VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w87 1/9 api 27-32
  • Ia tamau na outou i te auraro i “te varua [e faaora]”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ia tamau na outou i te auraro i “te varua [e faaora]”
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te faaohipa-maitai-raa i te arero
  • Te tamaa, te inu e te mau peu faaanaanataeraa
  • Te teoteo i te pae no te aiˈa: te hoê ïa mataˈi ino
  • Ia tamau na outou i te hutihuti i te “mataˈi” e faaora
  • Te “mataˈi” o te ao nei mea pohe ïa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • Te patoi ra anei outou i te varua o teie nei ao?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • E te mau taurearea—A patoi i te huru feruriraa o te ao nei
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • A patoi i ‘te varua o teie nei ao’
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2008
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
w87 1/9 api 27-32

Ia tamau na outou i te auraro i “te varua [e faaora]”

“No te varua te ora, aita o te tino faufaa.” — IOANE 6:63.

1. a) Nafea Iehova ia tauturu i ta ˈna mau tavini ia patoi atu i te “mataˈi” o teie nei ao? b) No te aha te mau hotu o te varua e tauturu ai ia tatou ia faatupu i te huru feruriraa maitai?

MEA hinaaro mau â na tatou i te varua o te Atua ra o Iehova no te faaruru atu i te “mataˈi” o teie nei ao, oia hoi to ˈna mau huru (Ephesia 2:1, 2). Mea faufaa atoa te Bibilia, no te mea te vai ra i roto te mau manaˈo o te Atua tei papaihia i raro aˈe i te aratairaa a te varua moˈa. E oia hoi, ei haerea kerisetiano haehaa mau to tatou e tia ˈi, ta tatou e faatupu na roto i te faahoturaa i te mau hotu o te varua o te Atua, oia hoi: “te aroha, te oaoa, te hau, te faaoromai, te mǎrû, te maitai, te faaroo, te mamahu, te hitahita ore.” Teie te aˈoraa ta te aposetolo Paulo i horoa mai: “E haapao i ta te varua ra, e eiaha e faatupu i to te tino ra hinaaro. Hinaaro ê hoi to te tino i to te [varua], e to te [varua] ra i to te tino; e ore hoi raua e au; i ore i tai ˈi ia outou ia rave i ta outou i hinaaro ra.” — Galatia 5:16, 17, 22, 23.

2. A faaite mai na i te taa-ê-raa i rotopu i ta te varua o te Atua e faahotu e te mau faahopearaa ia faaohipa tatou i te “feruriraa o teie nei ao”.

2 Teie atoa ta Paulo i papai: “E teie nei, te [varua] i noaa ia tatou nei, e ere ïa i to teie nei ao, o te [varua] râ no ǒ mai i te Atua ra: ia ite tatou i te mau mea i horoa-noa-hia mai e te Atua no tatou nei.” (Korinetia 1, 2:12). Te “mataˈi” aore ra huru feruriraa o te ao nei, mea pohe ïa, area ta te Atua e horoa mai na roto i to ˈna varua moˈa e horoa mai ïa i te ora mure. Teie ta Iesu i parau: “No te varua te ora, aita o te tino faufaa; te parau ta ˈu i parau atu ia outou nei, e varua ïa, e ora tei reira.” (Ioane 6:63). I te mea hoi e “aita to te tino e faufaa”, mea hinaaro iho â ïa na tatou i te tauturu a te Atua e upootia ˈtu ai tatou i nia i te hara e no te patoi atu i te varua o teie nei ao.

3, 4. a) Eaha mau na te nounou, e nafea ‘te tavana o te reva nei’ ia ohipa i nia i te hinaaro pae tino ra oia hoi te haapueraa i te mau taoˈa materia? b) No te aha e nehenehe ai e parau e e taata haamori idolo te hoê taata nounou taoˈa?

3 I roto i te tumu parau i mairi aˈenei, ua tuatapapa tatou no nia e piti huru atâata mau o te “mataˈi” o teie nei ao: te hautiraa e te ohipa viivii i te pae no te taatiraa e tae noa ˈtu i te mau peu faanehenehe tano ore i te pae no te ahu e i te pae no te rouru. Te pûpû atoa maira râ te reva o te ao nei e rave rahi atu â mau huru. Ei hiˈoraa, ua î roa oia i te nounou taoˈa, i te hinaaro miimii rahi ia noaa mai i te maitai materia. Ua haapao ‘te arii mana o te reva nei’ ia faatupu mai te tahi mau haaparareraa parau e tae noa ˈtu te mau ohipa faatianiani o te ao nei i roto ia outou i te hoê manaˈo mâha ore mai te peu e aita ta outou taoˈa materia i rahi. E nehenehe taua huru o te “mataˈi” o te ao nei e faataero ia outou ia manaˈo hoi outou e tera te mau mea faufaa roa ˈˈe o te oraraa nei. Ua û atoa anei taua “mataˈi” nounou taoˈa ra i nia ia outou?

4 Teie ta te Bibilia e parau ra: “Aore o te faaturi, e te taata faufau ra, aore o te nounou taoˈa, e haamori idolo ïa, aore anaˈe ïa e aiˈa i te basileia o te Mesia ra, e no te Atua.” (Ephesia 5:5). Te tapao ra outou e te hoê taata nounou taoˈa e haamori idolo ïa. Peneiaˈe paha outou i te parau e: ‘Eita ïa vau e haere roa i reira; eita vau e riro mai ei haamori idolo.’ Eaha mau na râ hoi te haamori idolo? E ere anei ïa i te tuuraa i te tahi mea i nia i te parahiraa o Iehova e i nia i ta ˈna haamoriraa, i te haapaoraa ˈtu i te reira maori hoi i te haapao i te Atua e ta ˈna taviniraa? Te nounou taoˈa ra mai te huru ra ïa te pûpûhia ˈtura i te hoê haamoriraa no te moni, no to ˈna mana e ta ˈna faaohiparaa. Mai te peu e e tuu outou na mua i te hooraa mai i te pereoo apî, i te hoê vidéo aore ra i te tahi atu taoˈa na mua ˈˈe e faaaano atu ai i ta outou taviniraa no Iehova, e ere anei ïa te reira i te hoê tapao e te faaohipa maira te “mataˈi” o te ao nei i te hoê faaohiparaa ino i nia ia outou? Aita anei ïa te mau taoˈa materia e riro ra no outou mai te mau idolo?

5. Na te aha e faaite maira e ua î roa te “mataˈi” o teie nei ao i te hinaaro ia taoˈahia?

5 Mai te peu e e titau outou i te hoê haapiiraa teitei roa aore ra te hoê ohipa moni maitai, e ere anei ïa no te riro mai ei taata moni e ia noaa mai e rave rahi atu â mau taoˈa materia i tei titauhia? Te anaanatae ra anei outou i te mau ravea e noaa oioi mai ai te moni, e te hinaaro ra anei outou e faaohipa i taua mau ravea ra? Ua î roa te “mataˈi” o te ao nei i te hinaaro miimii ia monihia e ia eiâ ma te ore e aufau i te tute e titauhia e te Hau. I roto i te reira huru tupuraa, te ruperupe noa ˈtura ïa te ohipa pere e te tahi atu mau ohipa mai te reira te huru. Eiaha na outou e hema ˈtu i te reira. Te feia e faarue i te faaohiparaa a te “mataˈi” o te ao nei tapaohia e te nounou taoˈa, te ite ra ïa ratou e ia oaoa mau ratou, ia mauruuru noa ïa ratou i te mau mea e au e ia tuu hoi ratou i te mau faufaa o te Basileia i nia i te parahiraa matamua. — Mataio 6:25-34; Ioane 1, 2:15-17.

Te faaohipa-maitai-raa i te arero

6. Eaha te faahopearaa o te mau huru paraparau a te ao nei i nia i te mau kerisetiano?

6 Eaha ˈtura ïa te tia ia parauhia no nia i ta tatou huru paraparau? Mau parau faufaa, mau parau iria, te haavare — oia hoi te “mataˈi” o te ao nei, ua viivii roa ïa i te mau parau faufau. Teie râ, te ite-atoa-hia nei hoi e i roto i te feia e amui mai nei i roto i te amuiraa kerisetiano, vetahi mau taata etaeta mau, faufau atoa i roto i ta ratou mau parau. Te horoa mai nei te pǐpǐ ra o Iakobo i teie mau parau papu maitai i te na ôraa e: “No roto i taua vaha hoê nei te haamaitai, e te faaino. Eiaha roa te tia te reira, e au mau taeae e. Te ohî nei anei te pape maˈaro e te pape taitai na roto i te apoo hoê ra?” (Iakobo 3:10, 11). Te paraparau atoa ra anei outou mai te mau taata o teie nei ao? E piti anei ta outou huru paraparau: te hoê huru paraparau mai te peu e tei pihai iho outou i te mau kerisetiano, e te tahi huru paraparau mai te peu e tei te vahi ê outou? Teie ta Paulo i papai: “Eiaha ei parau faufau to roto mai i to outou vaha, ei parau maitai râ, e tupu ai te maitai au ra, e maitai ai te feia e faaroo ra.” (Ephesia 4:29). Mea faufaa roa ia faaohipa i te hoê parau au maitai e te viivii ore i te mau taime atoa.

7. Eaha mau na te auraa te parau e ‘haapae i te haavare, ei parau mau ta te taata atoa’?

7 E tia atoa ia tatou ia haapao maitai i te parau noa i te parau mau. Te hunaraa i te parau mau aore ra te aratai-tahaa-raa ia vetahi ê i roto i te hape ia tiamâ mai tatou i te mau hopoia atoa, mai te huru ra ïa e te haavare ra tatou. Ia ara na outou i te pee i teie aˈoraa a Paulo: “E teie nei, e haapae i te haavare, ei parau mau ta te taata atoa ia parau atu i te tahi, e melo anaˈe hoi tatou no tatou iho.” — Ephesia 4:25; Maseli 3:32.

8. a) Eaha te huru o te rahiraa o te taata ia faairiahia ˈtu ratou? b) E nafea ïa outou ia rave te hoê taata e ia riri roa tatou?

8 Te riri o te tahi atoa ïa tapao no te varua o teie nei ao. E rave rahi hoi taata teie e ere-ohie-hia nei i te hitahita ore. E riri taue noa mai ratou e i muri iho e parau mai ratou e te hinaaro ra hoi ratou ‘e haamama mai ia ratou’. E ere râ hoi te reira ta Paulo e aˈo maira; oia mau, teie ta ˈna i papai: “Ia haapae-roa-hia te mamahu ore, e te iria, e te riri, e te avau e te faaino, e te tairoiro, eiaha roa atoa ïa.” (Ephesia 4:31). E nafea râ ïa tatou, mai te peu e ia faaohipa tatou i te hitahita ore e te tahi atu mau hotu o te varua o te Atua, e tupu mai te riri i roto ia tatou? “E ia riri outou ra, eiaha ia harahia, ta Paulo ïa i papai; eiaha ia mairi te mahana i to outou ririraa. Eiaha hoi e tuu i ta te diabolo ra vahi ia ô mai.” (Ephesia 4:26, 27). Mai te peu e e riri tatou i te tahi mea aore ra i te tahi taata, e tia ïa ia tatou ia faatitiaifaro oioi i te reira, hou te mahana e mairi atu ai, mai te peu eita ra, e nehenehe ïa te ino e aˈahia i roto i to tatou mafatu, e mea fifi roa ˈtura ïa ia tatara i te reira. Eiaha na outou e rave e ia hutihuti atoa outou i te “mataˈi” o teie nei ao tei tapaohia e te riri e te inoino. — Salamo 37:8.

9. Eaha vetahi mau huru matauhia o te feia rave ohipa, e no te aha tatou e tia ˈi ia tuatapapa i ta tatou mau peu i te pae no te ohipa?

9 Eaha ˈtura ïa no nia i ta outou mau peu i te ohipa? E peu matauhia i teie mahana i te itehia te tahi mau taata rave ohipa e faafaaea noa i roto i ta ratou ohipa aore ra ia eiâ mai i te materia a to ratou paoti ohipa. Ua hutihuti anei outou i te tahi tuhaa o taua “mataˈi” nei? Ua ô atoa mai anei te huru ra oia hoi i te parauraa e ‘te na reira nei hoi te taatoaraa’? Eiaha roa ˈtu ia moehia ia tatou, te mau kerisetiano e ta tatou huru raveraa i ta tatou ohipa e hoˈi ïa e reira i nia ia Iehova e i ta ˈna haamoriraa mau. E hinaaro anei outou no to outou hoi huru i te ohipa ia ore te hoê taata ia farii mai i te parau mau ta te hoê Ite no Iehova e faaite atu ia ˈna i to ˈna uputa? “O tei eiâ na, eiaha e eiâ faahou, o ta Paulo ïa i parau, a rave râ to ˈna iho rima i te mea maitai, ia faufaahia ta ˈna ia horoa na tei ere ra.” — Ephesia 4:28.

10. Nafea, i te ohipa, tatou e nehenehe ai e faaite e aita tatou e vaiiho ra i te “mataˈi” miimii o te ao nei ia ohipa mai i nia ia tatou?

10 Parau mau mea varavara roa i teie mahana i te itehia i te mau auraa e vai ra i rotopu i te fatu e te tavini mai tei itehia i te senekele matamua, e nehenehe râ hoi ta te mau fatu ohipa kerisetiano e huti mai i te tahi haapiiraa no nia i ta Paulo i papai i te mau tavini kerisetiano i roto i te Ephesia 6:5-8. Ua parau atura oia ia ratou ia ‘faaroo i to ratou mau fatu ohipa, eiaha noa ia itehia mai ratou e te taata ei tavini râ ratou no te Mesia ra’. No reira, eiaha roa ˈtu ïa te hoê kerisetiano e ape i te rave i te ohipa i te mahana taatoa aore ra e horoa i te mau maa aore mau ohipa ta ˈna i parau e na reira o ˈna. Ia rave tatou i te mau mea atoa mai te huru ra hoi e “no Iehova”, e tapea ïa tatou i te huru maitai e eita hoi tatou e vaiiho e na te miimii e na te hupehupe o te “mataˈi” o te ao nei e aratai ia tatou.

Te tamaa, te inu e te mau peu faaanaanataeraa

11. Nafea vetahi mau tavini a Iehova no te tau tahito ra i te vaiihoraa i te huru o teie nei ao ia ohipa mai i nia ia ratou i roto i te tuhaa no te tamaa e no te inu?

11 Ua vaiiho anei outou e na te amu-hua-raa i te maa e te inu-hua-raa e itehia nei i roto i teie nei ao e aratai ia outou? Teie hoi to ˈna haerea: ‘E amu tatou e e inu hoi; ananahi hoi tatou e pohe ai.’ (Korinetia 1, 15:32). Ua itehia taua huru nei i nia vetahi mau tavini o te Atua, e te reira mai te tau tahito roa mai â. Ia haamanaˈo na outou i te mahana te mau ati Iseraela ‘e parahi ai i raro e amu e inu hoi, e ua tia aˈera i nia e upa’. (Exodo 32:6.) Ua rave tahaa roa ˈˈera hoi ratou i te haerea tia ore e te haamori idolo, e inaha, ua roohia aˈera ratou i te riri o te Atua. Eiaha roa ˈtu na tatou e pee i to ratou haerea. — Petero 1, 4:3-6.

12. Eaha te tia ia tatou ia rave mai te peu e e tia ia tatou ia haapao maitai i ta tatou mau peu i te pae no te tamaa e i te pae no te inu?

12 Ua horoa mai Iehova na tatou i te maa e te inu huru rau, ua hinaaro râ oia e ia faaohipa tatou i te reira ma te au. Te opani etaeta nei te Bibilia i te amu-hua-raa i te maa e te taero ava (Maseli 23:20, 21). Ei haerea tia to tatou e tia ˈi e ia ui na hoi tatou i teie uiraa: E nehenehe anei ta ˈu e faaohipa i te mau peu maitai roa ˈˈe i roto i te tuhaa no te inu e no te amuraa i te maa? Mai te peu e e tia ia outou ia faaohipa i te hitahita ore, a farii i te reira e a rave i te mau tutavaraa ia au maite i te mau pure i reira outou e ani atu ai i te tauturu a te varua o te Atua e upootia ˈtu ai outou i nia i taua huru paruparu nei. “E eiaha ia taero i te uaina e tupu ai te taiata ra; ia î râ outou i te [varua].” (Ephesia 5:18). E, ia î na outou i te varua o te Atua e ia ore roa ˈtu outou ia pee atu i te huru o te ao nei. “E teie nei, te amu ra e te inu ra hoi, e te mau mea atoa ta outou e rave na, e rave ïa ma te haamaitai i te Atua.” (Korinetia 1, 10:31). Mai te peu e e ite tamau outou i te fifi i roto i taua tuhaa nei, a imi i te tauturu a te mau taata tei paari i te pae varua i roto i te amuiraa. — Galatia 6:1; Iakobo 5:14, 15.

13. a) Na te aha e faaite papu ra e ua haaviivii te Diabolo e rave rahi mau peu faaanaanataeraa teie e pûpûhia mai nei i teie mahana? b) Nafea tatou e nehenehe ai e ape i te huru o teie nei ao i nia i te mau peu faaanaanataeraa?

13 Mea au rahi na te ao nei i te ohipa taaro, te ohipa upaupa e e rave rau atu â mau peu faaanaanataeraa. E ere hoi i te mea ino ia au tatou i taua mau huru mea nei, mai te peu râ aita te reira e tû ra i te mau faaueraa tumu a te mau Papai, mea ino iho â ïa. Te fifi râ hoi, inaha, ua haaviivii roa o Satani “teie e faatere nei ei arii i te reva pae varua”, i te mau peu faaanaanataeraa e pûpûhia mai nei na tatou i teie mahana (Ephesia 2:2, Kuen). E pinepine roa te ohipa viivii i te pae no te taatiraa i te faaitoitohia e te haavîraa puai i te faarirohia ei mea maitai; te faaitehia mai nei te manuïaraa vetahi mau taata na roto i te ravea o te haavare, te eiâ aore râ te taparahi taata. Ia mataitai tatou i taua huru hohoˈa ra, e hutihuti ïa tatou i taua huru manaˈo nei e e mau roa ˈtu i roto ia tatou, e inaha, eita e ore to ratou mau faahopearaa taero i te faaino ia tatou. I te tahi aˈe pae, noa ˈtu â ïa e aita te mau Papai e faautua ra vetahi mau peu faaanaanataeraa, e nehenehe hoi tatou e au roa i te reira e e iti roa ˈtura hoi to tatou taime no te mau ohipa i te pae varua. E tia atura ïa ia tatou ia maiti i ta tatou mau peu faaanaanataeraa. A rave i te taime no te tamata ma te au i tera aore ra i tera huru faaanaanataeraa mâ maitai e te faufaa atoa, e a haapao maitai ia ore outou ia pee i te mau peu a to teie nei ao. E hauˈa noˈanoˈa aore ra e hauˈa ino, mea viivii e mea pohe te “mataˈi” o te ao nei. — Maseli 11:19.

Te teoteo i te pae no te aiˈa: te hoê ïa mataˈi ino

14. Nafea te “mataˈi” o teie nei ao e nehenehe ai e ohipa i nia i ta tatou huru hiˈoraa i te mau fifi i te pae totiare?

14 Te teoteoraa i te pae no te aiˈa o te tahi â ïa teie huru ino mau o te “mataˈi” o teie nei ao. Te turu nei hoi vetahi e te reira ma te hape, e ua hau aˈe vetahi mau nunaa i te tahi. Te faaitoito nei te here aiˈa i te taata ia faariro i to ratou nunaa ei nunaa tei hau ê i te mau nunaa atoa. I te parau mau, e rave rahi mau taata teie e faaoromai nei i te tahi mau huru mauiui e tei erehia i te mau mea e titauhia e te oraraa nei e tae noa ˈtu te mau tiaraa faufaa roa ˈˈe o te taata no te miimii e te tahi mau manaˈo hape o to ratou mau taata-tupu. O te riri atura ïa e oia hoi te haavîraa puai te itehia mai. E rave rahi mau taata teie e orure nei e teie e hinaaro nei e faanaho faahou i te mau ture, ma te papu maitai e e nehenehe ta ratou iho e faatitiaifaro i te mau fifi i te pae totiare. E nehenehe atoa hoi tatou e riro roa ˈtu i taua mau huru manaˈo nei. Ia ite tatou aore ra ia roohia tatou i taua mau huru tia ore ra e ia faaroo atu tatou i te feia e titau puai nei i te hoê tauiraa i te pae totiare, e riro atoa ïa tatou i te vaiiho i taua mau manaˈo ra ia ohipa mai i nia ia tatou ia ore noa ˈtu tatou e haapao. E nehenehe hoi tatou e haamata i te faarue i to tatou huru faaô-ore-raa ˈtu i roto i te mau ohipa o teie nei ao (Ioane 15:19). Te vahi ino roa ˈtu â, e nehenehe hoi tatou e amui atu i roto i te tahi mau taata e faahepo ra ia ore ratou ia rave i te ohipa aore ra i te tahi atu ohipa patoiraa, aore râ e faaohipa i te puai no te faahepo atu i te hoê tauiraa.

15. Eaha te huru ta te Bibilia e faaau mai nei mai te peu e te hinaaro ra ‘tatou iho e tahoo’?

15 E nehenehe te huru feruriraa o te hoê amuiraa e faainohia na te mau manaˈo here aiˈa (hiˈo Ohipa 6:1-7). E rave râ ïa tatou i te haerea maitai ia pee tatou i teie nei aˈoraa e na ô ra e: “Peneiaˈe o te tia ra, e parahi hau noa outou i roto i te taata atoa nei. E au mau here e, eiaha outou e tahoo, tuu noa ˈtu râ i te riri; ua papaihia hoi e, Te parau maira Iehova, Ei ia ˈu te riri, na ˈu ïa e tahoo atu.” (Roma 12:18, 19). I te mea hoi e no roto mai te mau nunaa atoa i na taata matamua e eita te Atua e hiˈo i te huru o te taata, aita ˈtura ïa e parahiraa to te teoteo i te pae no te aiˈa i roto i te amuiraa kerisetiano. — Ohipa 10:34, 35; 17:26; Roma 10:12; Ephesia 4:1-3.

Ia tamau na outou i te hutihuti i te “mataˈi” e faaora

16. Na te aha e tauturu mai ia tatou ia faarue roa i te faaohiparaa a te varua o te ao nei?

16 Ua paraparau aˈenei tatou no nia i te mau huru pohe matamua o te “mataˈi” aore ra feruriraa o te ao nei. Te haaati nei hoi taua “mataˈi” ino ra ia tatou e te ohipa nei i nia ia tatou, inaha, ia vaiiho tatou i te tahi apoo mataˈi ia tupu mai i roto i to tatou tuhaa i te pae varua e mau roa ˈtu ïa oia. E faaruru atu tatou i te reira ma te manuïa ia here tatou i te mea viivii ore e te mea tia, e ia riri tatou i te mea viivii e te mea ino. E tamau â tatou i te faaohipa i te haerea maitai i te pae no te feruriraa ma te vaiiho i te varua moˈa o Iehova ia aratai mai ia tatou. — Roma 12:9; Timoteo 2, 1:7; Galatia 6:7, 8.

17. Eaha te tia ia tatou ia rave ia ite tatou e te tae maira te tahi “mataˈi” o te ao nei ia tatou ra?

17 A haapao maitai ia ore roa ˈtu te “mataˈi” ino o teie nei ao ia riro no outou ei hauˈa noˈanoˈa. Ua ite maitai te tavana o taua “mataˈi” nei eaha te mea e au no te faatianiani i te hoê taata e no te faatupu i roto ia ˈna i te hoê hinaaro o te pinepine i te aratai ia ˈna i te hara (Iakobo 1:14, 15). A faaea noa i roto i te vahi i faataahia no te “feia aita e puhipuhi i te avaava”, oia hoi i roto i te paradaiso i te pae varua a Iehova. Ia ite outou e te tae maira te hoê huru o te “mataˈi” o te ao nei ia outou na, a tiahi atu. A fariu ê mai mai ta outou e na reira i mua i te hoê raau taero. “E tena na, e ara ia tia to outou haerea, eiaha mai ta te ite ore ra, mai ta te feia ite râ, ma te faaherehere maite i te taime, no te mea e anotau ino teie. E eiaha to outou ei manaˈo ore, ia ite râ outou i to te Fatu [Iehova] ra hinaaro.” — Ephesia 5:15-17.

18. Eaha te huru feruriraa e itehia nei i roto i te mau taata e ite atu i te oaoaraa no te ora i nia i te hoê fenua e tamâhia?

18 Te hinaaro nei te Atua ia tavini tatou ia ˈna ma te mau maite. O te ora mure ore ïa te faahopearaa, i roto i te amuiraa apî o te mau mea ta ˈna i tǎpǔ mai e teie e fatata roa maira. E ia hutihuti tatou, i reira, i te mataˈi, e riro mau ïa ei mataˈi haumarû, ei mataˈi ora e te viivii ore, aita e raau taero to roto. Mai te reira atoa hoi te huru no te mataˈi mau, e te vahi faufaa roa ˈtu â, no te feruriraa o te feia atoa e noaa ia ratou i te oaoaraa e ora ˈtu i nia i te fenua tei tamâhia. E faaite hoi ratou e e mau taata auraro ratou, e mau taata haehaa. E mou roa hoi te “mataˈi” o te ao nei, tei î i te orure hau, te viivii e te paieti ore. — Apokalupo 21:5-8.

19. Eaha te mau huru taata e ora ˈtu e e tomo atu i roto i te amuiraa i tǎpǔhia mai e Iehova?

19 Mea papu maitai e eita tatou e hinaaro ia itehia mai tatou i roto i te mau taata e hutihuti ra i te “mataˈi” o te amuiraa nei ia faaore roa o Iehova i te viivii e tae noa ˈtu hoi i te feia e haaviivii nei, i Aramagedo. Auê ïa oaoaraa e ia mou roa teie nei ao e ia hurihia ˈtu ‘te tavana o te reva nei’ i roto i te abuso! E vai noa mai te feia atoa mea here na ratou ia Iehova e te mea viivii ore, te mea mâ e te mea tia. Te hinaaro nei Iehova e ia vai noa mai ratou e e tauturu atu oia ia ratou na roto i to ˈna varua. E pûpû mai oia na ratou i te ora mure ore i roto i te hoê amuiraa apî o te mau mea viivii ore. Ia ore na tatou ia erehia i taua haamaitairaa na roto i te hutihutiraa i te “mataˈi” pohe o te amuiraa o te mau mea nei.

Nafea ïa outou ia pahono mai?

◻ No te aha e nehenehe ai e parau e e riro mai te hoê taata nounou taoˈa ei haamori idolo?

◻ Nafea te “mataˈi” o teie nei ao e nehenehe ai e ohipa mai i nia i ta outou mau huru paraparau?

◻ Eaha te huru feruriraa e tia i te feia rave ohipa kerisetiano ia faatupu i ta ratou vahi raveraa ohipa?

◻ Nafea tatou e nehenehe ai e ape ia ore te huru o teie nei ao i te pae no te tamaa, no te inu e no te mau peu faaanaanataeraa, ia ohipa mai i nia ia tatou?

◻ No nia i te mau nunaa e te here aiˈa, eaha te huru feruriraa te ore roa ˈtu e tia ia ô mai i roto i te amuiraa kerisetiano?

[Hohoˈa i te api 28]

Ua navai anei to outou utuafare i te puai i te pae varua no te faaruru atu i te “mataˈi” o teie nei ao

[Hohoˈa i te api 29]

Ia faaitoito tatou i te rave i te ohipa “no Iehova”, eita ïa tatou e vaiiho i te miimii e te hupehupe o te “mataˈi” o te ao nei ia ohipa mai i nia ia tatou nei.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono