E haamori i teihea Atua?
TAA ê atu i te mau animala, te vai ra i roto ia tatou, te mau taata, i te hinaaro e haamori. E huru ïa te reira no tatou mai to tatou fanauraa mai â. E mau feruriraa atoa to tatou i te pae morare, te hoê haava manaˈo o te aratai ia tatou no nia i te maitai e te ino. Na roto i te mau haerea huru rau, te pee nei tatou paatoa i taua haava manaˈo ra, e i to ratou na reiraraa, e rave rahi o tei imi i te aratairaa o te hoê aore ra e rave rau mau atua.
Hoê aore ra e piti senekele na mua ˈtu, ua aimârô vetahi feia tuatapapa manaˈo no teie nei ao no nia i te vai-mau-raa o te Atua e te Poiete mana hope. I te matahiti 1844, ua faaoti o Karl Marx e ua riro te haapaoraa ei “opiumu no te nunaa.” I muri iho, ua faataa aˈera o Charles Darwin i te tatararaa e na ô ra e ua tupu noa mai te mau mea. E tupu ihora te orureraa hau Bolchevique. I Europa Hitia o te râ, ua riro maira te tiaturi-ore-raa i te Atua ei aveia haamanahia e te hau, e ua faaotihia ˈtura e e pohe te haapaoraa i roto i te ui no 1917. Teie râ, eita ta teie feia tiaturi ore i te Atua e nehenehe e taui i te huru o te taata nei. O te ohipa ïa i haapapuhia na roto i te fa-faahou-raa mai te haapaoraa i Europa Hitia o te râ i teie nei taime.
Teie râ, mai ta te Bibilia e parau ra, e rave rahi tei “parauhia e e atua, tei te raˈi ra, tei reira ïa; tei te fenua nei, tei reira ïa; (e rave rahi te atua, e rave rahi hoi te fatu mai te reira te huru.)” (Korinetia 1, 8:5) I roto i te roaraa o te tau, ua haamori te huitaata nei e rave rau mau huru atua. Te mau atua o te hotu, o te here, o te tamaˈi, e o te uaina e te arearea. I roto i te haapaoraa Hindou anaˈe, e rave rahi mau mirioni atua.
Ua uˈana te mau atua toru tahi i Babulonia, i Asura, e i Aiphiti, e tae noa ˈtu i roto i te mau fenua faaroo a te Bouddha. E Toru Tahi “moˈa” atoa ta te amuiraa faaroo kerisetiano. Ia au i te haapaoraa Mahometa, e patoi ra i te Toru Tahi, “aita ˈtu e atua maoti râ o Allah.” Hau atu, e atua atoa to te feia e haafaufaa ore nei i te tiaturiraa i te hoê Atua mana hope e te itea-ore-hia. Ei hiˈoraa, i roto i te Philipi 3:19, te na ô ra te Bibilia no nia i te mau taata o te haa nei no te imi i te mau taoˈa materia e: “Te opu hoi to ratou atua.”
Te haamori nei te rahiraa o te taata i te atua aore ra i te mau atua o te fenua aore ra te totaiete taata i reira to ratou fanauraahia. E faatupu te reira i te tahi mau uiraa. E aratai anei te mau huru haamoriraa atoa i te hoê â vahi—mai te mau purumu o te aratai tia ˈtu i te vahi teitei o te hoê mouˈa? Aore ra e aratai anei te mau purumu miterio huru rau a te haapaoraa i te ati—mai te mau eˈa e hiˈa ˈtu ai i roto i te vahi topa tarere? E rave rahi anei mau eˈa maitai no te haamori aore ra hoê anaˈe? E rave rahi anei mau atua e tia ia faahanahanahia aore ra hoê anaˈe Atua Mana hope e tia ia faatae i to tatou faatura e ta tatou haamoriraa ia ˈna anaˈe ra?
Te faraa mai te mau atua hape
E tia ia tatou ia tuatapapa hohonu i te mau uiraa i nia nei. No te aha? No te mea te faataa ra te buka mana tahito roa ˈˈe i papaihia, te Bibilia, e mea nafea to te hoê atua hape, o tei faaohipa i te hoê ophi, i te aratairaa i to tatou nau tupuna matamua i roto i te hoê eˈa peapea mau. Te faaruru nei tatou i te mau faahopearaa iino o ta ˈna huru raveraa i teie nei mahana. (Genese 3:1-13, 16-19; Salamo 51:5) Ua pii Iesu, ‘te Tamaiti a te Atua,’ i taua atua orure hau ra, “te arii o teie nei ao.” Ua parau te hoê o te mau aposetolo a Iesu e o ˈna “te atua o teie nei ao.” (Ioane 1:34; 12:31; 16:11; Korinetia 2, 4:4) I roto i te Apokalupo pene 12, irava 9, te faataahia ra o ˈna mai “taua ophi tahito ra ïa, o tei parauhia o te diabolo ra, e o Satani hoi, o tei haavare i to te ao atoa nei.” Tei raro aˈe te hau emepera a te haapaoraa hape na te ao nei i te mana o Satani.
