VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g98 8/9 api 18-20
  • Nafea e noaa ˈi ia ˈu maa moni?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Nafea e noaa ˈi ia ˈu maa moni?
  • A ara mai na! 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te faaineineraa
  • Te titauraa i te hoê ohipa
  • Te raveraa i ta oe iho ohipa
  • A vai aifaito noa!
  • Eaha te inoraa ia imi i te moni?
    A ara mai na! 1997
A ara mai na! 1998
g98 8/9 api 18-20

Te uiui nei te mau taurearea . . .

Nafea e noaa ˈi ia ˈu maa moni?

“E hinaaro vau i te hoê ohipa moni maitai roa.”—Tanya.

HOÊ â manaˈo to e rave rahi taurearea e to Tanya. “E hinaaro vau i te moni no te hoo i te hoê pereoo uira ia nehenehe au e ori haere e e hoo mai i te ahu,” ta te hoê taurearea o Sergio te iˈoa e na ô ra. “Eita vau e hinaaro e tiaturi noa i nia i to ˈu na metua no te mau mea atoa.” E no te hoê â tumu e rave ai o Laurie-Ann i te ohipa. “E tamahine vau e mea au na ˈu ia haere e hoo mai i te mau mea,” o ta ˈna e parau ra.

E ere ïa i te mea maere e ia au i te hoê vea ra U.S.News & World Report, e “3 i nia i te 4 o te mau taurearea haere haapiiraa tuarua [no te mau Hau Amui] e hahaere ra, i teie nei, e rave i te ohipa i muri aˈe i te haapiiraa aore ra i te mau hopea hebedoma.” Te faaite nei te reira, i te hoê huru “nounou moni” aifaito ore e ite-rahi-hia ra i roto i teie nei ao materia. (Timoteo 1, 6:10) E ere râ te taatoaraa o te mau taurearea e imiraa ta ratou o tei topa i roto i te nounou taoˈa.

“E haapuraa tei te moni,” te na ô ra te Bibilia. (Koheleta 7:12) E te vai ra paha te hoê rahiraa tumu tano no te aha, ei taurearea Kerisetiano, e hinaaro ai oe e ia noaa mai maa moni.a Ei hiˈoraa, te faataa ra te taurearea ra o Avian e no te aha oia e rave ai i te ohipa e piti mahana i te hebedoma: “E faatia te reira ia haamâha vau i to ˈu mau hinaaro ei pionie tamau [taata poro ma te taime taatoa].”

Hoê â mau tumu paha e hinaaro ai oe e ia noaa mai te hoê ohipa afa taime. Peneiaˈe te opua ra oe e haere i te hoê tairururaa Kerisetiano. Aore ra te hinaaro ra oe vetahi atu ahu e tano ia omonohia no te mau putuputuraa a te amuiraa. Noa ˈtu eaha te tumu, e titau teie mau mea i te moni. Oia mau, ua fafau o Iesu e e horoa mai te Atua i te mau mea na te feia ‘e mata na i te imi i te Basileia o te Atua.’ (Mataio 6:33) Aita râ te reira e tapea ra ia oe eiaha ia tamata i te rave i te tahi ohipa. (A faaau e te Ohipa 18:1-3.) Eaha ˈtura vetahi mau taahiraa avae faufaa o ta oe paha e rave ia noaa mai ia oe maa moni?

Te faaineineraa

Ma te manaˈoraa e ua farii to oe nau metua e ia rave oe i te tahi ohipa, teie paha ta oe ohipa matamua, te haafatataraa i te feia tapiri, te mau orometua haapii e te mau fetii e te faaiteraa ˈtu ia ratou e te imi ra oe i te hoê ohipa. Ahiri e mea mamahu oe no te ani roa ˈtu, a ani atu eaha te ohipa o ta ratou i rave ei mau taurearea. E horoa mai paha ratou i vetahi mau manaˈo faufaa. Ia rahi anaˈe te taata o te ite e te imi ra oe i te ohipa, e hau atu ïa te mau haamaramaramaraa e te mau parau paturu e noaa mai ia oe.

I muri iho, a tamata i te mau aniraa ohipa a te mau vea e te mau papai haamaramaramaraa o te mau fare toa, o ta oe fare haapiiraa e vetahi atu mau vahi taata. “Mea na reira te noaaraa ia ˈu ta ˈu ohipa,” ta te taurearea ra o Dave te iˈoa e parau ra. “Ua imi au i roto i te vea, ua faatae vau na roto i te fax te hoê papai poto, e ua niuniu atu vau ia ratou.” Ua ite anei râ oe e aita e faatianianihia ra e rave rahi ohipa? Ia au i te vea ra Seventeen te manaˈo ra vetahi e “aita e vai ra e toru ohipa i roto i te ahuru ohipa e tae roa ˈtu i te taime e haere mai ai te taata tano.” E nehenehe paha oe e turai i te hoê fatu ohipa ia hinaaro mai o ˈna e imi i te hoê ohipa na oe!

Nafea râ? ‘Aita vau i rave aˈena i te ohipa,’ o ta oe paha e manaˈo. A feruri faahou na. Aita anei â oe i haapao i te hoê taeae aore tuahine iti aˈe ia reva anaˈe to oe na metua aore ra i haapao i ta vera ma tamarii? Te faaite ra te reira e ua ite oe i te amo i te hopoia. Ua tauturu na oe i to oe metua tane ia tataî i te pereoo uira? Te faaite ra te reira e mea aravihi oe no nia i te matini. Ua ite ra anei oe i te patapata aore ra i te faaohipa i te roro uira? Ua noaa anei ia oe te mau nota maitatai no vetahi opuaraa apî? E mau tapao maitatai teie no tei riro mai i muri iho ei fatu ohipa na oe.

Eiaha e haafaufaa ore i te mau ohipa rima î e te mau mea e anaanataehia ra e oe. Ei hiˈoraa, ahiri e faataˈi oe i te hoê upaupa, a hiˈo na peneiaˈe te vai ra te hoê ohipa i roto i te hoê fare toa upaupa. Papu e mea anaanatae roa na oe teie mau taoˈa o te fare toa e e taata ite iho â ïa oe no te pahono atu i te mau uiraa a te feia e hoo mai.

Te titauraa i te hoê ohipa

Ahiri e ua ani oe i te hoê farereiraa no nia i te hoê aparauraa no te hoê ohipa. A haapao maitai i to oe ahu e huru faanehenehe no te mea e faaite to oe hohoˈa i to oe huru. E nehenehe te reira e horoa i te poroi e e “amo oe i te hopoia, mea atuatu, e te nahonaho oe”—aore ra aita roa ˈtu. E mea faufaa te Bibilia ia faaitoito anaˈe oia i te mau vahine Kerisetiano “ia faanehenehe ia ratou iho i te ahu e au ra, ma te faaieie ore, e te haapao maitai.” (Timoteo 1, 2:9) E tano atoa te reira no te mau tane. Eiaha roa e omono i te mau ahu marau e te haapaoraa ore no te hoê aparauraa no nia i te hoê ohipa, noa ˈtu eaha te huru o te ohipa e titauhia maira.

E faaite atoa to oe huru e ta oe mau peu e rave rahi mea no nia ia oe. A faaohipa i te Ture Auro: A ohipa i nia i te taata mai ta oe e hinaaro ra e ia na reirahia mai. (Mataio 7:12) Ia tae oe i te hora tia i ta oe mau farereiraa. A faaite i te anaanatae ma te ara. A faaite i te peu maitai. Ma te ore e faaahaaha aore ra e faarahi, a faataa e no te aha oe e manaˈo ai e e tano teie ohipa na oe. A faataa maitai i te mau mea.

Te faaitoito ra vetahi feia ite e ia hopoi mai oe (aore ra ia hapono na mua ˈtu) te hoê papai poto mâ, nahonaho maitai. Ia papaihia i roto to oe iˈoa, nohoraa, numera niuniu paraparau, te ohipa e anihia ra, te haapiiraa (oia atoa te mau piha haapiiraa taa ê i ravehia e oe), to oe aravihi no nia i te hoê ohipa na mua ˈtu (oia atoa te ohipa aufauhia e te ohipa tamoni ore), te mau ite taa ê, te mau mea o ta oe e anaanatae ra e te mau ohipa rima î (e nehenehe te reira e faaite mai i ta oe mau ravea), e te hoê papai rii e ia ani-anaˈe-hia mai te vai ra ïa te mau parau paturu. E faaineine atoa oe i te hoê api taa ê no te mau iˈoa, nohoraa e numera niuniu paraparau a vetahi mau taata o te nehenehe e paturu ia oe no teie ohipa. A haapapu râ, e ua ani aˈena oe i ta ratou parau faatia. Te vai ra, te fatu ohipa tahito, te hoê orometua haapii, te hoê taata aˈo a te fare haapiiraa, te hoê hoa taata paari—te hoê noa ˈtu taata o te nehenehe e haapapu i to oe mau vahi aravihi, aore ra huru ihotaata.

Te raveraa i ta oe iho ohipa

Eaha ˈtura, e ahiri e noa ˈtu ta oe mau tutavaraa aita i noaa ia oe te hoê ohipa? Mea matauhia te reira i roto e rave rahi fenua. Eiaha râ e faarue. E nehenehe te haamataraa i ta oe iho ohipa e riro ei pahonoraa. Te mau vahi maitai? E nehenehe paha oe e haamau i ta oe iho taime e ia rave faarahi aore faaiti i te ohipa mai ta oe e hinaaro. Oia mau, e titau te raveraa i ta oe iho ohipa ia hinaaro mau â oe, ia haavî râ oe ia oe iho e ia hinaaro oe e tamata i te rave i te tahi ohipa.

Eaha râ te huru ohipa o ta oe e nehenehe e haamata? A feruri i te feia tapiri. Te hinaarohia ra te tahi mea aore ra ohipa o te ore roa e horoahia ra e te hoê taata? Ei hiˈoraa, ahiri e mea au na oe te mau animala. E nehenehe oe e ani ma te tamoni e faahopu oe aore ra e tâpû oe i te huruhuru o te mau animala o te feia tapiri. Aore ra te hauti ra oe i te hoê upaupa. E nehenehe anei oe e haapii atu i te tahi mau taata nafea ia faataˈi i te upaupa? Aore ra e nehenehe oe e rave i te tahi ohipa pinepine te au-ore-hia ra e vetahi ê, mai te tamâraa i te mau hiˈo haamaramarama aore ra te horoiraa. Eita te hoê Kerisetiano e haama i te rave rima i te hoê ohipa. (Ephesia 4:28) E nehenehe atoa oe e tamata i te haapii i te hoê toroa apî. A imi i roto i te fare vairaa buka i te mau papai haamaramaramaraa, aore a ani i te hoê hoa ia haapii mai te reira ia oe. Ei hiˈoraa, ua haapii te taurearea ra o Joshua nafea ia papai i te mau reta ma te faanehenehe. E i muri iho, ua haamata oia i te hoê ohipa rii ma te hamaniraa i te mau parau titau-manihini-raa no te mau oroa faaipoiporaa e arearearaa.—A hiˈo i te tumu parau i tarenihia “Te mau ohipa o ta oe e nehenehe e haamau.”

Te hoê parau faaararaa: Eiaha e ru noa i te rave i te tahi noa ˈtu ohipa hou oe e tuatapapa ˈi i te mau haamâuˈaraa atoa e te mau tuhaa e vai ra. (Luka 14:28-30) Na mua ˈˈe a paraparau atu i to oe na metua. A paraparau atoa ˈtu i te tahi taata o te rave ra i te hoê â huru ohipa. E titauhia ra anei oe ia aufau i te mau tute? E titauhia ra anei oe e ia noaa mai te mau patana aore ra te mau parau faatia? A hiˈopoa e te feia mana o te vahi no te mau mea rii atoa.—Roma 13:1-7.

A vai aifaito noa!

Oia mau, e mea atâta i te fariiraa i te ohipa hau atu i te maraa ia oe. Ua parau o Laurie-Ann no nia i vetahi mau taurearea rave ohipa e: “E rave ratou e rave rahi ohipa aufauhia i te fare, e ua rohirohi roa ratou no te haapao i tei parauhia ra i roto i te piha haapiiraa.” Parau mau, i roto i vetahi mau vahi o te ao nei, aita to te mau taurearea e ravea maoti i te raveraa i te ohipa e rave rahi hora no te tauturu i to ratou utuafare ia ora. Mai te peu râ e aita oe i roto i teie huru tupuraa, no te aha ïa oe e haa rahi ai? Ia au i te feia ite, te raveraa i te ohipa hau atu i te 20 hora i te hoê hebedoma a haere noa ˈi oia i te fare haapiiraa e mea rahi roa i tei tia e e haataupupu te reira. Te horoa ra vetahi i te manaˈo e eiaha ia hau atu i te ahuru hora i te hoê hebedoma.

Ia rahi roa anaˈe to oe taime, to oe puai, e to oe vai-ara-raa no te mau ohipa i muri aˈe i te haapiiraa, e e nehenehe ïa to oe oraora-maitai-raa, ta oe mau nota, e to oe iho â ra iho taata pae varua e paruparu mai. Oia mau, e ere noa te feia paari o tei moe ê i “te haavare o te taoˈa, e te hinaaro tia ore i te mau mea ěê ra.” (Mareko 4:19) No reira a vai aifaito noa ïa. Ua faaara o Solomona no nia i te rave-hua-raa i te ohipa, i te na ôraa e: “Mea maitai aˈe te hoê rima î i te haamaharaa i te rohirohi i na rima e piti i te rave-hua-raa i te ohipa e te tapaparaa i te mataˈi.”—Koheleta 4:6, MN.

Oia mau, e nehenehe te imiraa i te moni i te mea titauhia. E mai te peu e e mau manaˈo maitatai e te paieti to oe, mai to te taurearea ra o Avian, tei faahitihia na, e nehenehe oe e papu e e haamaitai mai o Iehova i ta oe mau tutavaraa. Ia papu ia oe, ia ore roa oe ia tafifi i te ohipa e a moe ai ia oe “te mau mea i hau i te maitai ra,” oia ïa te mau faufaa i te pae varua. (Philipi 1:10) Noa ˈtu e “e haapuraa,” tei te moni, na to oe râ taairaa e te Atua o tei haamanuïa mau ia oe.—Koheleta 7:12; Salamo 91:14.

[Nota i raro i te api]

a Te mau tumu parau ra “Te uiui nei te mau taurearea . . .” o te 22 no Novema 1990 (Farani); o te 8 no Titema 1990 (Farani) e o te 8 no Setepa 1997, o te mau vea A ara mai na! e faaau ra i te mau manaˈo turu e te patoi i te mau ohipa i muri aˈe i te haapiiraa.

[Tumu parau tarenihia i te api 20]

Te mau ohipa o ta oe e nehenehe e haamau

• Tamâraa i te mau hiˈo haamaramarama

• Hooraa ˈtu aore ra hopoiraa i te mau vea

• Operaa i te hiona

• Tanuraa tiare aore ra tâpûraa i te aihere

• Haapaoraa i te tamarii

• Faaamuraa, faaori-haere-raa aore ra faahopuraa i te mau animala

• Faaanaanaraa i te mau tiaa

• Tifairaa aore ra auriraa i te ahu

• Tanuraa e te hooraa ˈtu i te mau maa hotu

• Faaamuraa i te moa aore ra hooraa ˈtu i te huero moa

• Patapataraa aore ra faaohiparaa i te roro uira

• Hooraa mai no vera ma

• Hopoiraa i te mau taoˈa hoo

• Haapiiraa ˈtu i te upaupa aore ra te tahi atu mea

[Hohoˈa i te api 19]

E nehenehe te rave-hua-raa i te ohipa e faatopa i ta oe mau nota

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono