VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w90 1/12 api 3-5
  • O vai te Atua ta outou e haamori?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • O vai te Atua ta outou e haamori?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te anoiraa i te pae faaroo
  • “E ara ia outou i te mau idolo ra”
  • Te haamoriraa i te moni
  • E haamori i teihea Atua?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Ta vai te haamoriraa ta te Atua e farii?
    Te ite e aratai i te ora mure ore
  • E faaite anei outou i te parau no nia i te Atua mau ra?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1988
  • E tuhaa atoa ta outou i roto i te haavaraa o te ao taatoa nei
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1988
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
w90 1/12 api 3-5

O vai te Atua ta outou e haamori?

I ROTO i te ao atoa nei, e horoa mai te mau taata e rave rahi mau pahonoraa i taua uiraa ra. Mai ta te aposetolo Paulo i faaite, “e rave rahi te atua, e rave rahi hoi te fatu mai te reira te huru”, e i teie mahana, te taiohia nei e rave rahi mirioni mau atua e haamorihia nei e te mau taata (Korinetia 1, 8:5). Teie nei râ, ua ite anei outou e te haamori nei te rahiraa taata i te hoê atua ê atu i ta ratou e manaˈo ra? Ua ite anei outou e e huru paieti aˈe to te feia aita e tiaturi ra i te atua, i te feia e tiaturi ra i te hoê atua? Nafea ïa te reira?

Te hoê o te auraa o te iho parau haa ra haamori, oia hoi “faaite i te hoê faatura, te hoê hanahana aore ra te hoê taairaa rahi, aore ra hau atu i tei tano”. I roto i te mau reo i papaihia ˈi te Bibilia, te parau i hurihia na roto i te iho parau haa haamori, te horoa nei ïa i te manaˈo no te taviniraa aore ra te tipǎpǎraa i mua i te hoê taata. Ma te tapea i teie faataaraa parau i roto i to tatou feruriraa, e hiˈo na tatou e mea nafea te mau taata e nehenehe ai e hape i nia i te taata aore ra i te taoˈa ta ratou e haamori mau ra.

Te anoiraa i te pae faaroo

E rave anaˈe na i te hiˈoraa o te mau taata no Samaria i Tahito ra. E rave rahi o ratou, i te omuaraa, e mau taata ěê ïa ta te feia no Asura i faaô i Palesetina no te mono i na opu hoê ahuru no te pae apatoerau no Iseraela ta ratou i hopoi tîtî. I mutaa ihora, ua haamori taua mau taata no Samaria ra i te mau atua etene, i teie nei râ, te tutava nei ratou no te haapii ia ite ia Iehova, te Atua no Iseraela. Ua faarue anei ratou i muri iho i ta ratou haapaoraa tahito? Aita roa ˈtu. Te parau nei te Bibilia e: “Haapao atura ratou i ta ratou mau peu tahito ra. Ua mǎtaˈu hoi to teie nei mau fenua ia Iehova, e ua haamori hoi i to ratou iho mau idolo taraihia ra.” (Te mau Arii 2, 17:40, 41). No reira, ua tavini noâ te mau taata no Samaria o tei faahua parau e ua farii ratou ia Iehova ei Atua, i ta ratou mau atua tahito, ma te faaohipa i te hoê huru anoiraa i te pae faaroo.

Ua itehia te hoê tupuraa mai te reira te huru a faaô ai te mau mitionare i te haapaoraa katolika i te fenua Marite Apatoa. Ua taui ratou i te haapaoraa o te rahiraa o te huiraatira, teie râ, mai tei tupu no te mau taata no Samaria i Tahito ra, aita i moe i taua mau taata ra i ta ratou mau atua tahito. No reira, i te fenua Beresilia, te faaohipa noa nei â te mau taata e faahua parau ra e kerisetiano ratou, i te mau peu vaudou e te faatupu noa nei ratou i te mau oroa no te faahanahana i te mau atua tahito, mai te ruahine Iemanjá. Te ite-atoa-hia nei taua huru tupuraa ra i roto i te tahi atu mau fenua no Marite Apatoa.

Hau atu, ua riro hoi te haapaoraa iho ta taua mau mitionare ra i faaô i te fenua Marite Apatoa, ei hotu no te anoiraa i te pae faaroo. E rave rahi o ta ˈna mau haapiiraa, mai te Toru Tahi, te auahi o te po auahi e te pohe-ore-raa te nephe, no roto mai ïa i te mau haapaoraa tahito e te mau haapiiraa philosopho etene. Aita ta ratou hoê aˈe niu no roto i te Bibilia. Oia atoa, no roto mai ta ˈna mau oroa — mai te Noela e te Pakate — i te mau peu e ere i te peu kerisetianoa. E nehenehe anei e pee i taua mau oroa etene ra e e tiaturi i taua mau haapiiraa ra e ere roa ˈtu i te haapiiraa kerisetiano ma te haamori i te Atua o te Bibilia, o tei parau e: “Eiaha roa to oe ei Atua ê atu, ia ˈu nei”? (Exodo 20:3.) Eita roa ˈtu!

“E ara ia outou i te mau idolo ra”

E hiˈo na tatou e nafea te mau taata i te haavarehia na roto i te tahi atu â mau ravea i te pae o te haamoriraa. Ua papai te aposetolo Ioane e: “E au mau tamarii ra, e ara ia outou i te mau idolo ra.” (Ioane 1, 5:21). Te taiohia nei i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano fatata hoê miria melo e eita e ore e te faahua parau nei ratou e te haamori ra ratou i te hoê â Atua e to Ioane. Teie nei râ, te tipǎpǎ nei te tahi tau hanere mirioni o ratou i mua i te mau hohoˈa o te mau “peata”, o Iesu e o te paretenia ra o Maria.

Te vai ra te tahi atu mau huru haamoriraa idolo, e mea haavarevare atoa. I te matahiti 44 o to tatou nei tau, ua faahiti te arii ra o Heroda Ageripa, i te hoê oreroraa parau huiraatira, e i te mea e ua oaoa roa te feia i haaputuputu mai, ua tuô aˈera ratou e: “E reo ïa no te Atua, e ere ïa i to te taata.” (Ohipa 12:21, 22). No reira, ua haamori te nunaa ia Heroda, ma te faariro ia ˈna ei atua. Hoê â huru ohipa e tupu ra i to tatou nei tau. I te tau arepurepu i reira te faatereraa nazi i rave ai i te mana i Europa, ua riro mau â te faahitiraa parau “Heil Hitler!” ei tuôraa no te haamori. E rave rahi o tei ineine i te aro e i te pohe no te Führer, mai te huru ra e e atua oia, te faaora o te nunaa. E inaha hoi, te rahiraa o te feia e faahanahana ra ia ˈna mai te reira te huru, e mau melo ïa ratou o te mau Ekalesia o te amuiraa faaroo kerisetiano!

Na mua ˈˈe e i muri iho ia Hitler, ua ite-faahou-hia te tahi atu mau tia politita mai te mau taata faaora e ua titau ratou i te hoê taairaa ia ratou anaˈe iho. Ua faariro te feia o tei pee ia ratou, i taua mau taata ra, ei mau atua, noa ˈtu eaha te haapaoraa o taua “feia haamori” ra aore ra noa ˈtu e te parau ra ratou e aita ratou e tiaturi ra i te atua. E nehenehe atoa e parau e te huru faatura hohonu e pûpûhia na te tahi mau taata tuiroo i te pae o te faaetaetaraa tino, i te pae o te teataraa, e te vai atu â, ua riro atoa te reira ei haamoriraa no te feia e au nei e e mataitai nei ia ratou.

Te haamoriraa i te moni

Hau atu, e feruri na tatou i te auraa o taua mau parau a Iesu e: “E ore te taata e tia ia faaroo i te fatu toopiti; e riro oia i te au ore atu i te hoê, e te hinaaro atu i te tahi; e aore ra, e riro i te au atu i te hoê, e te faarue taue i te tahi. O outou nei hoi, e ore e tia ia faaroo i te Atua e te Mamona.” (Mataio 6:24). Ua matau anei outou i te tahi mau taata e haapaoraa ta ratou, teie nei râ, ta ratou tapitapiraa matamua, oia hoi te imiraa ïa i te moni. O vai ta ratou e haamori mau ra, te Atua aore ra te taoˈa moni? Ua matau anei outou i te feia aita e tiaturi ra i te Atua, o te faaô ia ratou i roto i te hoê hororaa mâha ore o te moni? Ma te papu maitai, te haamori atoa ra ratou i te moni, e mea itoito roa ˈtu paha ratou ia faaauhia i te mau taata e rave rahi e tiaturi ra i te Atua.

Te faataa ra te aposetolo Paulo i te hoê faaueraa tumu mai te reira te huru a papai ai oia e: “E tena na, uumi iho i to outou mau melo i te mau mea o teie nei ao, mai te faaturi, te parau faufau ra, te paia ra, te hinaaro tia ore ra, e te nounou taoˈa, e haamori idolo ïa.” (Kolosa 3:5). Mai te peu e te nounou nei tatou i te hoê taoˈa e ua ineine tatou i te rave i te mau mea atoa ia noaa mai te reira ia tatou, tae roa i te ofati i te ture, ua riro ïa taua ohipa ra ei idolo no tatou, ei atua (Ephesia 5:5). I roto i te tahi atu rata, ua papai o Paulo no vetahi feia hara e: “O (...) te opu hoi to ratou atua.” (Philipi 3:19). Mai te peu e te tapao matamua i roto i to tatou oraraa, o te haamâharaa i to tatou mau hinaaro, mai te mea ra e te faaî ra tatou i to tatou opu, o tatou iho ïa to tatou atua. Ua ite anei outou i te tahi mau taata o te haamori nei i taua huru atua ra?

Oia mau, mai ta tatou e taio ra i roto i te papai a Paulo, “e rave rahi te atua, e rave rahi hoi te fatu mai te reira te huru”. E, i roto i te rahiraa o te mau tupuraa, te ohipa nei ta ratou feia haamori mai te feia no Samaria i Tahito ra: te tavini nei ratou i te hoê atua na roto i ta ratou mau parau, e te tahi, na roto ïa i ta ratou mau ohipa. Teie nei râ, i te parau mau, hoê anaˈe Atua tei tia ia tatou ia haamori. Ua ite anei outou e o vai râ oia? Hau atu, te vai ra te hoê mea e tahoê ra i te mau atua atoa taa ê atu ia ˈna. Eaha taua mea ra? O ta tatou ïa e ite i roto i te tumu parau i mua nei.

[Nota i raro i te api]

a No te tahi atu â mau haamaramaramaraa, a hiˈo i te buka ra E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei, api 212, 213, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono