VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w94 1/4 api 14-19
  • Te patoi ra anei outou i te varua o teie nei ao?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te patoi ra anei outou i te varua o teie nei ao?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te aperaa i te varua o teie nei ao
  • Te mau faaiteraa o ‘te varua o teie nei ao’
  • Nafea ia patoi atu i te varua o teie nei ao
  • A patoi i ‘te varua o teie nei ao’
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2008
  • Ia noaa ia oe te varua o te Atua, eiaha to teie nei ao
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • Ia tamau na outou i te auraro i “te varua [e faaora]”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • E te mau taurearea—A patoi i te huru feruriraa o te ao nei
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
w94 1/4 api 14-19

Te patoi ra anei outou i te varua o teie nei ao?

“Ua noaa ia tatou, eiaha te varua o teie nei ao, te varua râ no ǒ mai i te Atua ra.”—KORINETIA 1, 2:12, T.a.a.

1, 2. Eaha te ati mǎhu taero o tei tupu i Bhopal, i Inidia, eaha râ te “mǎhu” ino roa ˈtu â e hutihia ra na te ao nei?

I TE hoê po toetoe no titema i te matahiti 1984 ra, ua tupu te hoê ohipa riaria i Bhopal, i Inidia. I roto i taua oire ra, te vai ra te hoê pu hamaniraa taoˈa, e i taua po no titema ra, ua ino te hoê tamauraa i roto i te hoê o te mau vairaa mǎhu. Ma te tupu taue, e mau tane mǎhu méthyle isocyanate o tei mâˈi na roto i te reva. Hopoihia e te mataˈi, ua purara aˈera taua mǎhu pohe ra na roto i te mau fare e ua hutihia e te mau utuafare fetii tei varea i te taoto. E mau tausani taata tei pohe, e mea rahi tei riro mai ei huma. O te ati ino roa ˈˈe i te pae hamaniraa tauihaa i tupu e tae roa aˈenei i taua taime ra.

2 Ua peapea roa te taata i to ratou faarooraa i te ohipa i tupu i Bhopal. Noa ˈtu râ to ˈna ino, mea iti aˈe te feia ta taua mǎhu i mâˈi ra i haapohe i te feia e haapohehia nei i te pae varua e te hoê “mǎhu” ta te taata na te ao nei e huti ra i te mau mahana atoa. Te pii ra te Bibilia i teie mǎhu “te varua o teie nei ao.” O teie huru pohe ta te aposetolo Paulo i faataa ê e te varua no ǒ mai i te Atua ra ia ˈna i parau e: “Ua noaa ia tatou, eiaha te varua o teie nei ao, te varua râ no ǒ mai i te Atua ra, ia ite tatou i te mau mea ta te Atua i horoa maitai mai na tatou.”—Korinetia 1, 2:12, T.a.a.

3. Eaha “te varua o teie nei ao”?

3 Eaha mau na “te varua o teie nei ao”? Ia au i te hoê buka (The New Thayer’s Greek English Lexicon of the New Testament), te horoahia ra te tahi auraa o te parau “varua” (pneuʹma na roto i te reo Heleni) “te huru aore ra te mana o te faaî e o te aratai i te nephe o te hoê taata.” E varua, aore ra huru, maitai aore ra ino paha to te hoê taata. (Salamo 51:10; Timoteo 2, 4:22) E nehenehe atoa to te hoê pǔpǔ taata e faaite i te hoê varua, aore ra huru puai. Ua papai atu te aposetolo Paulo i to ˈna ra hoa o Philemona: “Ei to outou na mau varua te aroha mau o to tatou ra Fatu o Iesu Mesia.” (Philemona 25) Oia atoa—i nia râ i te hoê faito rahi aˈe—e huru feruriraa puai to teie nei ao, e tera ïa “te varua o teie nei ao” e faahitihia ra e Paulo. Ia au i te buka a Vincent (Word Studies in the New Testament), “te auraa o teie parau oia hoi, te ino o te turai i te ao tatarahapa ore.” O te hinaaro rave hara o te parare nei na roto i te feruriraa o teie nei ao e o te faahema puai nei i te haerea o te taata.

4. O vai te pu o te varua o teie nei ao, e eaha te mana o teie varua i nia i te taata?

4 E varua taero teie. No te aha? No te mea no ǒ mai oia i “te arii o teie nei ao” ra, o Satani. Oia mau, te piihia ra oia “te arii mana o te reva nei, te varua e ohipa puai i teie nei i roto i te feia faaroo ore ra.” (Ioane 12:31; Ephesia 2:2) E mea fifi roa ia ape i teie “reva,” aore ra “varua e ohipa puai i teie nei i roto i te feia faaroo ore ra.” Tei te mau vahi atoa i roto i te totaiete taata. Mai te peu e e huti mai tatou i teie mataˈi, e haamata tatou i te pee i ta ˈna mau peu, i ta ˈna mau tapao. Te faaitoito nei te varua o teie nei ao ‘ia ora ia au i te tino,’ oia hoi, ia au i to tatou huru tia ore e te hara. E mea pohe, inaha “ia haapao hoi outou i ta te tino ra, e pohe ïa outou.”—Roma 8:13.

Te aperaa i te varua o teie nei ao

5. Mea nafea to te hoê Ite ohiparaa ma te paari i te taime a tupu ai te ati no Bhopal?

5 I roto i te ati i tupu i Bhopal, ua faaarahia te hoê Ite no Iehova e te mau pu e te hâuˈa avaava o te mǎhu taero. Ma te ore e haamaoro, ua faaara ihora oia i to ˈna utuafare e ua horo atura ratou i rapaeau i nia i te purumu. Ma te faaea maa taime iti no te fafa e nohea mai te mataˈi, ua faaô haere noa ˈtura oia na roto i te mau nahoa tei arepurepu roa e ua aratai atura i to ˈna utuafare i nia i te hoê aivi i rapaeau i te oire. I reira, ua nehenehe ratou e faaî i to ratou mahaha i te mataˈi mâ e te ino ore tei puhipuhi mai no ǒ mai i te hoê pape roto tapiri mai.

6. Ihea roa tatou e horo ai no te tiamâ mai i te varua o teie nei ao?

6 Te vai ra anei te hoê vahi teitei ta tatou e nehenehe e haere atu no te paruru ia tatou i te “reva” taero o teie nei ao? Te na ô ra te Bibilia e te vai ra. Ma te faahiti i to tatou nei tau, ua papai te peropheta ra o Isaia e: “E riro ia tae i te mau mahana hopea ra, e faatiahia te mouˈa ra o te fare o Iehova i nia i te tupuai mouˈa, e faateiteihia ïa i nia ˈˈe i te mau aivi; e tairuru atoa mai te mau [nunaa] atoa ra i reira. E rave rahi te taata e haere ma te parau e, E haere mai, e haere tatou i nia i te mouˈa o Iehova, i te fare o te Atua o Iakoba; e na ˈna e haapii mai i ta ˈna haapaoraa, e haere tatou na te eˈa ta ˈna e faaite maira. I na Ziona ˈtu hoi te ture i te revaraa ˈtu, e te parau a Iehova, i na Ierusalema ˈtu ïa.” (Isaia 2:2, 3) Te vahi teitei o te haamoriraa viivii ore, “te mouˈa [faateiteihia] ra o te fare o Iehova,” tera anaˈe te vahi i nia i teie palaneta o tei tiamâ i te varua o te haapau i te aho e te taero o teie nei ao. I reira te varua o Iehova e tahe ai ma te tapeapea-ore-hia i rotopu i te mau kerisetiano haapao maitai.

7. Mea nafea e rave rahi i te faaoraraahia i te varua o teie nei ao?

7 E rave rahi o tei huti i te varua o teie nei ao na mua ˈˈe o tei fanaˈo i te tamǎrûraa e au i to tei itehia e taua Ite no Bhopal ra. I muri aˈe i to ˈna faahitiraa i “te feia faaroo ore” o te huti nei i te mataˈi, aore ra te varua, o teie nei ao, te na ô ra te aposetolo Paulo e: “E o tatou atoa hoi i te amui-atoa-raa i roto ia ratou i mutaa ihora, i te hinaaro o te tino ra, i te faatupuraa i ta te tino e ta te aau i hinaaro ra; e i fanau mai hoi ei tamarii-riri-hia, mai te tahi pae atoa ra. O te Atua ra, no te aroha rahi to ˈna, no te hinaaro rahi ta ˈna i hinaaro mai ia tatou nei ra, pohe noa ˈi â tatou i te hara ra, faaora aˈenei ia tatou ma te Mesia atoa.” (Ephesia 2:3-5) Ua pohe te feia o te huti noa ra i te mataˈi taero o teie faanahoraa o te mau mea i te pae varua. Auaa râ o Iehova, e mau mirioni taata i teie mahana o te horo nei i nia i te vahi teitei pae varua e o te tiamâ nei i taua huru tupuraa pohe ra.

Te mau faaiteraa o ‘te varua o teie nei ao’

8, 9. (a) Na te aha e faaite ra e e tia ia tatou ia vai ara noa i te varua o teie nei ao? (b) Mea nafea te varua o Satani e nehenehe ai e faaino ia tatou?

8 Te haaati nei te mataˈi pohe a Satani ia tatou. E tia ia tatou ia vai ara noa e ia ore ia hee faahou atu i roto i teie nei ao, peneiaˈe ma te paupau te aho i te pae varua. E titauhia te ara-tamau-raa. (Luka 21:36; Korinetia 1, 16:13) A rave na i teie hiˈoraa. Ua ite pauroa te mau kerisetiano i te mau ture a Iehova no nia i te morare e eita roa ratou e farii i te mau peu viivii mai te faaturi, te poreneia, e te peu mâhu. Teie râ, i te mau matahiti atoa tau 40 000 taata o te tiavaruhia nei i te faanahonahoraa a Iehova. Eaha te tumu? E rave rahi taime no teie noa iho mau peu viivii nei. Nafea hoi te reira e tupu ai?

9 No te mea e feia tia ore anaˈe tatou pauroa. Mea paruparu te tino, e e tia ia tatou ia aro tamau noa i te mau hinaaro iino o te faura mai i roto i to tatou mafatu. (Koheleta 7:20; Ieremia 17:9) Teie râ, te faaitoitohia nei teie mau hinaaro iino e te varua o teie nei ao. E rave rahi i roto i teie nei ao o te farii nei i te morare tia ore, e ua riro te manaˈo ra e eiaha e opani i te hoê aˈe mea ei tuhaa no te feruriraa o te faanahoraa o te mau mea a Satani. Mai te peu e e vaiiho tatou i teie huru feruriraa ia ohipa i nia ia tatou, e mea papu e e haamata atoa tatou i te pee i te feruriraa o teie nei ao. Eita e maoro, e faatupu mai teie mau manaˈo viivii i te mau hiaai iino o te hope na roto i te hoê hara rahi. (Iakobo 1:14, 15) E atea ê roa ïa tatou i te mouˈa o te haamoriraa viivii ore a Iehova e tae roa ˈtu i roto i te mau vahi raro tei viiviihia o te ao a Satani. Eita hoê o te faaea i reira ma te hinaaro mau e fanaˈo i te ora mure ore.—Ephesia 5:3-5, 7.

10. Eaha te hoê faaiteraa o te reva a Satani, e no te aha e tia ˈi i te mau kerisetiano ia ape i te reira?

10 Te ite-papu-hia ra te varua o teie nei ao na te hiti ia tatou. Ei hiˈoraa, te vai ra te haerea faatura ore e te faaooo faaino to vetahi no nia i te oraraa. No to ratou tiaturi ore i te feia politita tia ore aore ra mâuˈa e te mau tia faaroo haerea morare tia ore, e te nounou, te paraparau nei ratou ma te vahavaha no nia i te mau mea faufaa roa. E tia i te mau kerisetiano ia patoi i teie haerea. Noa ˈtu e e nehenehe tatou e faahiti i te mau parau hauti, e tia ia tatou ia ape i te afai mai i roto i te amuiraa i te hoê huru faatura ore e te faaooo faaino. E tia ia itehia i roto i te huru paraparau a te hoê kerisetiano i to ˈna mǎtaˈu ia Iehova e te viivii ore o to ˈna mafatu. (Iakobo 3:10, 11; hiˈo Maseli 6:14.) Noa ˈtu e e taurearea tatou aore ra e taata paari, “ei parau mǎrû maitai anaˈe â ta [tatou]. Ia rapaauhia i te miti ra i te ite, ia ite [tatou] i te mea tia ia parau atu i te taata atoa ra.”—Kolosa 4:6.

11. (a) Eaha te piti o te huru o te varua o teie nei ao? (b) No te aha e mea taa ê te mau kerisetiano i te feia o tei pee i teie huru?

11 Te tahi atu hinaaro matauhia e faahohoˈa ra i te varua o teie nei ao, o te riri ïa. Ua amahamaha roa teie nei ao i te mau riri e te mau feiiraa niuhia i nia i te mau taa-ê-raa i te pae no te nunaa taata, te iri, te fenua, e tae noa ˈtu te huru o te taata. Mea maitai aˈe hoi te mau mea ia ohipa puai anaˈe te varua o te Atua! Ua papai te aposetolo Paulo e: “Eiaha roa te ino e tahoohia i te ino i te taata atoa nei. E haamanaˈo na i te mea maitai i te aro o te taata atoa nei. Peneiaˈe o te tia ra, e parahi hau noa outou i roto i te taata atoa nei. E au mau here e, eiaha outou e tahoo, tuu noa ˈtu râ i te riri; ua papaihia hoi e, Te parau maira Iehova, Ei ia ˈu te riri, na ˈu ïa e tahoo atu. E teie nei, te poia ra to enemi, faaamu atu ia ˈna; e te poihâ ra, faainu atu ia ˈna; te haapue ra hoi oe i te auahi arahu i nia iho i tana upoo i reira. Eiaha ia pohe i te ino, ia pohe râ te ino ia oe i te maitai.”—Roma 12:17-21.

12. No te aha te mau kerisetiano e haapae ai i te nounou taoˈa?

12 Te faaitoito atoa nei te varua o teie nei ao i te nounou taoˈa. Faaitoitohia e te ao o te tapihooraa tauihaa, e rave rahi o te tapitapi nei ia noaa mai te taoˈa apî, te ahu apî, te pereoo apî. Ua faatîtîhia ratou e ‘te hinaaro o te mata.’ (Ioane 1, 2:16) Te faito nei te rahiraa i to ratou manuïa i roto i te oraraa na nia i te rahi o to ratou fare aore ra o ta ratou moni i te fare moni. Te patoi nei te mau kerisetiano, e huti nei i te mataˈi mâ i te pae varua i nia i te mouˈa teitei o te haamoriraa viivii ore a Iehova, i teie hinaaro. Ua ite ratou e e nehenehe te hinaaroraa e tapapa i te mau taoˈa materia e faaino roa ia ratou. (Timoteo 1, 6:9, 10) Ua faahaamanaˈo atu o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Rahi noa iho hoi ta te taata nei taoˈa, e ere hoi tei taua taoˈa na ˈna ra to ˈna ora.”—Luka 12:15.

13. Eaha vetahi atu mau faaiteraa o te varua o teie nei ao?

13 Te vai ra vetahi atu mau faaiteraa o te “reva” repo o teie nei ao. O te varua orure hau te tahi. (Timoteo 2, 3:1-3) Ua tapao anei outou e e rave rahi mau taata o te ore e turu faahou nei i te mana? Ua ite anei outou i ta outou vahi raveraa ohipa i te peu matauhia ia ore e rave i te ohipa mai te peu e aita e taata e hiˈo maira? Ehia taata o ta outou i matau o tei ofati i te mau ture—peneiaˈe ua haavare ratou i te aufauraa i ta ratou tute aore ra ua eiâ i te vahi raveraa ohipa? Mai te peu e te haere noa ra outou i te fare haapiiraa, aita anei outou i paruparu aˈenei i te tutavaraa no te mea te hiˈo ino ra to outou mau hoa haapiiraa i te mau taurearea e manuïa nei i te pae haapiiraa? E mau faaiteraa anaˈe teie o te varua o teie nei ao te tia i te mau kerisetiano ia patoi atu.

Nafea ia patoi atu i te varua o teie nei ao

14. Mea nafea te mau kerisetiano e taa ê ai i te feia e ere i te kerisetiano?

14 Nafea râ tatou ia patoi atu i te varua o teie nei ao inaha te ora nei tatou i roto i teie nei ao? E tia ia tatou ia haamanaˈo e noa ˈtu eaha te vahi ta tatou e parahi i te pae tino, i te pae varua râ, e ere tatou no teie nei ao. (Ioane 17:15, 16) E ere ta tatou mau tapao i te mau tapao o teie nei ao. E mea taa ê to tatou hiˈoraa no nia i te mau mea. E feia pae varua tatou, e te paraparau nei e te feruri nei tatou “e ere ra ma te parau haapiihia mai e te paari . . . taata nei, o ta te [v]arua râ i haapii mai; i te faitoraa i ta te varua i ta te [v]arua ra.”—Korinetia 1, 2:13.

15. Nafea tatou ia patoi i te varua o teie nei ao?

15 Eaha ta te hoê taata e nehenehe e rave ia vai anaˈe oia i te hoê vahi haaviiviihia i te mǎhu taero? E nehenehe ta ˈna e tamau i te hoê tapoˈi mata paruru tuatihia i te hoê mohina mataˈi mâ, aore ra e nehenehe oia e faarue i teie vahi. Te anoi nei te ravea no te ape i te mataˈi a Satani i teie na huru raveraa e piti. Ma te faaatea ê roa mai, te tutava nei tatou i te faataa ê mai ia tatou i te pae tino i te mau mea atoa e nehenehe ai te varua o teie nei ao e ohipa i nia i to tatou feruriraa. E ape ïa tatou i te mau amuimuiraa iino, e eita tatou e faaô atu i roto i te tahi faaanaanataeraa o te faaitoito i te haavîraa puai, te morare tia ore, te peu tahutahu, te orureraa hau, aore ra te tahi atu ohipa a te tino. (Galatia 5:19-21) Teie râ, i te mea e te ora nei tatou i roto i teie nei ao, eita tatou e nehenehe e ape taatoa e ia roohia tatou i teie mau mea. No reira, te ohipa nei tatou ma te paari mai te mea e e taai atu tatou i te hoê mohina mataˈi mâ i te pae varua. Mai te mea ra e te faaî ra tatou i to tatou mahaha pae varua, na roto i te haere-tamau-raa i te mau putuputuraa, te haapiiraa tataitahi, te ohipa e te amuimuiraa kerisetiano, e te pure. Na roto i teie mau ravea, ia ô noa mai te mataˈi a Satani i roto i to tatou mahaha pae varua, e haapuai te varua o te Atua ia tatou no te patoi atu i te reira.—Salamo 17:1-3; Maseli 9:9; 13:20; 19:20; 22:17.

16. Nafea tatou ia faaite e tei ia tatou ra te varua o te Atua?

16 E faataui te varua o te Atua i te hoê kerisetiano ei taata o te taa ê roa i te feia no teie nei ao. (Roma 12:1, 2) Ua parau o Paulo e: “Area te hotu o te varua ra, o te here ïa, te oaoa, te hau, te faaoromai, te hamani maitai, te maitai, te faaroo, te mǎrû, te hitahita ore. Aore roa e ture e patoi i te reira.” (Galatia 5:22, 23) E horoa atoa mai te varua o te Atua na te kerisetiano i te hoê maramarama hohonu aˈe o te mau mea. Ua parau o Paulo e: “Te mau mea a te Atua, aore roa te hoê i ite, maori râ o te [v]arua o te Atua.” (Korinetia 1, 2:11) I te rahiraa o te mau tupuraa, i roto i “te mau mea a te Atua” te vai ra te mau parau mau mai te tusia o te hoo, te Basileia o te Atua i raro aˈe ia Iesu Mesia, te tiaturiraa i te ora mure ore, e te haamouraa fatata roa o teie nei ao ino. Maoti te tauturu a te varua o te Atua, ua ite te mau kerisetiano e te farii nei ratou i teie mau mea ei parau mau, e te faataa ê nei te reira i to ratou hiˈoraa no nia i te oraraa i to te feia no teie nei ao. Te mauruuru nei ratou i te oaoa ta ratou e ite ra i te taviniraa ia Iehova i teie nei, e te tiaturiraa e tavini ia ˈna e a muri noa ˈtu.

17. Na vai i horoa mai i te hiˈoraa hau aˈe i te maitai i te patoiraa i te varua o teie nei ao, e mea nafea?

17 E hiˈoraa hau aˈe i te faahiahia o Iesu no te feia o te patoi nei i te varua o teie nei ao. I muri noa ˈˈe i te bapetizoraa o Iesu, ua tamata o Satani i te haafariu ia ˈna i te taviniraa ia Iehova na roto i te pûpûraa ˈtu e toru faahemaraa. (Mataio 4:1-11) Ua hauti te faahemaraa hopea i nia i te neheneheraa o Iesu e faatere i nia i te ao atoa nei mai te peu noa e e tipapa oia i mua ia Satani no te haamori ia ˈna. E nehenehe hoi o Iesu e feruri e: ‘E tipapa vau no te haamori ia ˈna, e i muri iho, ia noaa mai te mana i nia i teie nei ao, e tatarahapa vau e hoˈi atu ai e haamori ia Iehova. Ei arii no teie nei ao, e mea ohie aˈe no ˈu ia haamaitai i te huitaata nei maoti hoi i teie toroa tamuta to ˈu i Nazareta.’ Aita o Iesu i na reira i te feruri. Ua ineine oia i te tiai e tae roa i te taime e horoa mai ai Iehova i te faatereraa i nia i teie nei ao. (Salamo 2:8) I taua taime ra, e i te tahi atu mau taime atoa o to ˈna oraraa, ua patoi atu oia i te mana taero o te reva a Satani. Ua upootia ïa oia i nia i teie ao viiviihia i te pae varua.—Ioane 16:33.

18. Mea nafea to tatou patoiraa i te varua o teie nei ao ia arue i te Atua?

18 Ua parau te aposetolo Petero e e tia ia tatou ia pee maite i te mau taahiraa avae o Iesu. (Petero 1, 2:21) Aita ˈtu hoi hohoˈa maitai aˈe! I teie mau mahana hopea, faahemahia e te varua o teie nei ao, te topa hohonu noa ˈtu nei te taata i roto i te faufauraa. Auê ïa ohipa faahiahia i te mea e, i rotopu i teie ao, te tia noa ra te vahi teitei o te haamoriraa a Iehova ma te viivii ore e te mâ! (Mika 4:1, 2) Ma te papu maitai, te itehia nei te mana o te varua o te Atua i te mea e e mau mirioni taata o te haaputuputu ra i te vahi haamoriraa a te Atua, ma te patoi atu i te varua o tei parare roa o teie nei ao e ma te faahanahana e te arueraa ia Iehova! (Petero 1, 2:11, 12) Ia opua maite tatou pauroa i te faaea i nia i teie vahi teitei e tae roa ˈtu i te taime e tatara ˈi te Arii faatavaihia a Iehova i teie ao ino e ia huri atu oia i te Diabolo ra o Satani e ta ˈna mau demoni i roto i te abuso. (Apokalupo 19:19–20:3) Aita faahou ïa te varua o teie nei ao. Auê ïa tau haamaitaihia e!

E nehenehe anei outou e faataa mai?

◻ Eaha te varua o teie nei ao?

◻ Eaha te mana o te varua o teie nei ao i nia i te taata?

◻ Eaha vetahi mau faaiteraa o te varua o teie nei ao, e mea nafea ia ape atu?

◻ Nafea tatou ia faaite e tei ia tatou ra te varua o te Atua?

◻ Eaha te mau haamaitairaa e fanaˈohia e te feia e patoi nei i te varua o teie nei ao?

[Hohoˈa i te api 16, 17]

No ǒ mai te varua o teie nei ao ia Satani ra

No te ape i te varua o teie nei ao, a horo atu i te vahi haamoriraa teitei a Iehova

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono