E tia mau â ia faaitehia te mau haavaraa a te Atua
“A tia, a parau atu oe ia ratou i ta ˈu e faaue atu ia oe na; eiaha oe e taiâ i to ratou mata.” — IEREMIA 1:17.
1. Mea nafea to te mau Ite no Iehova ‘faaanaanaraa i to ratou maramarama’ i Helemani nazie?
“TEI roto te hamani-ino-raa i farereihia e te mau Ite no Iehova i roto i te aorai o te Taparahiraa taata [te Helemani nazie] i te mau taime fifi roa o to ratou aamu.” (Mau tuatapaparaa matahiti no nia i te Taparahiraa taata, tuhaa II, Huru o te mau Ekalesia i nia i taua Taparahiraa taata ra [beretane]). Teie ta te hoê vea no Afirita apatoa e faahiti ra (te Daily News o te 15 no tiurai 1939) no nia i te mau Ite helemani: “Mai te hoê mori e ore roa ˈtu e hautiuti, ua mau maite noa taua pǔpǔ iti tane e vahine ra i roto i te faaroo kerisetiano, mai te hoê tara i roto i te taata faatere no Munich [Adolf Hitler], o te faahaamanaˈo mai ia ˈna e e pohe atoa oia.” Te faahaamanaˈo maira teie mau parau ia tatou i ta Iesu i parau atu i ta ˈna mau pǐpǐ, oia hoi e riro ratou ei “maramarama o teie nei ao” e noa ˈtu e eaha te ohipa e tupu mai i nia ia ratou, ia anaana noa ïa to ratou maramarama i roto i teie nei ao. — Mataio 5:11, 12, 14-16.
2, 3. Eaha te hiˈoraa itoito mau i roto i te pororaa ta te hoê Ite no Sri Lanka i horoa?
2 Ua faaroohia e i Sri Lanka, te farereihia ra hoi te ohipa faahuehue i reira, ua faaite te hoê taurearea Tamoul o David Gunaratnam ma te itoito, mai ia Ieremia, i to ˈna faaroo ma to ˈna tiaraa Ite no Iehova i mua i te mau tia mana o te mau nuu faehau. Ua tapeahia oia e te tahi atu mau taurearea ia uiuihia mai ratou. Ia au i te mau manaˈo i noaa mai, “ua maere roa te mau ofitie e te mau faehau i te ite o taua taata nei, e, hau atu â, i to ˈna huru haavare ore papu maitai, ia ˈna iho â râ i parau e: ‘Ia farerei noa ˈtu vau i te feia faahuehue, mai tei matauhia hoi ratou i te pii, e poro atoa vau ia ratou i ta ˈu e poro atu na ia outou.’”
3 I te po, ua haru aˈera te feia faahuehue i taua taurearea nei, tei te fare hoi oia e ua pari aˈera ia ˈna i te tahoê atu i te mau faehau. Ua haapapu maitai aˈera hoi oia e aita, ma te faaite e te poro noa ra oia i te parau no nia i te Basileia o te Atua. “Te rave nei au i te ohipa a te Atua, e e tamau â vau i te rave, ta ˈna ïa i parau atu. E poro vau i te mau taata atoa e hinaaro maitai e faaroo mai ia ˈu nei.” Ua haapohe roa ˈˈera taua mau taata faahuehue nei i teie Ite itoito mau, i faarue mai i te hoê vahine ivi apî e te hoê tama iti. — Hiˈo Ohipa 7:51-60.
4. Eaha te mau hamani-ino-raa i fariihia e te mau upoo faatere haapaoraa, ta te mau Ite no Iehova e farerei nei i roto i te hoê fenua no Marite latino?
4 Teie te mau parau i tae mai mai te hoê fenua no Marite latino mai i reira hoi te mau Ite no Iehova e hamani-ino-hia ˈi ma te turuhia mai e vetahi mau melo o te mau upoo faatere haapaoraa katolika e presbytérien: “E pae mau Ite no Iehova i roto i ta matou pǔpǔ (...). E pinepine ratou i te taparahihia e i te tuuhia ˈtu i te vahi moe ma te maa ore. E faautua na te ofitie na ˈna e haapao i te tuhaa no te politita i roto i ta matou pǔpǔ, ia ratou no te mea e poro na ratou i te tahi atu mau faehau. Ia au i to ˈna manaˈo, i roto i te taatoaraa o te feia faaroo, o te mau Ite no Iehova te mea atâata roa ˈˈe.”
Tumu e huru
5. E pinepine e no te aha, mai ia Ieremia i to ˈna tau, te mau Ite e hamani-ino-hia ˈi?
5 Oia mau, mai te mau upoo faatere haapaoraa e politita i hamani ino ia Ieremia, oia atoa i to tatou nei tau te patoi ra ratou i te mau Ite no Iehova i roto i te ao taatoa nei. Teie hoi te tumu: noa ˈtu â ïa e e mau taata hau roa te mau Ite i te mau vahi atoa, e mea faatura ratou i te mau ture, te faariro nei to ratou mau enemi i te Parau a te Atua ei Parau atâata roa, ta ratou hoi e faaite ra, no te mea eita ratou e au e te patoi nei ratou i te parau no nia i te Basileia o te Atua. Hau atu â, te faaite nei te mau faaueraa tumu e haapaohia nei e te mau Ite e te ohipa pororaa ta ratou e faatupu nei ma te ore hoi e turu noa ˈtu i te mea o teie nei ao, i te huru miimii e te viivii o te mau tuhaa politita, tapi hooraa tauihaa e faaroo a te amuiraa o te mau mea nei e faaterehia nei e Satani. — Ioane 15:18, 19; Ioane 1, 5:19.
6. Eaha te huru o te mau Ite no Iehova i mua i te hamani-ino-raa?
6 Teie râ, noa ˈtu te mau hamani-ino-raa i mua ia ratou: te fare tapearaa, te mau taparahiraa, e tae noa ˈtu hoi te pohe, hoê â huru to te mau Ite no Iehova o te ao taatoa nei e to Ieremia. Ma te faaite noa i te here e te mǎrû, te tamau noa nei â ratou i te poro i mua i te mau nunaa te mau haavaraa au-ore-hia a te Atua (Timoteo 2, 2:23-26). Ua ite ratou e e tia ia ratou ia auraro i te Atua ei raatira eiaha râ te taata (Ohipa 4:19, 20; 5:29). Mea faufaa roa na ratou te aˈoraa ta Paulo e horoa ra i roto i ta ˈna rata i to Hebera, ia faaue atu oia i te mau kerisetiano ia faaoromai ma te faatupu i te hinaaro o te Atua. No reira, e ite atu ïa ratou i te tupuraa o te parau tǎpǔ oia hoi: te ora mure ore. Mai ia Paulo e o Ieremia, e nehenehe atoa ïa tatou e parau e: “E ere râ tatou i to te feia i orai tia i muri e pohe atu; no te feia râ i noaa te faaroo, e ora ˈtu ai te varua.” — Hebera 10:35-39.
Te Ieremia o to tatou nei tau teie e faaite papu maitai nei i te huru mau o te amuiraa faaroo kerisetiano
7. Mea nafea to te mau Ite o te senekele e XX, apeeraa i te hiˈoraa ta te mau peropheta haapao maitai a Iehova i horoa i Iseraela e i Iuda?
7 Mai ta ˈna i tono i ta ˈna mau peropheta i Iseraela e i Iuda, na reira atoa hoi Iehova ia tono i ta ˈna mau ite no te faaite papu atu i te parau no nia i ta ˈna haavaraa no a muri aˈe (Ieremia 7:25, 26; 25:4, 8, 9). Mai te matahiti 1919 mai iho â râ, matahiti i ora faahou mai ai oia i te pae varua, to te toea faatavaihia o te mau taeae o Iesu faaiteraa ma te itoito i te mau poroi ati mau o te mau haavaraa a te Atua, i te amuiraa faaroo kerisetiano (hiˈo Ieremia 11:9-13). Ua piahia i taua matahiti ra te hoê vea apî: L’Age d’Or. I te roaraa o te mau matahiti, ua nehenehe te Consolation (1937) e i muri iho te Ara mai na! (1946), e faaite i te mau haavare i te pae faaroo a te amuiraa faaroo kerisetiano e e haapapu e ere oia no roto mai i te kerisetianoraa mau.
8, 9. a) No te aha, i te matahiti 1922, te L’Age d’Or i faautua ˈi i te mau Ekalesia? b) Eaha te ati i tohuhia mai no taua mau Ekalesia ra?
8 Ei hiˈoraa, te faaite ra te L’Age d’Or o te 11 no atopa 1922 (beretane) i te haapaoraa hape, i te na ôraa e: “Eita te mau tutavaraa atoa a te mau faanahoraa faaroo — e tae noa ˈtu hoi to ratou mau upoo faatere, to ratou tia e to ratou hoa — no te tapea aore ra no te rave e ia nahonaho faahou te mea i nia i te fenua nei (...) e manuïa, no te mea e ere ratou no roto i te basileia o te Mesia. Aita, aita hoi te mau upoo faatere o taua mau Ekalesia ra i tapea i to ratou haapao maitai no te Fatu ra o Iesu Mesia, i te roaraa o te Tamaˈi rahi [Matamua], no te mea ua amui atu ratou i roto i te ao o te mau ohipa imi moni e i roto i te mau tia politita e faatere ra no te turu i te tamaˈi rahi i roto i te ao taatoa nei.”
9 Te na ô râ teie vea e: “Hau atu â, ua patoi ratou i te Fatu e to ˈna basileia, e aita hoi ratou i tapea i to ratou haapao maitai na roto i te amui-roa-raa ˈtu ia ratou i roto i te faanahoraa a Satani e na roto i te faaiteraa ˈtu i teie nei — ma te faahua rahi mau hoi! — e o te Totaiete o te mau Nunaa te tia politita o te basileia o te Atua i nia i te fenua nei.” E i te pae hopea, o te hoê atura ïa poroi “ati” aore ra haavaraa: “Ia au i te mau parau a te Mesia ra o Iesu, e tupu te hoê tau ‘ati rahi, aitâ ïa ati mai te matamehai mai o teie nei ao, e tae roa ˈˈenei i teie nei mahana, e ore roa hoi a muri atu’, i nia i te mau nunaa o te fenua nei.”
10. Eaha tei faaite-tahaa-hia i te matahiti 1926 ra?
10 Ua parare roa taua ohipa faaararaa ra, mai ta Ieremia, maoti te faaohiparaahia te tahi atu â mau vea mai Te Pare Tiairaa, e tae noa ˈtu te mau vea iti e te mau buka. Ei hiˈoraa, te faaite tahaa ra hoi te buka ra Délivrance, i neneihia i te matahiti 1926 ra, i te mau haapiiraa haavare a te amuiraa faaroo kerisetiano. E nehenehe e taiohia i te api 210 o taua buka nei e: “I roto i te mau haapiiraa hape i faarirohia ei parau mau [i roto i te mau haapiiraa a te amuiraa faaroo kerisetiano apotata], te vai ra hoi te haapiiraa no nia i te torutahi, te pohe-ore-raa te mau nephe atoa, te haamauiuiraahia te taata paieti ore e a muri noa ˈtu, te ohipa i horoahia e te Atua na te mau upoo faatere haapaoraa e te mana o te mau arii ia faatere no ǒ mai i te Atua ra. I roto i te roaraa o te mau tau, ua faaatuahia o Maria, te metua vahine o te tamaiti iti ra o Iesu; e ua titauhia hoi te mau taata ia faahanahana ia ˈna mai te metua vahine o te Atua.”
Ua faaarahia te amuiraa faaroo kerisetiano, o te faatupu ra i te mau amahamaharaa
11, 12. a) No nia i te mau tamaˈi, mea nafea te turu a te mau upoo faatere haapaoraa, i te faaite-tahaa-raahia? b) Eaha te faaararaa ta te pǔpǔ o Ieremia i horoa mai?
11 No nia i te mau tamaˈi, te faaite mairâ taua vea nei i te turu a te mau upoo faatere haapaoraa i te mau nuu: “Te haamaitai mai nei te mau upoo faatere haapaoraa o taua mau huru raveraa taa ê ra i te pae varua, i te mau nuu i tonohia na te mau tuhaa i te pae no te faanavairaa faufaa e i te pae politita; e aita ta ratou hiˈoraa e o vai te mau nuu ta ratou e haamaitai ra. I na pae toopiti atoa ra, te tiaoro ra te mau perepitero e te mau orometua hoê â Atua, ia haamaitai mai oia i te mau taata aro.” (Hiˈo Ieremia 7:31). I muri iho, o te hoê haavaraa e fatata roa i te tupu tei faaitehia mai: “Te faaineine ra taua mau tuhaa atoa ra o te faanahonahoraa itehia a te Varua ino ra no te tamaˈi rahi i Aramagedo.” — Apokalupo 16:14-16.
12 Mai tei tupu i te tau o Ieremia, e parau na te feia faatere i te nunaa e ua ora ratou e te faaea hau noa ra ratou e te Atua, “e parau atoa hoi taua mau faatere ra e ua ora ratou, e e navai noa hoi ia parau ratou e e mau kerisetiano ratou, a tamau noa ˈi ratou i te hauti e te Diabolo. Te haapo nei ratou i to ratou mata i te tuuraa i te one i roto i to ratou iho mata e tae noa ˈtu hoi i roto i te mata o to ratou mau taata-tupu”. (Délivrance, api 281.) I to tatou nei tau, ua faaitehia to ratou huru matapo e te mau kerisetiano itoito mau: te mau Haapii Bibilia, te iˈoa o te mau Ite no Iehova i mutaa ihora. — Mataio 7:21-23.
13. Eaha tei tupu i te matahiti 1931 ra, e no te aha hoi te reira e tano maitai ai?
13 I roto i te roaraa o te tau, ua rahi roa ˈtu â i te tuatiraa i rotopu i te mau Haapii Bibilia e o Ieremia i te papuhia, i te mea hoi e i te matahiti 1931, i roto i te tairururaa i tupu i Columbus, i Ohio, i te mau Etats-Unis, ua faaitehia e e amo taua pǔpǔ kerisetiano itoito mau ra i te iˈoa bibilia ra e “Mau Ite no Iehova”. (Isaia 43:10-12.) I te senekele 8 hou to tatou nei tau, ua haafaufaa mai Iehova i taua iˈoa nei ma te tuu mai i nia ia Iseraela. No reira, hoê senekele i muri iho, ua riro atoa maira o Ieremia ei ite no Iehova (Ieremia 16:21). Oia atoa, ia ˈna i haere mai i nia i te fenua nei, ua riro o Iesu, no roto hoi oia i te nunaa ati iuda, ei ite no to ˈna Metua, o Iehova (Ioane 17:25, 26; Apokalupo 1:5; 3:14). Mea tano maitai atura e i te tau i haapaohia e te Atua, e tia mau ai te nunaa o Iehova ia mairihia i taua iˈoa ra ta te Atua i maiti: “Mau Ite no Iehova.” — Ioane 17:6, 11, 12.
Ua itehia te ohipa a te amuiraa faaroo kerisetiano
14. Mea nafea te mau ohipa a te amuiraa faaroo kerisetiano i te faaiteraahia i roto i na matahiti e 70 i mairi aˈenei?
14 I roto i na matahiti e 70 i mairi aˈenei, ua poro te mau Ite no Iehova i te tiaturiraa faahiahia mau o te Basileia o te Atua, a haaparare noa ˈi ratou i roto i te ao nei i te mau faautuaraa e te mau haavaraa e rave rahi. Ma te tauturuhia e te mau hanere milioni vea aore ra buka bibilia i neneihia i roto i te huru paraparau papu maitai e te itoito mau, ua faaite aˈera hoi ratou e eaha mau na te amuiraa faaroo kerisetiano: te tuhaa puai roa ˈˈe o te vahine faaturi faaroo ra, o “Babulonia Rahi”, mai tei mairihia i roto i te Apokalupo pene 17 e te 18. (Hiˈo “Babylone la Grande est tombée!” Le Royaume de Dieu a commencé son règne!, i neneihia i te matahiti 1963 e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., api 567 e tae atu i te 609.)
15. Mea nafea te huru o te amuiraa faaroo kerisetiano i te faaiteraahia i te matahiti 1955 ra?
15 I te matahiti 1955, ua opere te mau Ite no Iehova i te vea iti ra Qui est “la lumière du monde”, la chrétienté ou le christianisme?, e te reira ua milioni ïa vea, e rave rahi hoi tausani tei papaihia no te mau upoo faatere o te amuiraa faaroo kerisetiano. Eaha ta taua vea iti nei e parau ra i te mau melo o te mau upoo faatere haapaoraa? Mai ia Ieremia, te parau ra oia e: “No reira, noa ˈtu te mau maitai atoa e noaa mai ia ˈna, tei tuu hoi ia ˈna i nia i te parahiraa matamua i roto i te mau tuhaa i te pae no te faanavairaa faufaa, i te pae no te ite e i te pae no te nuu, aita te amuiraa faaroo kerisetiano i faaite mai ia ˈna mai ‘te maramarama o teie nei ao’. No te aha hoi? (...) aita oia e poro ra e e faaohipa ra i te kerisetianoraa ta [te Bibilia] e haapii mai nei”. I mua rii atu, teie te mau uiraa ta te vea iti ra e ui ra: “Ia faaitehia e eaha te mau haapaoraa hape, te faainohia ra anei to ˈna mau melo? Ua riro anei ïa ei taata paetahi i roto i te haamoriraa?”
16. I te faaiteraa i te mau ohipa a te amuiraa faaroo kerisetiano, te paetahi noa ra anei te mau Ite?
16 Teie te pahonoraa a taua vea iti nei: “Aita, no te mea mai te peu e mai te reira te huru ra, e taata hamani ino paetahi mau â ïa o Iesu Mesia no te mau ati Iuda. (...) E mau taata hamani ino anaˈe ïa e te paetahi atoa hoi pauroa te mau peropheta tahito a Iehova [e tae noa ˈtu o Ieremia], tei ora na na mua ˈˈe ia Iesu Mesia, no te mea ua faaite ratou paatoa eaha te haapaoraa hape e faaohipahia na e te mau ati Iuda apotata e te mau nunaa etene.” Ia nehenehe te mau kerisetiano mau ia riro ‘ei maramarama no teie nei ao’, mea faufaa roa ia faaite ratou tei hea râ te mau “pouri” i te pae varua (Korinetia 2, 6:14-17). E ere ïa te auraa e e tia ia ratou ia riri i te mau taata, i te mau faanahonahoraa râ e faatîtî ra ia ratou. No reira Iehova i horoa mai ai i teie nei faaueraa ia Ieremia: “E tena na, e tatia na oe i to tauupu, a tia, a parau atu oe ia ratou i ta ˈu e faaue atu ia oe na; eiaha oe e taiâ i to ratou mata (...). E tamaˈi mai hoi ratou ia oe, e ore râ e tupu; ei pihai atoa iho vau ia oe ei faaora ia oe, te parau maira Iehova.” — Ieremia 1:17, 19.
Fatata roa te ohipa mai tei ravehia e Ieremia i te hope
17, 18. a) Nafea, i te mau matahiti i mairi aˈenei, te mau Ite no Iehova faatupuraa i ta ratou ohipa mai ta Ieremia? b) Eaha te aˈoraa i horoahia ˈtu na te mau taata aau tae?
17 Ua taere mai anei te mau Ite no Iehova i roto i ta ratou faaiteraa i te mau haavaraa a te Atua? Parau mau, te ora nei tatou i te hoê tau e eita hoi i te mea au ia faahapa i te tahi atu mau haapaoraa; teie râ, te vai ra i roto i te mau vea aore ra buka a te mau Ite no Iehova hoê â parau no nia i te haavaraa mai tei faaitehia na i mutaa ihora, e faahapa ra i te amuiraa faaroo kerisetiano. No reira, i roto i na matahiti e maha i mairi aˈenei, ua nenei te mau Ite no Iehova e 32 milioni buka E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei, e te reira na roto e 76 reo. Te tuatapapa ra taua buka nei e rave rahi mau tumu parau e haapeapea ra i te mau taata, mai teie te huru “Eaha te tupu mai i muri aˈe i te poheraa?”, “No te aha te Atua i faatia ˈi i te ino?” e “Mea nafea e itehia ˈi te haapaoraa mau”. Hau atu â, te faaara maitai mai nei oia i te mau taata i te faatereraa rahi mau a te haapaoraa hape.
18 I te pene 25 o teie nei buka, oia hoi “No te ao a Satani oe aore ra ra no te Basileia o te Atua?”, “ua faahohoˈahia te haapaoraa hape i te hoê ‘vahine faaturi’, oia hoi tei mairihia i te iˈoa ra o ‘Babulonia Rahi’. (...) Ua itehia e i te mau tau atoa, ua amui atu te haapaoraa i roto i te ohipa politita. Ua faaohipa mau â oia i te mana i nia iho i te hui arii o te ao nei”. No reira, eaha ïa te haerea ta taua buka nei e faaau maira? Teie ta tatou e taio: “No te ao a Satani anei oe aore ra no te amuiraa apî a te Atua? Mai te peu e no te amuiraa apî a te Atua oe, e faaatea ê mai ïa oe ia oe i teie nei ao, e tae noa ˈtu i ta ˈna haapaoraa hape. A auraro i teie nei faaueraa bibilia: ‘A haere ê mai na outou i rapae [ia Babulonia Rahi]; e au mau taata e.’ (Apokalupo 18:4).”
19. Nafea tatou e nehenehe ai e faaite e i teie nei tau hopea, aita te reo o te Ieremia o teie tau apî, i ore?
19 Te papu-maitai-hia ra taua poroi puai mau ra, no nia te faaatea-ê-raa mai ia “Babulonia Rahi” e te haavaraa o te feia paieti ore i roto i te buka ra Hau i roto i te ao taatoa nei i raro aˈe i te Faatereraa a te ‘Tamaiti hui arii no te hau’, i neneihia i te matahiti 1986 (ono milioni buka na roto e 25 reo). Te faautua nei taua buka nei i te mau upoo faatere haapaoraa a te amuiraa faaroo kerisetiano i te mea hoi e ua ‘faaitoito ratou i roto i ta ˈna mau pororaa i te mau taurearea ia amui atu i roto i te Tamaˈi rahi Matamua’. Teie â ta ˈna e parau ra: “E tae roa mai i teie mahana, ua riro noa te amuiraa faaroo kerisetiano ei enemi no te Atua Teitei ra. Mea papu maitai atura ïa e aita o ˈna e farii maira ia ˈna, e no reira e mea atâata roa ˈtura ïa no ˈna.” (Hiˈo api 30 e tae atu i te 32). Aita te reo o te Ieremia o teie nei tau i mamû; noa ˈtu te mau tutavaraa a te mau upoo faatere haapaoraa e a te mau taata politita no te patoi e ia ore te mau haavaraa a Iehova ia porohia, te haere tia nei te mau ite haapao maitai a te Atua i mua, ma te opua maite e rave faahope roa i taua ohipa faaararaa ra. — Ieremia 18:18.
20. No te aha te mau Ite no Iehova e tamau noa ˈi i te faaite i te mau haavaraa a te Atua i te mau nunaa?
20 No te aha hoi taua ohipa nei e tia ˈi ia faaoti-roa-hia? No te mea, e titau mai o Iehova, te Atua ora ra, te Fatu Teitei o te ao nei i te mau nunaa e i te mau haapaoraa e eaha ta ratou mau ohipa i rave. E tano atoa te uiraa ta Iehova i ui atu i te mau taata haavarevare o Iuda e o Ierusalema no te amuiraa faaroo kerisetiano i teie mahana: “E ore anei au e haere atu i taua mau parau nei? te parau maira Iehova; eiaha vau e tahoo atu i te fenua mai teie nei te huru?” O te tumu ïa te mau Ite no Iehova e tamau noa ˈi i te hopoi i te mau taata o te mau nunaa i te hoê parau au-ore-hia e faairia nei i te rahiraa o ratou, no te mea te farii nei hoi ratou i te reira mai te hoê haavaraa, o te faaoaoa nei râ i te hoê pae iti o ratou, o te ite râ i roto i taua poroi nei i te hoê parau apî maitai, te parau apî maitai no nia i te Basileia o te Atua. — Ieremia 5:9, 29; 9:9; Ohipa 8:4, 12.
21. Noa ˈtu te ati i faaitehia, eaha te tiaturiraa faahiahia mau i mua i te feia e farii ra i te ohipa e ravehia nei e te pǔpǔ a Ieremia (Salamo 37:9, 11, 18, 19, 28, 29)?
21 Noa ˈtu â ïa e e pinepine o Ieremia i te parauhia e “[peropheta no te mau parau ati ra]” e ite-atoa-hia râ i roto i ta ˈna poroi i te tahi maa tiaturiraa no te mau ati Iuda (Ieremia 23:5, 6; 31:16, 17). Oia atoa hoi, mai te peu e te faaite nei te mau Ite no Iehova e te fatata roa maira te “ati rahi” e te haavaraa a te Atua i Aramagedo, te poro atoa nei ratou i te parau no te “mau raˈi apî e te fenua apî”, o te riro hoi i te hopoi mai i te mau haamaitairaa, mai te haamau-faahou-raahia te parau-tia e te Paradaiso i nia i te fenua nei, e tae noa ˈtu te ora mure ore (Mataio 24:21, 22; Apokalupo 16:16; 21:1-4). Ia hiˈohia te tau ta tatou e ora nei, e tia ia tatou ia haapao taa ê i te parau no nia i te haavaraa a Iehova e ia horoa i ta tatou tauturu no te faaoti roa i te ohipa rahi mau e faatupuhia ra e te pǔpǔ o Ieremia. — Hiˈo Ieremia 38:7-13.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ Mai ia Ieremia, eaha te hamani-ino-raa ta te mau Ite no Iehova e farerei nei?
◻ No te aha te mau Ite e tamau noa ˈi i te poro?
◻ Eaha te aanoraa i itehia i te pae no te ohipa mai ta Ieremia i rave?
◻ Eaha te mau hiˈoraa no teie roa iho nei e faaite maira e aita te parau faautuaraa i taui?
◻ Noa ˈtu e te faahiti atoa ra oia i te parau no te mau ati, eaha te tiaturiraa ta teie nei poroi e pûpû mai nei?
[Hohoˈa i te api 16]
Te haamorihia nei o Maria mai te “Metua vahine o te Atua”.
[Hohoˈa i te api 17]
I te matahiti 1931, i roto i te tairururaa i Columbus (Ohio), ua rave te mau Haapii Bibilia i te iˈoa ra “Mau Ite no Iehova”.
[Hohoˈa i te api 18]
I roto i te ao taatoa nei, te pee nei te mau Ite no Iehova i te hiˈoraa o Ieremia.