O Satani te faahema aravihi roa ˈˈe. (Timoteo 1, 2:14) E hauti oia i nia i te hinaaro hohonu o te taata nei e haamori no te faatupu e rave rau mau huru atua—te varua o te mau tupuna, te mau idolo, te mau hohoˈa faaroo, te mau tii o Maria. Ua turu atoa oia i te haamoriraa i te mau taata i faaatuahia, mai te mau faatere puai, te mau tenerara tei upootia, e te feia teata e te feia taaro tuiroo. (Ohipa 12:21-23) E tia mau â ia tatou ia vai ara noa, ma te opua maite e imi e e haamori i te Atua mau anaˈe, “aita [hoi] oia i atea ê atu ia tatou atoa nei.”—Ohipa 17:27.
O vai ïa teie Atua otahi te tia ia tatou ia haamori? Tau 3 000 matahiti i teie nei, ua faataa te papai salamo a te Bibilia ia ˈna mai “te Teitei ra . . . , te Puaihope ra . . . , tau Atua, e ta ˈu e tiaturi nei,” e ua pii oia ia ˈna na roto i teie iˈoa hanahana—“o Iehova.” (Salamo 91:1, 2) Na mua ˈtu, ua parau o Mose no nia ia ˈna e: “O Iehova to tatou Atua, hoê Iehova.” (Deuteronomi 6:4) E ua faahiti te peropheta Isaia i te mau parau a te Atua iho oia hoi: “O vau o Iehova, o to ˈu ïa iˈoa, e ore au e horoa i to ˈu ra hanahana no vetahi ê; e te haamaitai ia ˈu ra i te mau hohoˈa otiotihia ra.”—Isaia 42:8.
Te opua nei te Atua ra o Iehova e tamâ i to ˈna iˈoa i te faainoraa atoa ta te atua hape ra o Satani i faatae i nia ia ˈna. Ua faaite oia e eaha ta ˈna e rave i te matahiti 1513 hou to tatou nei tau, i to ˈna faaohiparaa i ta ˈna peropheta o Mose no te faaora i te nunaa o Iseraela i te faatîtîraa a Aiphiti. I taua taime ra, ua taai te Atua i to ˈna iˈoa o Iehova e teie mau parau: “Te vai nei au o vau e vai nei.” (Exodo 3:14, 15) Ua faatiamâ oia ia ˈna iho i mua i te Pharao no Aiphiti, na mua ˈˈe râ ua parau atu oia i taua faatere ino ra e: “E no reira mau â hoi au i vaiiho ai ia oe, ei faaiteraa ˈtu ia oe i to ˈu nei mana, e ia faaitehia to ˈu iˈoa e ati noa ˈˈe te ao atoa nei.”—Exodo 9:16.
Hoê â huru i teie mahana. Mai ia Pharao o te tau tahito ra, te faatihaehae nei te atua o teie nei ao, o Satani i te Atua ra o Iehova e te rave nei oia ma te haavarevare i te hoê tamaˈi i te pae varua i nia i te mau taata e here ra i te parau-tia e te parau mau. (Ephesia 6:11, 12, 18) I teie nei â, ua opua te Atua e faahanahana i to ˈna iˈoa i mua i te patoiraa a Satani. Teie râ, hou oia e faaite ai i to ˈna puai na roto i te haamouraa ia Satani e ta ˈna mau ohipa atoa, te tono nei Iehova i te feia e haamori ra ia ˈna no te faaite i To ˈna iˈoa na te fenua atoa nei. E tuhaa faufaa roa te faaiteraa i to ˈna iˈoa i roto i te haamoriraa mau.
Ma te tano roa, ua parau te Atua iho e e riro teie feia e haamori ra ia ˈna ei mau ite no ˈna, te mau Ite no Iehova, “ua haapaohia e au teie nei mau taata no ˈu iho; na ratou e haamaitai mai ia ˈu.” (Isaia 43:10-12, 21) Mea nafea ratou ia faahiti i te hanahana o Iehova? Te poro nei ratou e te haapii nei i mua i te taata e na te mau fare, ma te faaite i te parau apî maitai oia hoi e hopoi mai te Basileia o Iehova, e faaterehia e ta ˈna Tamaiti, o Iesu Mesia, i te mau haamaitairaa mure ore i te mau taata auraro i nia i teie fenua. No reira, te haamori nei ratou ‘ma te tuutuu ore,’ mai ta te mau kerisetiano mau i rave i te senekele matamua. (Ohipa 5:42; 20:20, 21) Ua fanaˈo anei ratou i te haamaitairaa a te Atua? Na te mau api parau i muri nei e pahono mai.