VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w88 1/2 api 3-4
  • Na vai i papai i te Bibilia?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Na vai i papai i te Bibilia?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1988
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • “I ta te Varua Maitai [moˈa] i tuu mai” — Nafea ïa?
  • Te mau taata ta te Atua i faaohipa
  • Ua parau ratou i ta te varua moˈa i tuu mai ia ratou ra
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2012
  • Mea nafea to te Atua faauruaraa mai i te Bibilia?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Te Bibilia—E buka otahi roa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • E nafea te varua moˈa e tauturu ai ia tatou?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2019
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1988
w88 1/2 api 3-4

Na vai i papai i te Bibilia?

“UA Î ROA te Bibilia i te mau faahaparaa, ta te mau taata manaˈo feaa ïa e parau nei. Hau atu â, te horoa mai nei oia i te philosopho a te taata. No reira, nafea ïa e farii ai e, e aratai papu mau te reira no to tatou nei oraraa?”

O to outou atoa anei teie manaˈo? No outou, ua riro anei te Bibilia ei buka o te faaite mai i te mau manaˈo o te mau taata tia ore? Ta vetahi ïa mau ekalesiatiko e manaˈo ra. Ua papai te Helevetia ra o Karl Barth, taata tuatapapa i te parau no nia i te Atua e porotetani atoa hoi e ua pohe i teie mahana, i roto i ta ˈna buka Kirchliche Dogmatik (Te mau haapiiraa a te Ekalesia) e: “E nehenehe hoi te mau peropheta e tae noa ˈtu te mau aposetolo iho e hape i roto i ta ratou mau parau i faahiti aore ra ta ratou mau parau i papai.” Oia mau, e nehenehe te faatiaraa parau no nia i te hoê â ohipa e tupu e tei faatiahia mai e te mau taata papai e rave rahi, e faaite mai i te mau taa-ê-raa i roto i te mau parau e maitihia. E nehenehe atoa e itehia i roto i te mau tuhaa taa ê o te Bibilia, te tahi mau parau o te riro hoi, mai te peu e a tahi ra tatou e taio ai, i te taa ê te tahi e te tahi. Teie râ, e mau faahaparaa mau anei te reira? E buka noa anei te Bibilia i papaihia na te taata? Inaha hoi, na vai i papai i te Bibilia?

Mea ohie roa te pahonoraa: “Ua parau te mau taata i ta te [Atua] i tuu mai.” Area râ, nafea hoi ratou e ite ai e eaha te mea ta ratou e parau e te mea ta ratou e papai? Te faataa maira te aposetolo o Simona Petero, ta tatou i faahiti aˈenei i te mau parau, e ua parau ratou “i ta te Varua Maitai [moˈa] i tuu mai ia ratou ra”. — Petero 2, 1:21.

Te vahi papu râ, oia ïa, te haapapu maira te Bibilia e rave rahi taime e e “parau [oia] na te Atua”. Te faaite maira hoi na irava 176 o te Salamo 119 i taua manaˈo nei e 176 taime! Te mea i matauhia, mea au iho â ïa na te taata papai i te hoê buka e faaite e na ˈna i papai i te reira; inaha, e mea papu hoi te reira, aita roa ˈtu te mau taata papai i te Bibilia i na reira noa ˈˈe. E tia hoi te hanahana ia faahoˈihia ˈtu no Iehova; o ta ˈna teie buka, e ere râ ta ratou. — Hiˈo Tesalonia 1, 2:13; Samuela 2, 23:2.

“I ta te Varua Maitai [moˈa] i tuu mai” — Nafea ïa?

Nafea hoi taua mau taata ra i te “[aratairaahia na te varua moˈa]”? Tei roto te pahonoraa i te hoê rata i faataehia ˈtu ia Timoteo ra, te hoê kerisetiano o te senekele 1: “Te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua.” No roto mai te parau ra “faaurua mai e te Atua” i te reo heleni ra théopneustos, oia hoi te auraa “pupuhihia mai e te Atua”. Ua faaohipa te Atua i to ˈna puai ohipa itea-ore-hia i te mata taata nei, oia hoi to ˈna varua moˈa, no te “pupuhi mai” i to ˈna mau manaˈo i roto i te feruriraa o te feia papai. No reira, o te Atua ra o Iehova te Tumu o te Bibilia, na ˈna hoi i faatupu i te reira. Na to ˈna manaˈo i aratai i te papairaa, mai te hoê paoti ohipa e ani atu i to ˈna vahine papai parau ia papai i te tahi mau rata no ˈna. — Timoteo 2, 3:16.

E nehenehe atoa ta tatou e faatuati i te parau ra “pupuhihia mai e te Atua” e te faahitiraa a te Bibilia ra “i ta te Varua [moˈa] i tuu mai”. I roto i tei hea ïa auraa? Te parau heleni ra no te parau ra “tuu mai”, e faaohipahia ïa no te faahiti i te parau no te hoê pahi e turaihia e te mataˈi e haere tia ˈtu i te hoê vahi (hiˈo Ohipa 27:15, 17). No reira, mai te mau pahi ie e turaihia e te mataˈi, e manaˈo na e e paraparau na e e papai na hoi te mau taata papai i te Bibilia, i raro aˈe i te faaohiparaa a te Atua, ma te turaihia e to ˈna varua moˈa, mai te huru ra ïa e te “pupuhi” maira oia i nia ia ratou.

Te mau taata ta te Atua i faaohipa

Mea iti roa hoi te mau parau ta te mau taata papai bibilia e faaite maira no nia ia ratou iho. Maoti hoi i te haafaufaa rahi ia ratou, e faaitoito noa na ratou i te faahanahana i te Atua ma te faaea noa mai i te parahiraa hopea. Ua ite râ hoi tatou e e mau taata toroa teitei vetahi o ratou, e mau haava, e mau peropheta, e mau arii, e mau tiai mamoe, e mau taata faaapu aore ra e mau taata taiˈa — fatata e 40 taata ratou rahiraa. No reira, noa ˈtu â ïa e e poroi oia no ǒ mai i te Atua ra, te pûpû mai nei te Bibilia i te mahanahana, te huru rau e te anaanatae e au i te taata nei.

E rave rahi mau taata papai i te Bibilia tei ore hoi i matau te tahi e te tahi; i ora na hoi vetahi o ratou te tahi tau senekele te maororaa i rotopu te tahi e te tahi. Mea taa ê roa to te tahi huru e to te tahi aravihi, e tae noa ˈtu to ratou huru oraraa totiale e to ratou ite. Teie râ, e mau taata apî ratou aore ra e mau taata paari, i te taime ratou e papai ai, ua riro ta ratou ohipa ei hoê, o te tuati maitai te tahi e te tahi. Ua papaihia te Bibilia i roto i te hoê area tau oia hoi, e 1 600 matahiti. E e ite te taata e tuatapapa maite i taua buka ra i te hoê tuati-maitai-raa maere mau; e ite-maitai-hia te manaˈo o te hoê anaˈe ra Tumu, noa ˈtu te rahiraa o te feia papai.

Eita anei te reira e faaitoito ia tatou ia “faarahi hua ˈtu i te haapao” i te Bibilia, taua buka faahiahia mau ra? Eita anei tatou e rave hoê â manaˈo e to Petero tei papai e: “Tei ia tatou atoa te parau a te mau peropheta tia rahi roa ˈtura i teie nei; o te mea maitai ïa ia outou ia haapao i te reira, mai te lamepa e anaana i te vahi pouri ra.” — Hebera 2:1; Petero 2, 1:19.

Eaha ˈtura ïa te nehenehe e parauhia no nia te manaˈo ra, te faahapa ra te Bibilia ia ˈna iho? Mea tano anei? Eaha ïa ta outou e pahono mai?

[Tumu parau tarenihia i te api 4]

“Auê ïa buka o te ore e nehenehe e faaauhia! Hau atu â i te parau e vai ra i roto, ua faahiahia roa vau i ta ˈna huru paraparau, mai te huru ra ïa e e riro mai te parau mai te hoê taoˈa na te natura, mai te hoê tumu raau, mai te hoê tiare, mai te miti, mai te mau fetia, mai te taata iho. Te pihaa ra oia, te tahe ra, te anaana ra, te ata ra, e ma te taa ore e nafea ra, e ma te taa ore e no te aha ra, mea papu maitai hoi te taatoaraa. Ma te parau mau, o te Parau a te Atua te reira, e mea taa ê roa hoi i te tahi atu mau buka i reira e ite-noa-hia te paari a te taata nei.” — Mau manaˈo no nia i te Bibilia i faaitehia mai e Heinrich Heine, taata rohipehe e e papai vea atoa hoi no Helemani o te senekele 19.

[Hohoˈa i te api 4]

Mai te hoê pahi ie e turaihia e te mataˈi, ua parau te feia papai i te Bibilia ‘i ta te varua moˈa a te Atua i tuu mai’.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono