Te “mataˈi” o te ao nei mea pohe ïa
“O outou tei faaorahia e te Atua, o tei pohe i te hara e te ino ra, o to outou ïa haerea i mutaa ihora, (...) ta te arii mana o te reva nei.” — EPHESIA 2:1, 2.
1. No te aha hoi e mau faahopearaa pohe mau to te viivii o te reva no te huitaata nei?
E ERE anei te hoê maa mataˈi viivii ore i te mea haumǎrû ia faarue noa ˈtu tatou i te hoê piha aita hoi e puaiai maitai? Teie râ, i roto i te natura iho, ua riro te haaviiviiraa ei fifi ino roa i teie mahana. I roto e rave rahi mau fenua, ua taea roa te mau raau taero e maniihia nei i roto i te reva, i nia i te hoê faito peapea mau. Te haapuai mai nei hoi te mataˈi i te mau mea taero, te repo taero, e tae noa ˈtu hoi i te tahi mau manumanu. Te ataatâ noa ˈtura te mataˈi, tei riro ei mea faufaa roa no te ora, ta te Poiete here i horoa noa mai, e te tumu no te haapao ore ïa e te huru nounou taoˈa o te taata.
2. Eaha te “mataˈi” ino e riro ai ei mea atâata roa ˈtu â i te mataˈi viivii ta tatou e hutihuti nei?
2 No reira, i te mea hoi e mea atâata mau te reva, e riro ïa tatou i te huti i te hoê “mataˈi” viivii rahi roa ˈtu â hoi o te haapohe, tei ore i taero i te ati atomi i tupu i Tchernobyl, i U.R.S.S., e i te mau rupehu meumeu no Los Angeles. Ua faahiti mai hoi te aposetolo Paulo i taua parau nei ia ˈna i papai i to ˈna mau hoa kerisetiano, i te na ôraa e: “O outou tei faaorahia e te Atua, o tei pohe i te hara e te ino ra, o to outou ïa haerea i mutaa ihora, ta to teie nei ao ra, ta te arii mana o te reva [mataˈi] nei, te varua e ohipa puai i teie nei i roto i te feia faaroo ore ra.” — Ephesia 2:1, 2.
3, 4. a) O vai te “varua mana o te reva nei”? b) No te aha te “mataˈi” e parauhia ra i roto i te Ephesia 2:1, 2 e ore ai e riro ei vahi faaearaa no te mau demoni?
3 Eaha mau na hoi taua “mataˈi” ra? Te faaite ra o Paulo e e “mana” to ˈna, e na te hoê “arii” e aratai ra i te reira. Aita e feaaraa no nia i taua arii nei. O te Diabolo ra o Satani hoi, ta Iesu Mesia i parau e “te arii o teie nei ao”. (Ioane 12:31.) Ma te ite maitai i te reira, te manaˈo nei te feia tuatapapa bibilia e no roto mai teie mau manaˈo to Paulo i te mau pû ati iuda aore ra etene e te faahiti ra hoi oia i te parau no te reva mai te vahi faaearaa o te mau demoni e faaterehia nei e te Diabolo. E rave rahi mau huriraa o te Bibilia teie e horoa mai nei i taua manaˈo nei. Eiaha râ tatou e anoi i taua “reva” nei i te mau “[vahi i nia i te raˈi]” i reira “te mau varua iino” e faaea ˈi. — Ephesia 6:11, 12.
4 Ia Paulo i papai atu i te mau kerisetiano no Ephesia, tei roto noâ o Satani e te mau demoni i te mau raˈi, noa ˈtu â ïa e aita ratou e fanaˈo faahou ra i te haamaitairaa a te Atua. Aitâ ratou i hurihia mai i nia i te fenua nei (Apokalupo 12:7-10). I te tahi aˈe pae, o te mau taata teie e faaruru rahi nei i te mataˈi eiaha râ te mau taata varua. No reira, a niniihia ˈi te auˈa o te riri o te Atua i roto i “te reva”, o te totaiete taata nei ïa tei ite i te mau faahopearaa. — Apokalupo 16:17-21.
5. Eaha mau na taua “mataˈi” ra ta tatou e parau nei, e eaha ta ˈna mau faahopearaa i nia i te taata?
5 Mai te huru ra ïa e te faahiti ra o Paulo i te parau no te reva ei faahohoˈaraa i te feruriraa aore ra te huru matamua o te mau taata tei atea roa i te Atua e o te miimii hoi e te auraro ore te itehia i roto ia ratou. Taua “reva” nei hoê â ïa e to “te arii mana o te reva nei, te varua e ohipa puai i teie nei i roto i te feia faaroo ore ra” e “te varua o teie nei ao”. (Ephesia 2:2; Korinetia 1, 2:12.) Mai te mataˈi e itehia i te mau vahi atoa e tei riro hoi ei mea ohie ia hutihuti, tei te mau vahi atoa hoi “te varua [huru feruriraa] o teie nei ao”. E ô atu te reira e e ohipa ˈtu hoi i roto i te mau manaˈo e te mau ohipa a te taata, mai to ratou aruaruraa mai e tae atu i te menema, a imi noa ˈi ratou i te haamâha i to ratou mau hinaaro, to ratou mau tiaturiraa e ta ratou mau opuaraa teitei.
6. a) Na te aha e haapapu ra i te mau faahopearaa pohe o te “mataˈi” o te ao nei, e mea nafea oia ia faaohipa i to ˈna “mana”? b) Nafea te taata e huti i taua “mataˈi” ra e nehenehe ai e arataihia ia pee i te huru patoi o te Diabolo?
6 Taua huru feruriraa ra hoi, tapaohia na te hara e te patoi, teie e faatere ra i te totaiete taata tia ore nei. Eita noa te mau taata e hutihuti i taua “mataˈi” nei, na te faaohiparaa puai râ a to ratou mau taata-tupu e na te hinaaro rahi i te mau mea e navenave ai ra e atuatu nei i to ˈna mau faahopearaa pohe mau. Te faaohipa ra ïa oia i te hoê “mana” puai mau i nia i te taata (hiˈo Roma 6:12-14). Parau mau, o te Diabolo hoi te tumu no te mau mea iino atoa (Ioane 8:44). Te faaitoito ra ïa oia i te taata ia apee mai ratou i to ˈna huru patoi, e oia hoi, te horoa mai nei oia i te hiˈoraa e te faatere nei hoi i te huru feruriraa aore ra te “mataˈi” ta te taatoaraa o te taata e hutihuti nei. I te mea hoi e o ˈna te “arii” i nia i taua “mana” riaria mau nei, te faaohipa ra ïa Satani i te reira no te faatere i te mau manaˈo o te taata. Ta ˈna e titau ra ia rahi roa ïa ta te taata ohipa no te haamâha i to ratou mau hinaaro i te pae tino nei e a titau atu ai i te mau opuaraa a teie nei ao e aita roa ˈtura hoi to ratou taime e eita ˈtura ratou e hinaaro e ite e o vai mau na te Atua e e auraro atu i te ohipa a to ˈna varua moˈa, “te varua [e faaora]”. (Ioane 6:63.) Ua pohe hoi ratou i te pae varua.
7. a) Ua riro te mau kerisetiano i mutaa ihora ei mau “tamarii-riri-hia”, i roto i teihea auraa? b) Eaha te mau tauiraa ta ratou i faatupu a riro mai ai ratou ei mau kerisetiano?
7 Tei raro aˈe atoa te mau kerisetiano i te “mana” o taua “mataˈi” viivii ra hou ratou e haapii ai i te parau mau e vai ra i roto i te Parau a te Atua e a haamata ˈi i te faaau i to ratou oraraa i te mau faaueraa a te Atua no nia i te parau-tia. “E o tatou atoa hoi i te amui-atoa-raa i roto ia ratou i mutaa ihora, i te hinaaro o te tino ra, i te faatupuraa i ta te tino e ta te aau hinaaro ra; e i fanau mai hoi ei tamarii-riri-hia, mai te tahi pae atoa ra.” E a riro mai ai tatou ei kerisetiano, ua faaea aˈera hoi tatou i te huti i te “mataˈi” pohe o teie nei ao. ‘E ua haapae tatou i ta tatou parau i mutaa ihora, i te taata tahito i tei ino i te hinaaro haavare ra; e ua faataata apî hoi tatou, o tei hamanihia ia au i te Atua ra, i te parau-tia e te maitai mau ra.’ — Ephesia 2:3; 4:22-24.
8. E riro to tatou huru oraraa i teie mahana i te faaauhia i to te mau ati Iseraela i roto i te medebara i roto i teihea auraa?
8 Ua faaatea ê mai atura ïa tatou i te reva viivii o te ao nei, teie râ te vai nei i mua ia tatou nei te hoê ati oia hoi: e nehenehe tatou e hoˈi faahou i muri. I teie mahana, to mua roa tatou i roto i te “tau hopea” e te fatata ˈtu nei hoi tatou i te ao apî (Daniela 12:4). Eita ˈtura ïa tatou e hinaaro ia erehia tatou i te reira na roto i te toparaa i roto i te mau marei i topahia e te mau ati Iseraela. I muri aˈe i to ratou tatara-semeio-raahia mai mai Aiphiti mai e tei te otia o te Fenua i tǎpǔhia mai hoi ratou, e rave rahi tausani o ratou tei “pohe (...) i roto i te medebara ra”. No te aha? Ua riro mai hoi te tahi pae ei haamori idolo; ua faaturi te tahi pae; area te tahi pae ra ua aa ˈtu ïa ia Iehova ma te ohumu atu. Te faaite mai nei Paulo i te hoê manaˈo puai mau ia ˈna i parau e: “Roohia ihora ratou e taua mau mea ra ei hiˈoraa, e ei aˈo mai hoi ia tatou, i te feia i roohia mai i te hopea o te mau tau nei, i papaihia ˈi.” — Korinetia 1, 10:1-11.
9. a) Nafea tatou e nehenehe ai e vai mai i roto i te ao nei ma te ore hoi e faaô atu i roto? b) Eaha te tia ia tatou ia rave ia ore tatou ia huti-faahou-hia na te reva pohe o teie nei ao?
9 Teie te pure a Iesu no ta ˈna mau pǐpǐ: “E ere ratou i to teie nei ao, mai ia ˈu nei hoi e ere i to teie nei ao ra. Aore au i pure ia oe e ia hopoi ê atu oe ia ratou i teie nei ao, ia tiai mai râ oe ia matou eiaha ei ino.” (Ioane 17:14, 15). E faaora mai Iehova ia tatou, eita râ hoi o ˈna e faaati mai i te hoê “patu” na te hiti ia tatou; eita oia e paruru semeio mai ia tatou i te “mataˈi” o teie nei ao (Ioba 1:9, 10). No tatou nei, te fifi rahi roa ˈˈe te vairaa ïa tatou i roto i te ao a Satani ma te ore hoi e turu i taua ao ra, ia haaatihia tatou e te “mataˈi” viivii o teie nei ao e ore atu ai e hutihuti i te reira. Ia taio tatou i te mau vea a to teie nei ao, ia mataitai tatou i te afata teata aore ra ia haere tatou e mataitai i te tahi mau hautiraa, mea papu maitai ïa e tei roto tatou i te “mataˈi” o teie nei ao. Mai te peu e eita ta tatou e nehenehe e ape i te tahi amuimuiraa e te mau taata o teie nei ao — i te ohipa, i te fare haapiiraa aore ra i te tahi atu vahi — e tia râ ïa ia tatou ia vai ara noa ia ore tatou ia huti-faahou-hia na te reva pohe o teie nei ao. — Korinetia 1, 15:33, 34.
10, 11. a) No te aha tatou e nehenehe ai e faaau i to tatou vairaa mai i roto i te paradaiso i te pae varua a Iehova i to tatou vairaa ˈtu i roto i te vahi i faataahia no te feia aita e puhipuhi i te avaava? b) Eaha te tia ia tatou ia rave ia ite tatou e te tae roa maira te tahi “mataˈi” o teie nei ao ia tatou ra?
10 E nehenehe to tatou huru oraraa e faaauhia i te oraraa o te hoê taata e parahi noa ra i roto i te hoê fare tamaaraa e itehia hoê pae “feia puhipuhi avaava” e hoê pae “feia aore e puhipuhi i te avaava”. I te mea hoi e mau kerisetiano tatou, i roto i te paradaiso pae varua a Iehova, tei te pae iho â ïa tatou o te “feia aore e puhipuhi i te avaava”, tei te atea ê o te feruriraa o teie nei ao. Mea papu maitai iho â ïa e eita tatou e haere atu e parahi i te pae o te “feia puhipuhi avaava”; mea maamaa roa ïa. Eaha râ hoi te ite-pinepine-hia nei mai te peu e tei te pae o “te feia aore e puhipuhi i te avaava” tatou o te hoê fare tamaaraa? E parare hoi te mataˈi viivii o te avaava, e e tae roa mai hoi te au auahi ia tatou ra. Mai te peu e mai te reira te huru, te huti ra anei ïa te mataˈi viivii ia tatou, aore ra e tia oioi tatou e haere?
11 E nafea ïa outou ia tae roa mai te tahi “mataˈi” o te ao nei ia outou ra? E haavitiviti anei ïa outou i te ape i taua faaohiparaa ino ra? Mai te peu e, maoti hoi i te reva ê, e huti outou i taua “mataˈi” ra, e nehenehe ïa outou e papu e e ohipa mai oia i nia i to outou mau manaˈo. Maoro noa ˈtu â outou i te huti i taua “mataˈi” ra, maoro atu â ïa outou i te matau. Taa ê atu i te reira, i roto i te roaraa o te tau, eita to ˈna hauˈa e riro faahou ei hauˈa ino, e riro râ ei hauˈa au mau no te tino nei. E nehenehe hoi taua “mataˈi” nei e faaaraara mai i te tahi hinaaro moe ta outou e faaitoito nei i te haavî.
12. Eaha te tia ia rave ia ore tatou ia û i te mau huru o te “mataˈi” o teie nei ao tei riro hoi ei mea fifi roa ia ite?
12 Mai te tahi mau taoˈa e haaviivii i te reva, mai te oxyde de carbone, aita hoi e hauˈa e aita atoa e au, e riro vetahi mau taoˈa haaviivii pohe o te “reva” o te ao nei i te ore e riro ei mea ohie roa ia papuhia. E riro atura hoi tatou i te ite noa i te mau ‘au auahi pohe’ ia roaahia tatou. No reira, e tia mau â ia tatou ia vai ara noa ia ore tatou ia arataihia i roto i te hoê marei pohe, e te huru rave-noa-raa i te mau mea atoa o teie nei ao aore ra na to ˈna auraro ore i te mau huru o te parau-tia i haamauhia e te Atua. Ua faaitoito maira Paulo i to ˈna mau taeae kerisetiano ia ‘aˈo maite te tahi i te tahi eiaha ei mahana e tuua, oi vai aˈe te ao, ia ore roa ia îta noa ˈtu te hoê o outou i te haavare o te ino ra’. — Hebera 3:13; Roma 12:2.
Te “mataˈi” o teie nei ao
13. a) A faataa mai na i te hoê huru o te “mataˈi” o teie nei ao o te tia hoi ia tatou ia paruru mai. b) Na te aha e faaite ra e ua û taua “mataˈi” nei i nia i te mau tavini o Iehova?
13 Eaha te mau huru e ite-pinepine-hia nei ta tatou e nehenehe e rave mai, ma te ore hoi tatou e ite noa ˈtu, no roto mai i te faaohiparaa puai a te “mataˈi” o teie nei ao? Te hoê o taua huru ra o te hautiraa ïa e te mau mea tia ore i te pae tino nei. Ua haaatihia hoi tatou e te manaˈo o teie nei ao no nia i te parau no te taatiraa i te pae tino nei. E rave rahi hoi teie e parau nei e: ‘E ere i te mea ino ia faaturi, ia fanau i te tamarii ma te ore hoi i oti i te faaipoipo aore ra ia rave i te peu mahu. E ere roa ˈtu i te mea ino, to tatou iho â tera huru.’ Te û ra anei taua “mataˈi” ra, aore ra feruriraa o teie nei ao, i nia i te nunaa o Iehova? E, o te vahi ino ïa, te û nei. I roto i te matahiti taviniraa 1986, e 37 426 rahiraa taata i tiavaruhia mai roto atu i te amuiraa kerisetiano, e rave rahi hoi o ratou no te haerea tia ore i te pae no te taatiraa. E, eita ïa e taiohia i roto i taua numera nei, te mau numera rahi roa ˈtu â no te feia i aˈohia no to ratou haerea viivii e tei ore hoi i tiavaruhia i te mea e ua tatarahapa mau ratou. — Maseli 28:13.
14. No te aha vetahi mau kerisetiano i topa ˈi i te pae morare, e eaha te aˈoraa bibilia ta ratou i faarue?
14 Eaha te ohipa i roohia i nia i te mau kerisetiano tei rave i te ohipa tia ore i te pae no te taatiraa? Ia itehia te ohipa i tupu, e pinepine atura ïa i te papuhia e ua hutihuti faahou taua mau kerisetiano ra i te “mataˈi” pohe o teie nei ao. Ua faatopa mai te mau huru o te ao nei ta ratou i farii i te faito o ta ratou mau huru hiˈoraa i te pae morare. Ua haamata paha ratou i te mataitai i te mau hohoˈa ta ratou e ore roa ˈtu e mataitai tau matahiti na mua ˈtu. Te mea ino roa ˈtu â, eita e ore e i to ratou fare, e ta ratou mau materia vidéo, ua pata aˈenei ratou i te mau hohoˈa e ore roa ˈtu e tano i te mau kerisetiano ia mataitai. Ia na reira tatou i te hauti e te mau ohipa faufau, te patoi ra ïa tatou i teie nei aˈoraa bibilia e na ô ra e: “Area te faaturi, e te mau parau faufau atoa, e te nounou taoˈa, eiaha roa ia faahitihia i roto ia outou, o te au ïa i te feia moˈa ra: eiaha hoi te parau tiaâ ra, e te parau rii maamaa ra, e te faaata rii iino ra, e ore ïa e au.” — Ephesia 5:3, 4.
15. A faaite mai na mea nafea te hautiraa i te peu viivii i te pae no te taatiraa e nehenehe ai i te tahi taime e haamata mai ma te haapaoraa ore.
15 Eita paha e ore e e patoi roa ˈtu outou ia titau-noa-hia mai outou e taoto atu e te tahi taata. Eaha râ ïa to outou huru i te ohipa e i te fare haapiiraa, ia faahinaarohia mai outou aore ra ia faaau mai te hoê taata ia outou i te tahi farereiraa moe outou anaˈe? E mau “mataˈi” hoi ïa no teie nei ao teie e tae roa mai nei ia outou na. E vaiiho noa anei ïa outou ia na reirahia mai outou aore ra e faaitoito atu anei outou i te reira? Ia au i te mau parau i tapaohia mai na te tahi mau matahiapo, e pinepine te haerea ino i te haamata na roto i te hoê ohipa haihai roa. E nehenehe paha ïa te hoê taata e parau mai i te hoê vahine kerisetiano e: “E nehenehe teie mea ia oe i teie mahana.” E riro paha e mea au roa na te hoê vahine e faaroo i teie mau huru parau, mai te peu iho â râ e te moemoe ra oia. Te mea ino roa ˈtu â, aita vetahi mau vahine kerisetiano i faaohipa i te paari a faahinaaro mai ai te tahi mau tane ia ratou. Te vahi ino roa ˈtu â, eita ratou e haapapu roa ˈtu e aita ratou e au ra i te reira e inaha, ua tamau noa maira hoi taua mau tane ra i te na reira. E nafea ïa te hoê vahine kerisetiano ia tamau noâ te hoê tane i te faaau mai ia ˈna i te tahi mau faaauraa viivii, tei riro mai te mau mataˈi puai viivii e tae roa mai ia ˈna ra? E parau roa ˈtu ïa o ˈna e te patoi nei oia e e patoi â oia ia faahinaaro mai taua taata ra ia ˈna. Ia tamau o ˈna i te hutihuti i taua “mataˈi” ra, e riro ïa oia i te haaparuparu mai e e riro atoa hoi oia i te rave i te hoê ohipa viivii, e a farii roa ˈtu ai paha i te hoê faaipoiporaa aita e feruri-maitai-hia. — Hiˈo Maseli 5:3-14; Korinetia 1, 7:39.
16. Eaha te tia ia rave e riro atu ai tatou ei “hauˈa noˈanoˈa no te Mesia”?
16 Ia oioi na outou i te faarue i te “mataˈi” viivii e te pohe atoa hoi o teie nei ao. Maori hoi i te vaiiho ia outou ia hauˈa noa na i to ˈna mau hauˈa o te huti hoi ia outou e i te faahaama i te iˈoa o Iehova e ta ˈna faanahonahoraa, ia riro na ïa outou no te Atua ei hauˈa maitai no to outou haerea paieti. O ta Paulo ïa i parau i te na ôraa e: “Ua riro hoi matou i te Atua ei hauˈa noˈanoˈa no te Mesia, i te feia faaorahia e te feia e pohe.” (Korinetia 2, 2:15, 16). Eiaha e haapao mai te peu aita roa ˈtu e rave rahi mau taata e au ra i to outou haerea kerisetiano (Petero 1, 4:1-5). Ia pee noa na te ao nei i te haerea ta ˈna i maiti e ia ooti atu ai i te mau hotu ino: te mau utuafare amahamaha, te fanauraa i te tamarii ma te hinaaro-ore-hia, te maˈi e roaahia na roto i te taatiraa i te pae tino nei mai te SIDA e e rave rahi atu â mau fifi i te pae no te manaˈo e horuhoru ai ra e i te pae tino! Eita noa outou e ape i te mau mauiui, e riro atoa râ outou i te haamaitaihia mai e te Atua. Taa ê atu i te reira, e riro vetahi mau taata i te faahiahia roa i to outou haerea maitai e i te parau no nia i te Basileia ta outou e poro nei, e e riro atoa hoi ratou i te hutihia e te “hauˈa o te feia ora ra”.
E itehia te “mataˈi” o teie nei ao i roto i ta ˈna mau peu faanehenehe
17. Nafea te huru faanehenehe o te hoê kerisetiano e nehenehe ai e faaite mai e te vaiiho ra oia i te huru o teie nei ao ia ohipa ˈtu i nia ia ˈna?
17 Te tahi atu huru o te “mataˈi” o teie nei ao, o te mau huru faaahuraa ïa e te mau huru faanehenehe o te rouru. E rave rahi mau taata teie e faanehenehe nei ia ratou ma te au ore mau. Hou to ratou taurearearaa, e hinaaro te mau taurearea e riro ei mau taata paari aˈe e ia ite-maitai-hia to ratou tino. Te û atoa maira anei taua “mataˈi” ra oia hoi taua huru nei, tei parare roa hoi, i nia ia outou? Te faanehenehe ra anei outou ia outou no te huti i te manaˈo o te mau taata, te vahine aore ra te tane i nia ia outou? Mai te peu e mai te reira te huru ra, te hauti ra ïa outou e te auahi. Ia hutihuti outou i taua “mataˈi” nei, e riro ïa outou i te haamoe i to outou huru ieie ore, oia hoi i to outou hinaaro e vai viivii ore noa (Mika 6:8). Ia na reira outou, e huti ïa outou i te mau taata o te huru feruriraa o te ao nei hoi to ratou. E riro ta ratou mau ohipa i te aratai ia ratou ia manaˈo e ua ineine outou i te apiti atu ia ratou i roto i to ratou haerea viivii. No te aha hoi e haere ai i roto i taua eˈa ra ma te faatia i taua “mataˈi” ra ia huti ia outou ia rave i te mea ino ra i mua i te aro o te Atua?
18. No te aha te haamanaˈo-noa-raa e te tia ra tatou no Iehova, e tauturu mai ai ia tatou ia faanehenehe ia tatou ma te au?
18 No te riro ei taata ieie ore, eita hoi e titauhia ia faanehenehe ma te haapaoraa ore aore ra ma te au ore. A hiˈo na i te huru faanehenehe o te rahiraa o te mau Ite no Iehova. Aita ratou e farii nei i te mau huru faanehenehe au ore o teie nei ao, e faanehenehe au maitai to ratou, no te mea aita i moehia ia ratou e e mau tavini ratou no Iehova, te Mana hope o te ao taatoa nei. A faaino noa na pai te ao nei i to ratou huru ieie ore, ohipa o ˈna ïa, area ratou ra eita ratou e vaiiho i te ao nei ia ohipa mai i nia ia ratou e eita atoa ratou e faatopa i te faito o ta ratou mau faaueraa tumu. “E teie nei, teie ta ˈu parau ta te Fatu ta ˈu e faaite hua ˈtu nei, Atire roa outou i te haere i ta te tahi pae Etene haerea, i te haapaoraa i te parau maamaa a to ratou aau (...). E no te ite ore i te haama, ua horoa noa ia ratou iho i te mau peu taiata ra, ei rave i te mau parau faufau atoa ma te ru rahi.” (Ephesia 4:17-19). E faanehenehe ïa te mau kerisetiano tei paari i te pae no te feruriraa ia ratou, ma te ieie ore, ma te ore hoi e haere mai te mau nunaa ra. — Timoteo 1, 2:9, 10.
19. E piti anaˈe hoi huru o te “mataˈi” o teie nei ao ta tatou i tuatapapa aˈenei, eaha râ ïa ta tatou i ite maramarama maitai no nia i te huru atâata o taua “mataˈi” ra?
19 E tae roa mai i teie nei, ua tuatapapa noa tatou e piti na huru o te “mataˈi” o te ao nei. Ua ite ê na hoi tatou e mea ino roa te reira no te oraora-maitai-raa i te pae varua. I roto i te tumu parau i mua nei, e tuatapapa ïa tatou i te tahi atu mau huru o taua “mataˈi” pohe ra ta te Diabolo e ta ˈna amuiraa e haapuai tuutuu ore mai nei i te pae o te mau kerisetiano ma te tiaturi e e hutihuti atu ratou. Mea faufaa roa hoi ia faarue tatou i taua “mataˈi” ra, no te mea te hutihutiraa i te huru feruriraa o te ao nei te auraa ra te hutihutiraa ïa o te mau ata pohe ra.
Eaha ïa ta outou e pahono mai?
◻ Eaha mau na te “mataˈi” o teie nei ao, e na vai e aratai ra i te reira?
◻ Eaha te “mana” o te “reva aore ra mataˈi” o teie nei ao i nia i te taata?
◻ No te aha e nehenehe ai e parau e tei roto te mau kerisetiano i te hoê vahi faataahia na te feia “aita e puhipuhi i te avaava?
◻ Mea nafea te “mataˈi” o teie nei ao e nehenehe ai e faaitoito i te mau kerisetiano ia hauti e te peu viivii i te pae no te taatiraa?
◻ No nia i te maitiraa eaha te huru faanehenehe e rave, nafea te huru ieie ore ia tauturu mai ia tatou ia faarue i te faaohiparaa a te “mataˈi” o teie nei ao?
[Hohoˈa i te api 22]
E patoi atu anei outou i te hutihuti i te “mataˈi” pohe o teie nei ao?
[Hohoˈa i te api 25]
E nafea ïa outou ia tae roa mai te tahi mau “mataˈi” o te ao nei ia outou ra?