E haamâhahia to ˈu here no te fenua e a muri noa ˈtu
Faatiahia e Dorothy Connelly
Ei tamahine iti, ua parauhia vau e e haere au i roto i te po auahi no te mea e taata tumu vau no Auteralia, e Aborigène. E mau matahiti i muri iho, i te matahiti 1936, ua faaroo vau i te hoê pehe no nia i te hoê oreroraa parau Bibilia e tupohe ra i te po auahi e ua tuama te reira i te hoê tiaturiraa i roto ia ˈu. E mea anaana roa ˈˈe taua ama auahi ra i teie nei. Hou râ vau e faataa ˈi e no te aha, e faatia ˈtu vau i te tahi mau mea no nia ia ˈu.
UA FANAUHIA vau i te matahiti 1911 paha. Te parau nei au e “paha” no te mea i taua mau mahana ra aita te mau Aborigène e tâuˈa ra i te mau matahiti e te mau parau fanauraa. E feia rave ohipa itoito to ˈu na metua e te mǎtaˈu i te Atua. E ora na matou i roto i te oire iti o Springsure, i pihai iho i te mau mouˈa huru rau e te nehenehe o Carnarvon Range no Queensland i ropu, i Auteralia.
Ua faaamuhia to ˈu metua tane e te hoê utuafare popaa i roto i te faaroo Katolika no Roma. Ua haapii râ to ˈu nau metua Aborigène ia ˈu i te mau peu tumu e te here i te fenua. E auau na matou i te kangourou, te émeu, te honu e te ophi, e e haru na matou i te iˈa e te mau larve de cossus (e mau hê aano o te nehenehe e amuhia). Eita roa ˈtu râ vau e amu i te émeu. I roto i to matou utuafare, no ˈu anaˈe taua opaniraa ra, no te mea e totem tera na ˈu. Ia au i te tutuu Aborigène, aore ra “Tau no te moemoeâ,” e totem to te mau melo taitahi o te opu fetii, e e faahepohia te tǎpǔ i nia i taua mea ra e te utuafare e te opu fetii.
Noa ˈtu e ua niuhia te peu totem i nia i te mau peu varua ino, ua riro te faaheporaa i teie tǎpǔ ei faahaamanaˈoraa i te moˈaraa o te ora. Aita te mau Aborigène i taparahi no te arearea noa. Te haamanaˈo ra vau i to ˈu rururaa i mua i te riri uˈana o to ˈu Metua tane i to ˈna iteraa ia ˈu i te ofatiraa i te mau avae o te hoê vivi ora, e tamahine iti au i reira ra. “Auê i te riaria mau e!” o ta ˈna i parau. “Aita anei oe i ite e mea riri roa na te Atua te peu taehae? E au anei oe e ia na reira mai te hoê taata ia oe?”
E rave rahi peu varua ino ta matou. Ei hiˈoraa, ia rere haere te hoê willie lève-queue (e manu iti) na pihai iho i to matou puhaparaa, e parau apî ino ïa; aore ra ia tau te hoê chouette i nia i te hoê tumu tapiri ia ao anaˈe, e tiaturi na matou e teie te auraa e pohe te hoê taata. E faariro-atoa-hia vetahi mau moemoeâ ei mau tohu. Ei hiˈoraa, teie te auraa o te pape vari i roto i te hoê moemoeâ, e roohia ïa te hoê melo o te utuafare i te maˈi. Ahiri râ e ua repo roa te pape i te vari, e manaˈohia ïa e e pohe te hoê taata. Parau mau, e mau Katolika matou, aita râ te reira i tumâ i te mau peu varua ino a to matou opu fetii.
Ua tapea atoa to matou utuafare i to matou reo Aborigène. I teie nei râ, e reo teie i rotopu e rave rahi reo o te fatata i te mou. E nehenehe â vau e faaohipa i te reira i te tahi mau taime ia paraparau vau ia vetahi ê no nia i te Bibilia. I te rahiraa râ o te taime e parau Beretane vau aore ra te reo pidgin o te vahi.
Te hoê haapiiraa faufaa i to ˈu apîraa
Fatata hoê ahuru matahiti to ˈu, e ora na to matou utuafare i te hoê vahi faaamuraa puaatoro aore ra ranch, fatata e 30 kilometera te atea ia Springsure. I te mau mahana atoa e haere avae vau maa kilometera i te fare o taua vahi ra no te rave i ta ˈu ohipa. E aufauhia vau no te hoê mahana ohiparaa, te hoê punu û iti e te hoê tâpû faraoa. E ora na to matou utuafare i roto i te mau fare iti paa raau, e mau faaearaa matauhia a te mau Aborigène. Ia ûa anaˈe, e taoto matou i roto i te mau ana tapiri i te po. Ua faariro ra anei au i teie huru oraraa ohie ei mea fifi roa? Aita. E huru oraraa Aborigène teie e mau senekele te maoro, e ua farii matou i te reira.
I teie nei, te oaoa ra vau i te mea e aita vau i paari i roto i te oraraa ona ohie, ei faaauraa parau, e e mau metua here to ˈu o tei aˈo ia ˈu, o tei faarave rahi ia ˈu i te ohipa, e o tei haapii ia ˈu nafea ia ora i nia i te hotu o te fenua. I te matahiti 1934, i muri iti noa ˈˈe i to matou haereraa i te hoê tuhaa fenua na te mau Aborigène piri ia Woorabinda i Queensland, ua faarue vau i te fare no te taime matamua e ua reva vau i te pae tooa o te râ no te rave i te ohipa i roto i te mau fare e faaamu ra i te mau puaatoro e te mau mamoe, ei vahine atuatu i te fare e te rave i te mau ohipa rau. No ta ˈu ohipa, haere atura ra vau i te pae hitia o te râ, i rapae noa i te oire o Rockhampton i te pae miti. I reira vau i te farereiraa i ta ˈu tane, o Martin Connelly, te tamaiti a te hoê taata no Irelane. Ua faaipoipo mauâ i te matahiti 1939.
Te haapiiraa i te parau mau o te Bibilia
Ua faatura rahi noa na vau i te Bibilia. I to ˈu vai-apî-raa, e haaputuputu te vahine o te fare faaamuraa puaatoro ia matou te mau tamarii—Aborigène e te uouo—e e faatia mai oia ia matou i te mau aamu no nia ia Iesu. I te hoê taime, ua faataa mai oia i te auraa o te mau parau a Iesu: ‘Eiaha e opani i te tamarii rii ia haere noa mai na ia ˈu nei.’ (Mataio 19:14, King James Version) A tahi ra vau a ite ai te tahi tiaturiraa no ˈu mai te taime i parauhia vau e e haere au i roto i te po auahi.
I muri roa ˈˈe vau i te faarooraa i te oreroraa parau i haruharuhia, o tei faahitihia i te omuaraa, no nia i te po auahi ura ore. Noa ˈtu ua haamata te reira i te haaferuri ia ˈu, aita vau i farerei aˈe i te mau Ite no Iehova e tae roa ˈtu i te matahiti 1949. Te ora ra matou i Emerald, fatata e 250 kilometera i te pae tooa o te râ no Rockhampton. Ua paraparau mai te taata ra o R. Bennett Brickell,a ia matou no nia i te Bibilia. I muri iho riro maira to matou fare ei fare no Ben ia tae mai anaˈe oia i to matou vahi. Matou pauroa, o Martin e ta maua e maha tamarii, e faatura hohonu matou ia ˈna. Aita o Martin i anaanatae aˈe i te poroi a te Bibilia, noa ˈtu e mea maitai roa o ˈna e te farii manihini noa ra i te mau Ite e o Ben iho â ra.
Ua horoa mai o Ben e rave rahi aratai Bibilia na ˈu, te vai ra râ te hoê fifi rahi—aita vau i ite i te taio. Ua taio râ o Ben, ma te faaoromai, i te Bibilia e te mau papai niuhia i nia i te Bibilia i te mau tamarii e ia ˈu, ma te faataa mai i ta ˈna e taio ra e a taio ai oia. Auê ïa taa-ê-raa haumǎrû ia faaau-anaˈe-hia o ˈna i te upoo faatere haapaoraa, ia oti anaˈe i te horoahia te mau oroa faaroo, aita roa ratou i horoa noa ˈˈe e pae minuti no te haapii ia matou i te taio! Ua faaite mai o Ben mai roto mai i te Bibilia e o Satani e ta ˈna ra mau demoni te tumu o te mau peu varua ino e rave rahi o tei haatafifi i te huitaata, e i to ˈu atoa hoi nunaa. Ua mauruuru rahi mau â vau i te mau parau a Iesu e: “Na te parau mau outou e faatiamâ”!—Ioane 8:32.
Ua oaoa roa vau i te iteraa i te opuaraa a te Atua no nia i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei no te feia e auraro ia ˈna. Na nia i te mau mea atoa, te tiai ra vau i te tia-faahou-raa o te feia pohe, ua pohe to ˈu Metua vahine i te matahiti 1939, e to ˈu Metua tane i te matahiti 1951. Pinepine au i te manaˈo i te mahana e tauahi au ia raua e e farii popou vau ia raua i nia i te fenua o ta raua i here mau. E auê ïa te oaoa e ia haapiihia raua no nia i te Atua ra o Iehova e ta ˈna ra Basileia!
Te hoê vahine poro ite ore i te taio e te papai
I te rahiraa mai to ˈu ite no nia i te Bibilia, ua hinaaro vau e tufa i te reira. Ua paraparau vau i te mau fetii e i te mau hoa, e hinaaro atura râ vau e faaano atu â. No reira, i te hoˈi-faahou-raa mai o Ben i Emerald, ua omono vau i te ahu mahanahana i ta ˈu mau tamarii, e haere atura matou pauroa e poro. Ua faaite mai oia i te hoê faaiteraa ohie e ua haapii mai oia ia ˈu ia tiaturi i nia ia Iehova na roto i te pure. E tia ia ˈu ia farii e e ere ta ˈu faaiteraa i te mea maitai roa, no roto mai râ te reira i to ˈu mafatu.
Na mua, ua parau vau i te fatu fare e aita vau i ite i te taio; e i muri iho, e titau na vau e ia taio ratou i te mau irava o te Bibilia o ta ˈu e faaite atu ia ratou. Ua mau aau ia ˈu teie mau irava. Ua ite au i te mau hohoˈa mata maere i roto i teie oire î i te taata uouo, mea varavara râ te taata i te mea ino i nia ia ˈu. I te tau au, ua haapii au i te taio. Ua faarahi mau te reira i to ˈu tiaturiraa ia ˈu iho e to ˈu huru i te pae varua.
Ta ˈu tairururaa matamua
I te avaˈe Mati 1951, i to ˈu pûpûraa i to ˈu oraraa no Iehova, ua tae au i na tuhaa faufaa e piti o to ˈu oraraa: te bapetizoraa i roto i te pape, e ta ˈu tairururaa matamua a te mau Ite no Iehova. Teie râ te auraa, te ratereraa i te oire rahi o Sydney—e hoê ïa manaˈo taiâ no te hoê tamahine o te mataeinaa. E eaha ˈtu â, aita ta ˈu e moni no te aufau i te titeti o te pereoo au auahi. Eaha ïa o ta ˈu e rave?
Ua faaoti vau e pere moni ia noaa ta ˈu moni no te aufau i te titeti. ‘Te rave ra vau i te reira no Iehova,’ o ta ˈu i manaˈo, ‘e tauturu mau ïa o ˈna ia manuïa vau.’ I te hopea o te tahi mau pereraa, ua manaˈo vau e ua tauturu o ˈna ia ˈu, no te mea ua ravai ta ˈu moni no te aufau i te titeti no te tere revaraa e hoˈiraa.
Ua ite o Ben i ta ˈu opuaraa e haere i Sydney, no reira i to muri iho farereiraa, ua ani oia ia ˈu e ua navai anei ta ˈu moni. “E, oia mau!” o ta ˈu i pahono. “Ua noaa ta ˈu titeti pereoo au auahi i te pereraa.” Ua uteute roa to ˈna hohoˈa mata mai te tomati te huru, e ua ite mau vau e ua parau vau i te hoê mea hape. No te paruru oioi ia ˈu, ua na ô â vau e: “No te aha oe e huru ê ai? Aita vau i eiâ i te reira!”
I te vîraa ia Ben to ˈna huru, ua faataa mǎrû mai oia ia ˈu e no te aha eita te mau Kerisetiano e pere moni e ua na ô â oia, ma te tamǎrû e: “E ere hoi no oe te hape. Aita vau i faaite atu ia oe.”
Farii-maitai-hia vau
I taua tairururaa ra e maha mahana, 22-25 no Mati 1951, a tahi ra vau i farerei ai e rave rahi roa Ite. O Ben noa o ta ˈu i matau e te hoê numera iti o te tahi atu, e feaa na vau no nia i te huru fariiraa. E nehenehe ïa outou e manaˈo i te rahi o to ˈu oaoa i to ˈu farii-mahanahana-raahia e to ˈu mau taeae e mau tuahine i te pae varua a muri aˈe, o te ore i faaite mai i te hoê noa ˈˈe hiˈoraa pae tahi. E utuafare mau teie no ˈu e aita vau i haama.
Te vai oraora noa ra teie tairururaa i roto i to ˈu feruriraa, no te mea iho â râ e tei rotopu vau i na 160 feia bapetizo i Botany Bay. E au ra e, o vau te Aborigène matamua no Auteralia tei riro ei Ite no Iehova. Ua piahia to ˈu hohoˈa i roto i te vea no te Sabati e i roto atoa i te hoê hohoˈa taviri parau apî a te mau teata.
O vau anaˈe te Ite i roto i te oire
Hoê avaˈe i muri iho, ua hoˈi mai au na Sydney, ua haere to matou utuafare i Mount Isa, e oire eruraa fenua i te pae apatoerau tooa o te ra i Queensland. E ono matahiti matou i te oraraa i roto i te hoê fare rii ei tiai no te hoê tuhaa fenua rahi i rapae noa i te oire. Ua patu matou i te mau papai o te fare rii i te mau tâpû raau rii o ta matou i tâpû na pihai iho. Ua hamani matou i te tapoˈi fare i te mau paero punu tâhia tahito o ta matou i vahi e i haaparahurahu. Ua noaa ia Martin te hoê ohipa i te tereraa pereoo au auahi, ua ino roa râ to ˈna tino i te inu-hua-raa. E o vau anaˈe atura te turu i to matou utuafare. Ua pohe oia i te matahiti 1971.
Ei omuaraa, o vau anaˈe te Ite i Mount Isa. E haere mai o Ben e hiˈo ia matou i te mau ono avaˈe atoa aore ra fatata, i te mea e o Mount Isa te hoê tuhaa no ta ˈna tabula fenua pororaa. Ahiri e tei te oire oia i te taime no te oroa Haamanaˈoraa i te pohe o Iesu Mesia—te hoê oroa taa ê no Ben, i te mea ta ˈna tiaturiraa no te oraraa ïa i nia i te raˈi—e faatupu oia i teie oroa e to ˈu utuafare, i te tahi mau taime, i raro aˈe i te hoê tumu raau.
Te mea matauhia, eita o Ben e faaea maoro mai, e rave ïa te mau tamarii e o vau i te rahiraa o te pororaa matou anaˈe. Parau mau, o matou anaˈe; ua haapuai râ te varua o Iehova ia matou, e na reira atoa ta ˈna faanahoraa î i te here. Ua faaruru te mau tiaau ratere haapao maitai e ta ratou mau vahine i te veavea rahi, te mau raˈo, te repo puehu e te mau purumu ino roa no te haere mai i Mount Isa no te faaitoito mai ia matou, noa ˈtu e e pǔpǔ iti e mau matahiti te maoro. E haere atoa mai i te tahi mau taime te mau Ite na te amuiraa niu-apî-hia fatata aˈe i Darwin, hau atu i te 1 200 kilometera te atea.
Te niuraahia te hoê amuiraa
I te avaˈe Titema 1953, ua niuhia te hoê amuiraa i Mount Isa. Ua nominohia o Ben ei tiaau, e o ta ˈu tamahine o Ann e o vau anaˈe tei tufa i roto i te pororaa na mua. Aita râ i maoro roa, ua tae mai te tahi mau Ite i roto i te oire. Ua haamata atoa ta matou tuhaa fenua i te hotu mai i te auhune rahi o te mau pǐpǐ, e oia atoa, i te tau au te hoê numera feia Aborigène.
Ua tupu te amuiraa i te rahi, e aita i maoro ua ite-papu-hia e te hinaarohia ra te hoê Piha o te Basileia no te aratai i ta matou mau putuputuraa. I te avaˈe Me 1960, i muri aˈe e rave rahi ohipa teimaha, ua faaoti matou i te patu i ta matou Piha apî. I te roaraa 15 matahiti i muri iho, ua faaaanohia te reira e piti taime. I te ropuraa o te mau matahiti 1970, e maa 120 matou e tufa ra i roto i te pororaa i te taata, e ua iti faahou â te piha. No reira ua patuhia te hoê Piha o te Basileia nehenehe e 250 parahiraa, e ua pûpûhia te reira i te matahiti 1981. No to ˈna rahi, ua faaohipa-atoa-hia teie fare no te mau putuputuraa rarahi aˈe e piihia ra tairururaa.
Tupuraa i te rahi i rotopu i te mau Aborigène
Ua oaoa roa vau i te faatupuraahia i te matahiti 1996 te hoê pǔpǔ Aborigène e feia no te motu o te amui atu i te amuiraa no Mount Isa. E mau Aborigène ratou o te tae mai na te mau motu piri i te fenua rahi o Auteralia. Te fa matamua no teie pǔpǔ, o te horoaraa ïa i te hoê faaiteraa maitai aˈe i te mau Aborigène, vetahi o ratou o tei haama rii i rotopu i te feia popaa.
Purara na Auteralia, te vai ra 20 atu â mau pǔpǔ Aborigène mai teie te huru. Hau atu, ua niuhia te mau amuiraa feia Aborigène i Adélaïde, Cairns, Ipswich, Perth e Townsville. Fatata e 500 taata—e oia atoa vetahi o to ˈu iho utuafare—e tae ra i roto i teie mau pǔpǔ e mau amuiraa. Fatata 10 % o te feia poro Aborigène e mau pionie, aore ra mau tavini ma te taime taatoa!
Ua roohia vau i te maˈi omaha tihota i te matahiti 1975, e i te roaraa o te mau matahiti, ua ooti teie maˈi, o te faaino e rave rahi Aborigène i ta ˈna hoo. E mea fifi mau â te taioraa. Te tamau noa ra râ o Iehova i te faaitoito ia ˈu e te faaoaoa ia ˈu.
Ua mauruuru roa vau i te mau tavini itoito o te tavini i to ˈu utuafare e ia ˈu. To ratou itoito vî ore, to ratou here e te taoˈa rahi i te pae varua o ta ratou i hopoi na nia i te mau pereoo taataahi a ratere ai ratou ma te haapuehu i te repo i nia i te mau purumu e te mau eˈa rii i te mataeinaa no Queensland a nehenehe ai matou e haapii i te parau mau o te Bibilia. I teie nei te tiai nei au ma te tiaturi i te tau i reira to ˈu here no te fenua e haamâhia ˈi e a muri noa ˈtu.
[Nota i raro i te api]
a E itehia te aamu faahiahia o te oraraa o Ben Brickell i roto i Te Pare Tiairaa o te 15 no Titema 1972, mau api 757-760 (Farani).
[Hohoˈa fenua/Hohoˈa i te api 17]
Perth
Darwin
Cairns
Townsville
Mount Isa
Rockhampton
Emerald
Springsure
Woorabinda
Ipswich
Sydney
Adélaïde
Dorothy i teie mahana
[Hohoˈa i te api 15]
Faaineineraa e o Ben i te ropuraa o te mau matahiti 1950