Te auraa o te parau ra e hinaaro i te Atua
“Teie hoi te hinaaro i te Atua, o te haapao i ta ˈna ra parau.” — IOANE 1, 5:3.
1. Nafea tatou ia faaite i to tatou here i te Atua, e eaha ihora ïa te itea mai?
MA TE haapapu mai e e tia mau â i te taata ia haamori i te Atua, teie ta Iesu i parau: “Hinaaro oe i to Atua ia Iehova ma to aau atoa, e ma to varua atoa, e ma to manaˈo atoa.” (Mataio 22:37). Nafea hoi e tia ˈi ia tatou ia faaite i taua hinaaro ra aore ra aroha ra? Te pahono ra te Bibilia e: “Teie hoi te hinaaro i te Atua, o te haapao i ta ˈna ra parau.” (Ioane 1, 5:3). Eaha ïa te mau haamaitairaa e noaa i te feia e na reira? “O tei parahi i roto i te aroha ra te parahi ra ïa i roto i te Atua e te parahi ra te Atua i roto ia ˈna ra”, ta Ioane ïa e parau ra. — Ioane 1, 4:16b.
2. E tia ia tatou ia haamori ia vai anaˈe ra?
2 Mai te peu e mea here na tatou i te Atua, eita roa ˈtu ïa tatou e haamori i te tahi noa ˈˈe mea ora aore ra pohe, e haamori râ tatou Ia ˈna anaˈe ra (Luka 4:7, 8). Ua patoi te aposetolo Petero, e tae noa ˈtu hoi te hoê melahi, ia haamori mai te taata ia raua (Ohipa 10:25, 26; Apokalupo 22:8, 9). Ua faaite atoa mai Iesu e eita roa ˈtu e tia ia haamori i to ˈna metua vahine, o Maria, no te mea o te Atua anaˈe ra te tia ia na reirahia (Luka 11:27, 28; Ioane 2:3, 4; Apokalupo 4:11). Ia ore tatou e aratai maitai i ta tatou haamoriraa, mai te huru ra ïa e aita tatou e auraro ra i te mau faaueraa a te Atua, no te mea “e ore te taata e tia ia faaroo i te fatu toopiti”. — Mataio 6:24.
Te faaohiparaa i te satauro i te pae faaroo
3. Eaha te hiˈoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano i nia i te faahanahanaraa o te satauro?
3 Eita atoa e tano i te mau faaueraa a te Atua ia haamori tatou i te mau taoˈa aita e ora to roto. Te satauro te hoê o te mau taoˈa haamorihia parare roa ˈˈe. Mai te mau senekele mai â, e faaohipahia oia ei taoˈa haamoriraa i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano. Te faahiti ra te Buka parau paari apî beretane i to ˈna parau mai te “mauhaa taipe matamua a te haapaoraa kerisetiano”. I te fenua Heleni, i roto i te hoê haavaraa, ua parau roa atoa te Ekalesia orthodoxe heleni e te feia e patoi i te ‘Satauro Moˈa’ e ere ïa ratou i te kerisetiano. Inaha hoi, e taipe kerisetiano mau anei te satauro? No hea mai hoi oia?
4, 5. a) Eaha ta te hoê titionare e parau ra no nia i te parau ra stauros, ta e rave rahi mau huriraa Bibilia farani e huri ra na roto i te parau ra “croix”? b) No te hea mai te haamoriraa o te satauro?
4 Te Mataio 27:32 e 40, o te hoê ïa o te mau irava bibilia i reira e faahitihia ˈi te parau no te ravea haamauiuiraa i reira to Iesu haapoheraahia. Te huri ra e rave rahi mau Bibilia farani i te parau heleni ra stauros na roto i te parau ra “croix”, oia hoi e piti raau i faataravahia mai te tahi na nia iho. Teie râ, eaha hoi te auraa taua parau ra i te tau te mau Papai heleni i papaihia ˈi i te senekele I? I roto i ta ˈna Titionare no te tatara i te auraa o te mau parau o te Faufaa Apî (beretane), teie ta W. Vine i papai: “Te auraa matamua (...) o te parau ra stauros, o te hoê ïa pou afaro maitai. I nia hoi i taua mau huru pou ra e patitihia ˈi te feia rave hara no te haapohe ia ratou. Ia faahitihia te iˈoa ra [stauros] mai te iho parau haa ra stauroō, oia hoi te auraa taamu i nia i te hoê pou, i te omuaraa ra eita hoi taua na parau nei e tano i nia i te huru o te satauro e piti pou e faaohipahia e te haapaoraa. No roto mai taua huru satauro ra i te Kaladaio tahito ra; e faaohipahia na hoi ei taipe no te atua ra o Tamuza (ia au maite i te reta matamua o to ˈna iˈoa) i roto i taua fenua ra e i roto atoa i te mau fenua tapiri mai, e tae noa ˈtu i Aiphiti.”
5 Te na ô râ o Vine e: “I te ropuraa o te senekele III i muri aˈe ia Iesu Mesia, e piti ïa tumu te nehenehe e horoahia, a tahi, ua atea ê te mau Ekalesia i te tahi mau haapiiraa no nia i te faaroo kerisetiano, a piti, ua faahuru ê ratou i te reira. No te faarahi atu â i te hanahana o te amuiraa a te ekalesiatiko taiva, e farii na te mau Ekalesia i roto i to ratou pu i te mau etene, noa ˈtu â ïa e aita te faaroo i taui i to ratou huru, e e faatia na hoi ia ratou ia tapea noa mai i ta ratou mau tapao e ta ratou mau taipe etene. Mai te Tau aore ra T, i roto i to ˈna huru faaohipa-roa-hia ˈˈe, e ua faanuu-rii-hia mai te raau i faataravahia i raro, e ua faaohipahia hoi no te faahohoˈa mai i te satauro o te Mesia.”
6, 7. a) No hea mai te parau ra “croix”, e no te aha aita to ˈna e parahiraa i roto i te Bibilia? b) No te aha te faaohiparaa te Bibilia i te parau ra xulon e haapapu mai ai e te auraa o te parau ra stauros o te hoê ïa pou afaro noa?
6 Teie te nehenehe e taiohia i roto i te hoê buka reo beretane (The Companion Bible) i raro aˈe i te tumu parau ra “Satauro e faasatauroraa”: “Te tatara ra ta tatou parau ‘satauro’ i te parau latino ra crux; e te parau heleni ra stauros e ere roa ˈtu ïa hoê â auraa e te parau ra crux mai te parau ra ‘raau’ e ere hoê â auraa e te parau ra ‘turu tootoo’. E faaohipa na o Homère i te parau ra stauros no te faataa mai i te parau no te hoê pou, no te hoê anaˈe ra raau. E tera hoi te auraa e horoahia nei i roto i te taatoaraa o te mau buka tahito heleni. E ere roa ˈtu e piti raau tei faataravahia mai te tahi ma te afaro maitai i nia i te tahi. (...) E aita roa ˈtu hoi te parau heleni o te F[aufaa] A[pî] e faahaamanaˈo maira i te parau no e piti raau.”
7 Te faaohipa ra te Bibilia i te tahi atu parau heleni, te parau ra xulon, no te faataa mai i te auraa o te ravea i faaohipahia i reira to Iesu poheraa. Te turu maira hoi te reira i te manaˈo ra oia hoi, e pou afaro noa te stauros aita e raau faataravahia i nia iho. Ta te buka ïa ta tatou i faahiti aˈenei e haapapu maira i te na ôraa mai e: “Te auraa o te parau ra [xulon] (...) o te hoê ïa raau pe e faaohipahia no te tutui i te auahi aore ra no te tahi atu ohipa. (...) I te mea hoi e e nehenehe e mono i teie parau [xulon] na roto i te parau ra stauros, e nehenehe ïa ta tatou e faaoti e hoê â mau to raua auraa. (...) No reira ˈtura ïa i faaohipahia ˈi te parau ra [xulon] (...) no te faataa mai e mea nafea to tatou Fatu i te poheraa, parau i hurihia na roto i te parau ra ‘raau’ i roto i te Ohipa 5:30; 10:39; 13:29; Galatia 3:13; Petero 1, 2:24 [Tatararaa Eukumene o te Bibilia].”
8. Eaha ta vetahi mau taata e parau ra no nia i te satauro e to ˈna tumu?
8 E taiohia i roto i te Dictionnaire Encyclopédique universel: “Mea maoro te tiaturi-noa-raahia e e ohipa taa ê te satauro, i faarirohia ei taipe faaroo, na te mau kerisetiano. E ere roa ˈtu râ hoi mai te reira te huru.” Te parau ra te buka ra Na faufaa e piti — Te Bibilia e te British Museum (beretane) e: “E nehenehe paha e riro ei mea maere mau ia ite tatou e aita roa ˈtu te parau ra ‘croix’ [oia hoi e piti raau i faataravahia mai te tahi na nia iho] e ite-noa ˈˈe-hia ra i roto i te mau irava heleni o te Faufaa Apî. Te huri noa ra râ taua parau nei i te parau heleni ra [stauros] oia hoi te auraa ‘pou’ aore ra ‘pou afaro noa’. I te omuaraa ra, e ere roa ˈtu te satauro i te taipe kerisetiano; no Aiphiti mai râ oia e no ǒ mai ia Constantin ra.” Teie â te taiohia i roto i te Buka parau paari apî katolika: “Aita roa ˈtu e itehia ra i te faahohoˈaraa no nia i te poheraa taraehara o te Mesia i Golagota i roto i te mau ohipa faataipehia o te mau senekele kerisetiano matamua. I te mea hoi e e opanihia na ia hamani i te idolo tarai, opaniraa e vai ra i roto i te Faufaa Tahito, e patoi na te mau kerisetiano matamua i te hamani i te tahi hohoˈa no nia i te ravea e faaohipahia na no te [poheraa] o te Fatu. (...) E fa mai hoi te satauro i te tau o Constantin.”
Te satauro a Constantin
9. Eaha te tiaraa o te emepera ra o Constantin i roto i te parau no te satauro?
9 O Constantin te emepera roma i titau i te apooraa no Nicée i te matahiti 325 o to tatou nei tau e tei faaitoito ia ˈna ia farii i te haapiiraa e ere no roto i te Bibilia e haapii ra e o te Atua te Mesia. Ta ˈna e titau ra, te haapaariraa ïa i to ˈna hau emepera e o te mau etene e te mau kerisetiano apotata te mau melo. Teie ta te Buka parau paari apî beretane e parau ra no ˈna: “Na mua iti noa ˈˈe oia e upootia ˈtu ai i nia ia Maxence, i te matahiti 312, ua ite aˈera o Constantin i te tahi orama no nia i te hoê ‘tapao no te raˈi mai’, oia hoi te satauro, ta ˈna i parau e e haapapuraa te reira e te farii maira te Atua i ta ˈna upootiaraa.” Te na ô râ taua buka ra e, i muri iho, ua faaitoito o Constantin e ia haamorihia te satauro.
10. No te aha e ere roa ˈtu i te mea tano e e ere atoa hoi no roto mai te Bibilia ia tiaturi e ua horoa ˈtu te Atua aore ra te Mesia i te tahi “tapao” mai te hoê satauro ra te huru, ia Constantin ra?
10 Inaha hoi, ua horoa ˈtu anei te Atua i te hoê tapao i te hoê emepera etene tei ore roa ˈtu hoi i haapao i to ˈna hinaaro, e oia hoi te hoê tapao na te etene? Ua faahapa Iesu i to ˈna mau hoa i te aniraa mai ratou i te tahi mau tapao (Mataio 12:38-40). Hau atu, ua haamanii o Constantin i te toto hara ore na roto i te mau mauhaa a te taata nei no te haapapu i to ˈna mana politita e te reira, na roto i te tahi mau opuaraa ino politita, ua rave oia e ia haapohehia vetahi o to ˈna mau metua e o to ˈna mau fetii. Area o Iesu ra, teie ta ˈna i parau: “E ere i to teie nei ao to ˈu basileia; ahiri no teie nei ao to ˈu basileia, ua faaitoito ïa ta ˈu mau tavini.” (Ioane 18:36). No reira oia i horoa ˈtu ai i teie nei faaueraa ia Petero i te na ôraa ˈtu e: “A oomo i to oˈe i roto i te vehî; o te rave hoi i te oˈe ra e pohe ïa i te oˈe.” — Mataio 26:52.
11. Eaha te mau mea ta Constantin e titau ra ia ˈna i faaitoito e ia haamorihia te satauro?
11 Teie ta te buka ra Mau mea huru ê mau i ora mai (beretane) e parau ra no nia ia Constantin e ta ˈna satauro: “Aita e feaaraa e e haa na o ˈna no te tahi mau tumu politita; inaha, a tahi, e haafaahiahia na hoi te taipe ta ˈna i faahanahana na i te mau kerisetiano i faaô ia ratou i roto i ta ˈna nuu, e te piti, i te mau Gaulois [etene]. (...) I mua i te aro o taua mau taata ra, ua riro taua tapao ra ei haapapuraa e te turu maira to ratou atua ia ratou”, oia hoi, te atua-mahana ta ratou e haamori ra. Aita, aita roa ˈtu e tuatiraa to te ‘tapao no te raˈi mai’ ta Constantin i ite e o te Atua aore ra te Mesia. Inaha, o te haapiiraa etene anaˈe hoi tei mau maitai i roto i to ˈna feruriraa.
E tia anei ia faahanahana i te hoê taoˈa haamauiuiraa?
12, 13. No tei hea ˈtu â mau tumu e ore ai e tano ia haamori i te satauro?
12 Noa ˈtu â ïa e e tuu roa tatou i te hiti i teie mau parau e e manaˈo tatou e ua haapohehia o Iesu i nia i te hoê satauro, mea tano mau anei ïa ia faahanahanahia taua taoˈa haamauiuiraa ra? Eita, inaha, ua haapohehia Iesu mai te hoê taata taparahi taata, mai te mau taata i tuuhia i nia i te pou i pihai iho ia ˈna, e te faariro ra hoi taua huru pohe ra ia ˈna mai te hoê taata ê atu. Papu maitai, eita te mau kerisetiano o senekele I e hinaaro e faariro ei taoˈa moˈa, te taoˈa i faaohipahia no te haapohe ia Iesu Mesia. No reira, te haamoriraa i taua taoˈa ra, mai te huru ra ïa e te faahanahanahia ra to ˈna faaohiparaa hairiiri mau: te taparahi-haapohe-roa-raa ia Iesu.
13 Mai te peu e e haapohehia na te hoê o to outou mau hoa rahi roa no te tahi mau pari-haavare-raa, e hamani anei ïa outou i te tahi hohoˈa no te taoˈa i faaohipahia no te haapohe ia ˈna (te taura, te parahiraa uira aore ra te pupuhi i pupuhihia ia ˈna, ei hiˈoraa) e i muri iho, a apa ˈtu ai i te reira, a tutui atu ai i te tahi mori hinu i mua ia ˈna, aore ra a tamau atu ai i nia i to outou arapoa ei faaunaunaraa moˈa? Eita roa ˈtu ïa. Na reira atoa hoi no te haamoriraa i te satauro. Inaha, e faariro hoi te huru etene o taua peu ra i te reira ei ohipa huru ê mau.
14. No nia i te satauro, ia hiˈohia te mau ohipa i tupu i roto i te aamu e ta te Bibilia e parau ra, e aratai tia ïa te reira ia tatou i nia i teihea faaotiraa?
14 E ere roa ˈtu te haamoriraa i te satauro i te hoê peu kerisetiano. E ere roa ˈtu i te hoê tapao no te here i te Atua e te Mesia, te faaooo ra râ te reira i te mau faaueraa tumu ta raua e paruru ra. Aita hoi oia e faatura ra i te mau faaueraa a te Atua e opani ra i te ohipa haamori idolo. Te faahanahana ra oia i te hoê taipe etene e tuuhia mai te iˈoa kerisetiano i nia iho (Exodo 20:4, 5; Salamo 115:4-8; Korinetia 1, 10:14). Te taata noa ˈtu e faariro i te hoê taipe etene ei taipe moˈa, te ofati ra ïa oia i te faaueraa a te Atua e na ô ra e: “Eiaha outou ia amui-au-ore-hia i te feia faaroo ore ra: eaha to te parau-tia auraa i te parau-tia ore? (...) e eiaha e rave noa ˈtu i te mea viivii ra.” — Korinetia 2, 6:14, 17.
E paruru anaˈe na i te Parau faauruahia
15. No te aha e tia roa ˈi ia tatou ia faarue roa i te mau peu te ore roa ˈtu e tu i te Parau a te Atua?
15 Ia au i te mau Ekalesia, e “peu moˈa” te mau peu mai te faahanahanaraa i te satauro. Te feia râ mea here na ratou i te Atua, e faarue roa ïa ratou i te mau peu atoa tei ore roa ˈtu i tu i ta ˈna Parau. I roto i taua Parau ra tatou e ite ai e eaha te mea e hinaaro-mau-hia no te faaohipa i te haamoriraa mau, mai ta te mau parau a Paulo ia Timoteo e haapapu maira: “E mai to tamarii-rii-raa mai â to oe ite i te parau moˈa i papaihia ra, o te parau ïa e paari ai oe e tae noa ˈtu i te ora i te faaroo i te Mesia ra ia Iesu. Te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua, e e mea maitai ei haapiiraa, ei aˈoraa, ei faaiteraa hapa, ei faaite mai i te parau-tia ra; ia au roa te taata no te Atua i te mau ohipa maitatai atoa ra.” (Timoteo 2, 3:15-17). Aita roa ˈtu e parauhia ra i roto i te Bibilia e e tia ia tatou ia haapao i te mau peu aore roa e tu ra i te Parau a te Atua e noaa mai ai te ora.
16. Eaha ta Iesu i parau atu i te mau upoo faatere haapaoraa ati iuda no nia i ta ratou mau tutuu?
16 E ere te au-ore-raa e vai ra i rotopu i te mau Papai e te peu a te taata nei i te ohipa apî. I te hopearaa o te tau a faaotihia ˈi te mau Papai hebera faauruahia e te taeraa mai o Iesu, ua haamau aˈera te mau upoo faatere haapaoraa ati iuda e rave rahi mau peu ta ratou i faahiti e tei ore hoi i faauruahia mai e te Atua, ta ratou i amui e i papai i muri iho. E rave rahi hoi o taua mau peu ra aita roa ˈtu e tu ra e te mau Papai. No reira Iesu i parau atu ai i te mau upoo faatere faaroo e: “Eaha hoi outou iho na i faahapa ˈi i te ture a te Atua i ta outou na tutuu? (...) ua na reira outou i te faaore i te ture a te Atua i ta outou na tutuu.” Ua faahiti atura oia i teie parau o te Parau a te Atua no ratou: “E mea faufaa ore râ ta ratou i pure ia ˈu nei, a haapii ai i tei tuuhia mai e te taata anaˈe ra.” (Mataio 15:1-6, 9). Aita noa ˈˈe Iesu i rave noa ˈˈe mai i taua mau tutuu ra no te haapii, ua faaohipa noa râ oia i te parau faauruahia a te Atua. — Mataio 4:4-10; Mareko 12:10; Luka 10:26.
17. No te aha tatou e nehenehe ai e faariro i te Bibilia mai te hoê tutau paari maitai no to tatou tiaturiraa?
17 Aita te Atua i vaiiho e na te tahi mau taata papu ore mea faufaa roa na ratou i te mau peu tutuu, ia haapao i “te parau ora”. (Philipi 2:16.) Na roto i te ravea o to ˈna varua moˈa puai, ua faaurua mairâ oia i te Bibilia, “ia noaa to tatou tiairaa, i te faaoromai e te mahanahana o te parau i papaihia ra”. (Roma 15:4.) Ia parau tatou e e ere te Bibilia i te mea tano maitai e e tia ia tatou ia tiaturi atoa i te manaˈo o te mau taata tia ore e te ore hoi i faauruahia, mai te huru ra ïa e aita tatou e farii ra i te mana o te Atua. Inaha hoi, aita anei to te Poiete puai hope e te teitei hoi o te ao nei e aravihi no te faatupu i te hoê buka? Ua rave hoi oia e ia noaa ia tatou i te hoê tutau paari maitai no to tatou tiaturiraa e ia ore to tatou manaˈo ia riro i te mau peu a te taata oia hoi, ia haapao tatou i te reira, o te aratai tia ïa ia tatou ia ofati i ta ˈna mau faaueraa. No reira ta ˈna Parau e na ô ai e: “Eiaha ia hau to outou manaˈo i te taata i tei papaihia ra.” (Korinetia 1, 4:6). Mea faufaa mau â na te feia mea here mau na ratou i te Atua i teie nei aˈoraa. — Hiˈo atoa Maseli 30:5, 6.
‘Ia haapao na tatou i ta ˈna mau faaueraa e tia ˈi’
18. Mai te peu e mea here mau na tatou te Atua, e auraro ïa tatou i teihea faaueraa?
18 “Teie hoi te hinaaro i te Atua, o te haapao i ta ˈna ra parau”, ta tatou ïa e taio i roto i te Ioane 1, 5:3. Ia faahuru ê te mau upoo faatere haapaoraa i teie mau faaueraa, ia ore ratou e tâuˈa aore ra ia mono mai ratou i te mau peu a te taata e patoi ra i te reira, te faaitoito atura ïa ratou i to ratou mau taata ia patoi i te hinaaro o te Atua. E tuatapapa anaˈe na i te faaueraa tumu matamua a te kerisetianoraa: te faaueraa tumu no nia i te aroha. Tera hoi te pu o te haapiiraa a Iesu, i parau e: “E aroha ˈtu oe i to taata-tupu, mai to aroha ia oe iho na.” — Mataio 22:39.
19. a) Eaha te faufaaraa o te aroha taata-tupu no te mau kerisetiano mau? b) Te taa ê ra te “parau apî” ta Iesu i horoa mai no nia i te aroha i te parau tahito i roto i tei hea auraa?
19 Eaha hoi te faufaaraa o taua aroha taata-tupu ra no te mau kerisetiano mau? Mai ta Iesu i parau, i to ratou aroha te tahi e te tahi, e nehenehe ai ratou e itehia. Teie hoi ta ˈna mau parau: “E tuu atu vau i te parau apî na outou, E aroha outou ia outou iho, mai ia ˈu e aroha ˈtu ia outou na, e aroha atoa hoi outou ia outou iho. O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia aroha outou ia outou iho.” (Ioane 13:34, 35). Papu maitai, i roto i te Ture i horoahia ˈtu ia Iseraela tahito ra, te vai ra te faaueraa e faaue ra e ‘ia here i to ˈna taata-tupu mai to ˈna here ia ˈna iho ra’. (Levitiko 19:18.) Te mea râ e faariro ra i te faaueraa a Iesu ei faaueraa apî, o te parau ra ïa “mai ia ˈu e aroha ˈtu ia outou na”. Te horoa maira oia i te hoê faufaa rahi aˈe i te here kerisetiano. Oia mau, e tia te hoê kerisetiano ia ineine i te horoa i to ˈna ora no to ˈna mau taeae i roto i te faaroo, mai ia Iesu ra.
20. Ia au i te mau buka o teie senekele XX, o vai teie e auraro nei i te faaueraa ra ‘ia aroha outou ia outou iho’?
20 No reira, i to tatou nei tau, e nehenehe tatou e ite e o vai te mau tavini mau a te Atua maoti te aroha aueue ore e tahoê ra ia ratou i roto i te ao taatoa nei. O vai hoi, i to tatou nei tau, teie e auraro ra i te mau faaueraa a te Atua no nia i te aroha? O vai ma te mau kerisetiano i hamani-ino-hia, i tapeahia i roto i te fare tapearaa, i roto i te mau aua haavîraa aore ra tei haapohehia no te mea aita ratou i hinaaro e rave i te mau mauhaa tamaˈi no te aro atu i to ratou mau hoa kerisetiano — e tae noa ˈtu hoi i te feia aita to roto i te parau mau — no te tahi atu mau fenua? Te pahono maira te mau buka o te senekele XX e: aita ˈtu maoti râ te mau Ite o Iehova anaˈe ra.
21. Ua auraro anei te mau Ekalesia o te amuiraa faaroo kerisetiano i te faaueraa e titau ra i te mau kerisetiano ia here i to ratou mau taeae?
21 I te tahi aˈe pae, ua tamau noâ te mau haapaoraa a te amuiraa faaroo kerisetiano i te ofati i te mau faaueraa a te Atua no nia i te aroha. I roto i te mau tamaˈi atoa o teie senekele e XX, ua faaitoito te mau ekalesiatiko o te mau Ekalesia o te amuiraa faaroo kerisetiano, i to ratou mau melo ia amui atu i roto i te mau aroraa e ia taparahi te tahi e te tahi e ua mirioni hoi ratou tei na reira. Ua haapohe te mau porotetani i te mau porotetani, te mau katolika i te mau katolika, inaha, i parau na hoi ratou paatoa e e mau kerisetiano ratou. Teie râ ta te Parau a te Atua e haapapu maitai maira: “Ia parau te hoê taata e, Te hinaaro nei au i te Atua; e aore oia i aroha i tana taeae, e haavare oia: o tei ore i aroha i tana taeae tei hiˈohia e ana ra, eaha e tia ˈi ia ˈna ia hinaaro i te Atua, tei ore i hiˈohia e ana ra? Teie hoi ta tatou parau i noaa mai ia ˈna ra, E o tei hinaaro i te Atua ra, ia aroha oia i to ˈna ra taeae.” — Ioane 1, 4:20, 21.
22. Ia au i te auraa parau e faataahia maira i roto i te Ioane 1, 3:10-12, e mau tamarii te mau Ekalesia a te amuiraa faaroo kerisetiano na vai, e no te aha?
22 Te haapapu mairâ te Parau a te Atua e: “O te mea teie e itea ˈi te tamarii a te Atua, e te tamarii a te diabolo: o tei ore i rave i te parau-tia ra, e ere ïa i to te Atua; e ere atoa tei ore i aroha i tana taeae. Teie hoi te parau ta outou i faaroo (...), ia aroha tatou ia tatou iho. Eiaha mai ia Kaina ra, no taua varua ino ra oia, e taparahi pohe roa ˈtura i to ˈna teina.” (Ioane 1, 3:10-12). Te parau nei te mau Ekalesia a te amuiraa faaroo kerisetiano e o ratou te mau tamarii a te Atua, eita roa ˈtu hoi e nehenehe, inaha, te ofati tahaa roa nei ratou i te mau faaueraa a te Atua no nia i te aroha, e te ‘taparahi pohe nei i to ratou mau taeae’. E mau tamarii râ ratou na te “varua ino”. No reira te Parau a te Atua e horoa mai ai i teie aˈoraa na te mau taata aau rotahi atoa o te haapaoraa hape: “A haere ê mai na outou i rapae, e au mau taata e, ia ore outou ia riro ei rave atoa i ta ˈna ra mau hara, ia ore outou ia pohe atoa i to ˈna ra mau pohe.” (Apokalupo 18:4). Fatata roa te Atua i te faatupu i ta ˈna mau haavaraa i nia i te mau haapaoraa hape atoa, e te feia e faaea noa i roto i taua mau haapaoraa ra, hoê â ïa pohe to ratou (Apokalupo 17:16). “O tei haapao râ i to te Atua ra hinaaro, e tia ïa i te oraraa e a muri noa ˈtu”. — Ioane 1, 2:17.
Eaha ïa ta outou e pahono mai?
◻ No te aha te parau ra “croix”, oia hoi e piti raau i faataravahia mai te tahi na nia iho, e riro ai ei huriraa hape no te parau heleni ra stauros?
◻ No hea mai te peu no nia i te haamoriraa i te satauro, e no te aha e tia roa ia tatou ia faarue i taua peu ra?
◻ Eaha te hiˈoraa ta Iesu i vaiiho mai no nia i te mau peu faaroo?
◻ Eaha te mau ohipa e haapapu maira e o vai mau na te feia e auraro ra i te mau faaueraa no nia i te aroha autaeae?
[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 15]
NO HEA MAI TE SATAURO
Na mua roa ˈtu i te tau kerisetiano, e rave rahi mau huru satauro i faaohipahia na ei taipe faaroo i roto fatata te mau tuhaa atoa o te fenua nei.
E taipe te crux ansata no te oraraa no a muri aˈe o te mau taata no Aiphiti Tahito ra.
E faahohoˈa na te crux quadrata i na mea e maha tei manaˈohia e, mea na reira mai te mau mea atoa i te poieteraahia.
Te tiaturihia ra e ua riro te crux gammata ei taipe no te auahi aore ra no te mahana, e i muri iho, no te ora.
Te satauro latino, mea parare roa i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano.
Te faahohoˈa ra teie satauro i na reta matamua heleni o te parau ra “Kirito”.
[Hohoˈa i te api 14]
Ua pohe te Mesia i nia i te hoê pou afaro noa, eiaha râ i nia i te hoê raau i faataravahia mai te tahi i nia iho.
[Hohoˈa i te api 16, 17]
“Te parau nei ratou e ua ite i te Atua, area ta ratou ohipa, te parau nei ïa aore i ite ia ˈna. — Tito 1:16.