto i te hoê pure ia Iehova i mua i te huiraatira e: “E rave rahi râ to oe matahiti i te faaoromairaa [i te mau ati Iseraela], e te aˈoraa hoi ia ratou i te varua no oe i roto i te mau peropheta na oe ra.” (Nehemia 9:30) E rave rahi mau parau tohu faauruahia tei faaitehia e teie mau peropheta o tei papaihia. Hau atu, ua turai te varua moˈa i te mau tane haapao maitai ia papai roa i te mau aamu moˈa e te mau himene arueraa putapû mau.

10 Ua faahiti Paulo i teie mau papai atoa ia ˈna i parau e: “Te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua.” (Timoteo 2, 3:16; Samuela 2, 23:2; Petero 2, 1:20, 21) Oia mau, i to ratou faahitiraa i teie mau papai, ua faaohipa pinepine te mau pǐpǐ a Iesu no te senekele matamua i te mau parau mai teie te huru “ta te [varua moˈa] i parau mai i te vaha o Davida,” “e parau-tia ta te [varua moˈa] ia Isaia,” aore ra “mai ta te [varua moˈa] i parau maira.” (Ohipa 1:16; 4:25; 28:25, 26; Hebera 3:7) Auê ïa haamaitairaa i te mea e, ua faaherehere taua varua moˈa ra o tei faaohipahia no te papairaa i te mau Papai Moˈa, i te reira ia nehenehe ratou e riro ei aratai e ei tamǎrûraa no tatou i teie mahana!—Petero 1, 1:25.

Te tiaturiraa i te varua moˈa

11. Eaha te ohipa a te varua tei itehia i roto i te paturaa i te sekene?

11 A puhapa ˈi te mau ati Iseraela i raro mai i te Mouˈa no Sinai, ua faaue ihora Iehova ia ratou ia faatia i te hoê sekene ei pu no te haamoriraa mau. Nafea ratou ia faatupu i te reira? “Ua parau atura Mose i te tamarii a Iseraela; Inaha, ua parau aˈenei Iehova i te tamaiti a Uri a Hura, no te opu o Iuda, i to ˈna ra iˈoa ia Bezaleela; e ua faaî oia ia ˈna i te varua o te Atua, i te paari, e te aravihi, e te ite, i te mau ohipa atoa ra.” (Exodo 35:30, 31) Ua faaitoito te varua moˈa i te aravihi iho o Bezaleela, e ua nehenehe atura oia e haapao ma te manuïa i te faatiaraa o taua patu faahiahia mau ra.

12. Mea nafea to te varua moˈa haapuairaa i te mau taata na roto i te mau ravea huru ê roa i muri aˈe i te tau o Mose?

12 I te hoê tau i muri iho, ua ohipa aˈera te varua o Iehova i nia ia Samasona, ma te horoa ˈtu no ˈna i te hoê puai tei hau aˈe i to te taata nei ia nehenehe oia e faaora ia Iseraela i te mau ati Philiseti. (Te mau tavana 14:5-7, 9; 15:14-16; 16:28-30) I muri iho â, ua fanaˈo o Solomona i te hoê paari taa ê ei arii no te nunaa maitihia a te Atua. (Paraleipomeno 2, 1:12, 13) I raro aˈe i ta ˈna faatereraa, ua ruperupe o Iseraela mai tei ore i itehia na mua ˈtu, e ua riro maira to ˈna oaoaraa ei hohoˈa no te mau haamaitairaa ta te nunaa o te Atua e fanaˈo i raro aˈe i te Faatereraa Tausani matahiti a Iesu Mesia, te Solomona Rahi.—Te mau arii 1, 4:20, 25, 29-34; Isaia 2:3, 4; 11:1, 2; Mataio 12:42.

13. Mea nafea te papai no nia i te faaitoitoraahia o Bezaleela, o Samasona, e o Solomona ia faaitoito ia tatou i teie mahana?

13 Auê ïa haamaitairaa i te mea e, te pûpû atoa maira Iehova i taua varua ra ia tatou nei! Ia manaˈo tatou e eita e maraa ia tatou ia amo i te hoê hopoia aore ra ia rave i te ohipa pororaa, e nehenehe tatou e ani atu ia Iehova ia horoa mai i taua varua ra o ta ˈna i horoa ˈtu na Bezaleela. Ia pohehia tatou i te maˈi aore ra ia faaoromai tatou i te hamani-ino-raa, e itoitohia tatou i te hoê â varua o tei horoa i te puai faito ore na Samasona—noa ˈtu e e ere na roto i te tahi semeio. E ia faaruru tatou i te mau fifi rahi aore ra ia rave tatou i te mau faaotiraa faufaa, e nehenehe tatou e ani ia Iehova, o tei horoa na Solomona i te paari faito ore, ia tauturu mai ia tatou ia ohipa ma te paari. I reira, mai ia Paulo ra, e parau tatou e: “E tia ia ˈu te mau mea atoa nei [ia ˈna], tei tauturu mai ia ˈu ra.” (Philipi 4:13) E e tano atoa te parau tǎpǔ a Iakobo no tatou nei: “Te ere ra râ te hoê o outou i te ite, e ani oia i te Atua ra, o tei horoa hua mai i te maitai i te taata atoa ra, ma te patoi ore; e e horoahia mai ta ˈna.”—Iakobo 1:5.

14. O vai, i te tau tahito e i teie mahana, o tei turuhia e te varua moˈa?

14 Tei nia atoa te varua o Iehova ia Mose i roto i ta ˈna ohipa haavaraa i te nunaa. I to vetahi pae nominoraahia no te tauturu ia Mose, ua parau Iehova e: “E rave hoi au i ta te varua i nia iho ia oe ra, a tuu ai i nia ia ratou; e ei nia atoa ia ratou taua hopoia ra o te mau taata nei, eiaha ei nia ia oe anaˈe ra.” (Numera 11:17) No reira, aita taua mau taata ra i ohipa na nia i to ratou iho puai. Na te varua moˈa i turu ia ratou. Te taio nei tatou e, i te mau taime i muri iho, tei nia te varua o Iehova i te tahi atu mau taata. (Te mau tavana 3:10, 11; 11:29) I to Samuela faatahinuraa ia Davida ei arii no Iseraela no a muri aˈe, te na ô ra te papai e: “Ua rave ihora Samuela i taua farii monoˈi ra, e ua faatavai atura ia ˈna i ropu atoa i taua mau tuaana ra: e mai taua mahana maira te [v]arua o Iehova i te taeraa mai i nia ia Davida.” (Samuela 1, 16:13) E nehenehe te feia e amo ra i te mau hopoia teimaha i teie mahana—i roto i te utuafare, te amuiraa, aore ra te faanahonahoraa—e tamǎrûhia i te iteraa e te tamau noa ra te varua o te Atua i te turu i to ˈna mau tavini a haapao noa ˈi ratou i ta ratou mau hopoia.

15. Na roto i teihea ravea to te varua moˈa faaitoitoraa i te faanahonahoraa a Iehova (a) i te tau o Hagai e o Zekaria? e (b) i teie mahana?

15 Tau tausani matahiti i muri aˈe i te tau o Mose, ua hoˈi atu te feia haapao maitai no roto i te mau tamarii Iseraela i Ierusalema mai Babulonia mai e te hopoia ra e patu faahou i te hiero. (Ezera 1:1-4; Ieremia 25:12; 29:14) Ua tupu râ te mau haafifiraa rahi, e ua paruparu ratou e rave rahi matahiti. I te pae hopea, ua faatia Iehova i te mau peropheta ra o Hagai raua o Zekaria no te faaitoito i te mau ati Iuda ia ore e tiaturi i to ratou iho puai. Nafea râ teie ohipa e faatupuhia ˈi? “Eiaha i te puai taata, e te mana taata, na tau varua râ, te parau maira Iehova sabatoa ra.” (Zekaria 4:6) E na roto i te turu o te varua o te Atua, ua patuhia ˈtura te hiero. Mea rahi atoa te ohipa ta te nunaa a te Atua i faatupu i teie mahana. Ua parare te pororaa i te parau apî maitai na te fenua atoa nei. E mau mirioni taata o te haapiihia ra i roto i te parau mau e te parau-tia. Te faanahohia nei te mau tairururaa. Te patuhia nei te mau Piha no te Basileia e te mau amaa. Ua ravehia te rahiraa o teie ohipa noa ˈtu te mau patoiraa uˈana. Teie râ, aita te mau Ite no Iehova i haaparuparu, no te mea ua ite ratou e te mau ohipa atoa o ta ratou i rave, ua faatupuhia ïa, eiaha na roto i te puai a te nuu, aore ra te mana taata nei, na roto râ i te varua o te Atua.

Te varua o te Atua i te senekele matamua

16. Eaha te huru tupuraa ta te mau tavini a Iehova hou te tau kerisetiano i farerei maoti te ohipa a te varua moˈa?

16 Mai ta tatou i ite, e ite papu to te mau tavini o te Atua hou te tau kerisetiano no nia i te mana o te varua o te Atua. Ua tiaturi ratou ia ˈna no te tauturu ia ratou ia amo i ta ratou mau hopoia teimaha e ia rave i te hinaaro o te Atua. Ua ite atoa ratou e ua faauruahia mai te Ture e te tahi atu mau papai moˈa, tei papaihia i raro aˈe i te mana o te varua o Iehova, e no reira, ua riro ïa ratou ei ‘Parau na te Atua.’ (Salamo 119:105) Eaha ïa no te tau kerisetiano?

17, 18. Eaha vetahi mau ohipa semeio a te varua i te tau kerisetiano, e eaha to ratou tumu?

17 I te senekele matamua o to tatou nei tau, ua tupu atoa te mau ohipa faahiahia a te varua o te Atua. Ua tohuhia mai te mau parau i faauruahia mai e te varua. (Korinetia 1, 14:1, 3) Ei faatupuraa i te parau tǎpǔ a Iesu e e faahaamanaˈo te varua moˈa i ta ˈna mau pǐpǐ i te mau mea atoa o ta ˈna i parau e e haapii atoa ia ratou i te tahi atu mau tuhaa o te parau mau, ua papaihia e rave rahi mau buka i raro aˈe i te mana o te varua moˈa. (Ioane 14:26; 15:26, 27; 16:12, 13) E ua tupu atoa te mau semeio, mai ta tatou e tuatapapa hau atu â i roto i te tumu parau i muri nei. Oia mau, ua haamata te senekele matamua na roto i te hoê semeio faahiahia roa. I roto i te area o te senekele 2 hou to tatou nei tau, e fanauhia mai te hoê aiû iti taa ê roa, e ei tapao, e paretenia to ˈna metua vahine apî. Nafea ïa te reira i te tupuraa? Na roto i te varua moˈa. Te na ô ra te papai e: “Teie te huru o te fanauraa o Iesu Mesia: Te momoˈahia ra tana metua vahine o Maria ia Iosepha; aore râ raua i apiti i hapu ai oia i te [varua moˈa].”—Mataio 1:18; Luka 1:35, 36.

18 I to Iesu paariraa mai, ua tiavaru oia i te mau demoni, ua faaora oia i te feia maˈi, e ua faatia atoa oia i te feia pohe na roto i te mana o te varua moˈa. Ua rave atoa vetahi o ta ˈna mau pǐpǐ i te mau semeio e te mau ohipa puai. Ua riro teie mau ohipa aravihi taa ê ei mau ǒ a te varua. Eaha ïa to ratou tumu? Mai ta te mau semeio na mua ˈtu i rave, ua turu ratou i te mau opuaraa a te Atua e ua faaite i to ˈna mana. Hau atu, ua haapapu ratou i te parau mau o te faaiteraa a Iesu e ua tonohia mai o ˈna e te Atua; e i muri iho, ua haapapu ratou e ua riro te amuiraa kerisetiano o te senekele matamua ei nunaa maitihia a te Atua.—Mataio 11:2-6; Ioane 16:8; Ohipa 2:22; Korinetia 1, 2:4-11; Hebera 2:4; Petero 1, 2:9.

19. Mea nafea to tatou faaroo e haapuaihia ˈi na roto i te faatiaraa a te Bibilia no nia i te mau semeio a Iesu e ta ˈna mau aposetolo?

19 Ua parau râ te aposetolo Paulo e e tupu teie mau faaiteraa semeio a te varua i te omuaraa o te amuiraa e e ore ratou i muri aˈe, no reira, aita tatou e ite faahou ra i teie mahana i teie mau huru semeio tei faatupuhia e te varua moˈa. (Korinetia 1, 13:8-11) Ua hau atu râ te faufaa o te mau semeio i ravehia e Iesu e ta ˈna mau aposetolo i te hoê noa anaanatae i te pae o te aamu. E faaitoito ratou i to tatou faaroo i roto i te parau tǎpǔ a te Atua e e ore roa te maˈi e te pohe i raro aˈe i te faatereraa a Iesu i roto i te ao apî.—Isaia 25:6-8; 33:24; 65:20-24.

Te maitai e noaa mai na roto i te varua moˈa

20, 21. Nafea tatou e faufaahia ˈi i te ǒ o te varua moˈa?

20 E puai rahi mau â teie varua! Teie râ, nafea te mau kerisetiano i teie mahana e faufaahia ˈi? A tahi, ua parau o Iesu e e tia ia tatou ia ani i te varua, no te aha ïa e ore ai e na reira? A pure ia Iehova ia horoa mai oia i ta ˈna ǒ faahiahia roa eiaha noa i te taime ati, i te mau taime atoa râ. Hau atu, a taio i te Bibilia ia nehenehe te varua moˈa e paraparau mai ia outou. (A faaau e te Hebera 3:7.) A feruri hohonu i nia i te mea o ta outou e taio ra e a faaohipa i te reira ia nehenehe te varua moˈa e ohipa i nia i to outou oraraa. (Salamo 1:1-3) Hau atu, a tahoê atu—outou iho, i te mau amuiraa, e i te mau tairururaa—e te feia o te tiaturi ra i te varua o te Atua. E haapuai rahi mau â te varua moˈa i te feia o te haamaitai i to ratou Atua “i roto i te amuiraa”!—Salamo 68:26.

21 E ere anei Iehova i te Atua horoa maitai? Ua parau Oia e e ani noa ˈtu tatou i te varua moˈa e e horoa mai oia na tatou. Mea maamaa mau â ia tiaturi i to tatou iho paari e to tatou iho puai inaha e nehenehe tatou e fanaˈo i te tahi tauturu puai! Teie râ, e tuatapapahia te tahi atu mau mea tei taaihia e te varua o te Atua o te ohipa atoa i nia ia tatou ei kerisetiano, i roto i te tumu parau i muri nei.

[Nota i raro i te api]

a Mea pinepine te parau “te rima o te Atua” i te faaohipahia no te varua moˈa.—A faaau e te Luka 11:20 e Mataio 12:28.

b Ua tupu te rahiraa o te mau semeio i papaihia i roto i te Bibilia i te tau o Mose e o Iosua, o Elia e o Elisaia, e o Iesu e ta ˈna mau aposetolo.

E nehenehe anei outou e pahono i te mau uiraa i muri nei?

◻ Mea nafea to Iehova poieteraa i te mau taoˈa i roto i te ao atoa nei?

◻ Eaha vetahi mau ravea mea na reira te varua moˈa i te ohiparaa i te tau hou te tau kerisetiano?

◻ Mea nafea tatou e tamahanahanahia ˈi i teie mahana ia ite tatou i te mea ta te varua moˈa i faatupu i te tau tahito?

◻ Nafea tatou e faufaahia ˈi i te ǒ o te varua moˈa?

[Hohoˈa i te api 10]

E nehenehe atoa te varua tei horoa na Samasona i te puai tei hau aˈe i te puai taata nei, e horoa mai no tatou i te puai no te mau mea atoa nei

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono