Te uiui nei te mau taurearea . . .
Nafea vau e ore ai e poihu roa i to ˈu hoa?
“E ohipa to ˈu hoa mai te huru ra o ˈna to ˈu fatu. Eita o ˈna e tuu ia ˈu maa taime noa.”—Hollie.
“ATI maitai mai â vetahi taua i to te taeae,” e na ô ra te hoê maseli paari. (Maseli 18:24) E mai te peu e hoê â mau tiaturiraa, huru hoataraa, aore ra mau mea o ta oe e anaanatae ra e to oe hoa, e hinaaro iho â ïa orua i te amuimui. Te parau nei te hoê potii o Caroline te iˈoa e: “Te auhoaraa piri e vetahi o te amuiraa kerisetiano o te faahopearaa ïa no te rave-amui-raa i te ohipa.” Ei Ite no Iehova, ua rave o Caroline i te hoê avaˈe i reira oia i opua ˈi e horoa 60 hora i roto i te pororaa. Ua faanaho to ˈna mau hoa i to ratou taime no te turu atu ia ˈna i roto i taua ohipa ra!
I te mea râ, e noaahia te mau faufaa i te amuimuiraa, i te tahi mau taime e au ra e, e mea teimaha roa. Te manaˈo ra o Hollie, i faahitihia te parau i te omuaraa, e ua poihu roa o ˈna i to ˈna mau hoa tamahine. E ere o ˈna anaˈe mai te reira te huru. Te tapao ra o Hollie e: “E au ra e mai te reira atoa no te tahi atu mau tamarii. Fatata raua anaˈe i te mau taime atoa e a tupu ai te hoê tatamaˈiraa rahi. I reira eita raua e paraparau faahou e hebedoma noa ˈtu.”
Teie te fifi, te parauraa ˈtu i te hoê hoa e ua poihu roa oe ia ˈna e te hinaaro ra oe e faaea o oe anaˈe, e ere ïa i te mea ohie. E mǎtaˈu paha oe i te haamauiui i to oe hoa. E e mǎtaˈu atoa paha oe e e fifihia to orua auhoaraa. Tera râ, e tauturu te faaatea-rii-raa i te hoê faahoaraa hau atu i te haamauiui.
No te faahohoˈa i te reira: I roto i te hoê aua huiraatira no Sydney, i Auteralia, ua haaatihia te hoê tumu raau rarahi e te hoê fifi. No te aha? No te mea te taataahi ra e rave rahi roa feia mataitai i te repo e te faaino ra te reira i te mau aa. E pohe ïa teie tumu raau ahiri aita i paruruhia. Parau mau atoa no te auhoaraa. E nehenehe te piri-rahi-raa e faaino i te hoê auhoaraa. Ua papai te arii ra o Solomona: “Eiaha e haere pinepine i te utuafare o to taata tupu ra, o te fiu hoi oia ia oe, e ua riri ihora ia oe.”—Maseli 25:17.
Te hinaaroraa i te taime no ˈna iho e ia faaea oia anaˈe
No te aha o Solomona i parau ai i te reira? Teie te hoê tumu, e hinaaro tatou paatoa maa taime no tatou iho e ia faaea tatou anaˈe. Ua hinaaro atoa o Iesu i te reira. Noa ˈtu e mea fatata o ˈna i ta ˈna mau pǐpǐ, i tera e tera taime ua haere o ˈna “anaˈe ra . . . e pure.” (Mataio 14:23; Mareko 1:35) Ua rave atoa o Isaaka o te mâtaˈu i te Atua i te taime no te faaearaa o ˈna anaˈe. (Genese 24:63) E hinaaro atoa oe maa taime no oe iho no te haapao i te mau ohipa haapiiraa, te mau ohipa i te fare e ta oe iho haapiiraa Bibilia. E ahiri e aita to oe mau hoa i faatura i to oe mau hinaaro ma te tâuˈa ore atu, e ohie noa te inoino i te tupu mai.
Eiaha ïa e mǎtaˈu i te faaite atu i te hoê hoa e te hinaaro ra oe maa taime no oe anaˈe iho. I te mea “eita [te here kerisetiano] e imi i te maitai no ˈna iho,” e tamata iho â te hoê hoa mau i te taa i to te tahi atu huru. (Korinetia 1, 13:4, 5; Maseli 17:17) “I te taime hou te hiˈopoaraa haapiiraa hopea,” o ta te hoê potii i papai, “mea paturu roa to ˈu mau hoa ia ˈu ma te taa ia ˈu. Eita vau e peapea aˈe i te aniraa ia ratou ia hoˈi, ia hinaaro anaˈe au i te taime no te haapii. Mea ohie ia parau i te parau mau i to ˈu mau hoa; ua ite ratou e mau hopoia ta tatou pauroa.”
Parau mau, te titau nei te Ture Auro e ia faaite oe i te hoê â faatura i to oe mau hoa. (Mataio 7:12) Te papai ra te hoê potii o Tamara te iˈoa: “I te noaaraa ia ˈu e rave rahi hopoia i reira mau vau i te haapaoraa hau atu â i te hinaaro o to ˈu hoa no te taime no ˈna anaˈe.” E ei ohipa anaˈe ta Tamara i te fare, eita to ˈna mau hoa e ru ia ˈna ia faaoti oioi i te reira aore ra ia vaiiho no arauaˈe. Teie hoi ta Tamara e parau ra, “te mea matauhia, e tauturu ratou ia ˈu ia faaoti i ta ˈu ohipa e i muri iho ïa matou e rave amui ai i te tahi mau mea.” E mea faufaa roa teie mau huru hoa miimii ore—e auê ïa haafaufaaraa amui o te taime!
“Ia mahora”
Te vai ra te tahi atu tumu e e mea maitai ia faaatea rii i te hoê auhoaraa. Ia horoa paatoa tatou i to tatou taime e to tatou mau manaˈo hohonu no te hoê anaˈe iho auhoaraa, e riro paha tatou i te tâuˈa ore atu i te tahi atu taairaa faufaa—mai to tatou taairaa e to tatou mau metua e to tatou mau taeae e tuahine e te tahi atu mau Kerisetiano. E haataupupu rahi ïa tatou i te haereraa i mua o te mau manaˈo hohonu e to te pae varua atoa. Te na ô ra te Bibilia e: “Na te auri i faaanaana i te auri; e na te taata i faaanaana i te mata o to ˈna taua.” (Maseli 27:17) Papu roa, e “faaanaana” rii noa ïa te amuiraa ˈtu i te hoê anaˈe iho taata—e hau atu ahiri e hoê â faito matahiti.
No reira, eita te Bibilia e faaitoito i te maitiraa i to tatou mau hoa ma te manaˈo taotia, apǐapǐ, aore ra ia tauˈahia tatou anaˈe iho. Te faaitoito nei oia ia tatou “ia mahora.” (Korinetia 2, 6:13) “Noa ˈtu e e auhoaraa taa ê to oe e te tahi atu,” te faaara nei te buka ra Te mau huru e te mau manaˈo hohonu (Beretane), “e mea faufaa ia rave i te taime no te haere e hiˈo i te tahi atoa mau hoa.”
E ere hoi i te mea ohie noa te faaohiparaa i teie aˈoraa. Te parau ra te hoê taurearea kerisetiano o Michael te iˈoa e: “Ua matau o Troy e o vau i te rave apipiti i te mau mea atoa, i roto i te amuiraa e oia atoa i rapaeau. Mauâ anaˈe ïa. E ua tae mai i to matou amuiraa te tahi atu Ite taurearea. Ua hinaaro o ˈna e o vau atoa e tavini amui ei feia poro evanelia ma te taime taatoa, no reira ua haamata mauâ i te amuimui.” Te faahopearaa? “Aita o Troy i paraparau faahou mai ia ˈu,” o ta Michael e parau ra, “e i muri aˈe i te mau tutavaraa faufaa ore no te faahau, aita atoa vau i paraparau faahou ia ˈna. E na reira hoê matahiti te maoro.” Ua faataa oia i to raua auhoaraa mai te huru e “e hoa o ˈna no ˈna anaˈe ma te pohehae.”
I roto râ i te hoê auhoaraa tano, eita te mau hoa e faariro i te tahi e te tahi ei taoˈa fatuhia. Ia ore anaˈe ïa te mau hoa e farii i ta oe mau tutavaraa ia mahora, e titauhia e ia paraparau tahaa orua. Peneiaˈe e hinaaro noa to oe hoa i te haapapuraa e te poihere noa ra oe i to orua auhoaraa. A faataa maitai e e tamau noa oe i te rave amui i te mau mea e o ˈna.
Parau mau, e titauhia te taime no to oe hoa ia faatano i teie manaˈo. Ei hiˈoraa, ua pohehae o Zaneta hoê ahuru ma ono matahiti i to to ˈna hoa tamahine haamataraa i te haereraa e te tahi atu. Te parau nei râ o Zaneta e ua upootia o ˈna i nia i teie mau manaˈo hohonu, “auaa te pure e te haapiiraa Bibilia tataitahi.” Mea na reira o ˈna i te faaherehereraa i to ˈna taairaa piri e to ˈna hoa. Ua ore atoa te pohehae o Troy, to Michael ïa hoa, e ua riro faahou â raua ei hoa rahi. Peneiaˈe, e na reira atoa to oe hoa. Parau mau, e faufaahia iho â pauroa i te haamahoraa. Ua ite o Debbie, hoê ahuru ma hitu matahiti, e ei mau hoa apî anaˈe ta to ˈna mau hoa apî, “e pinepine ratou i te riro atoa ei mau hoa no ˈu.”
Eaha ˈtura, ia ore anaˈe to oe hoa e farii i teie mau tauiraa i roto i to orua taairaa? Aita paha ïa ta oe e ravea aˈe maoti i te haereraa na te mau eˈa taa ê. Hou râ a faaoti ai e o te hopea te reira, no te aha e ore ai oe e ani i te manaˈo o to oe nau metua no nia i te reira? O te mau metua ïa o te mǎtaˈu i te Atua to oe mau hoa fatata roa ˈˈe. E te vai ra ta ratou maa manaˈo faufaa o te nehenehe e tauturu ia faaora i to oe auhoaraa ma te ore e haapae i to oe hinaaro i te faaatea rii.
A rave i te taime e te mau hoa tano
Maa parau faaararaa: Te haamahoraa e ere ïa i te maitiraa i te mau hoa ma te ore e haapao i to ratou huru. Te na ô ra te hoê buka no nia i te auhoaraa e: “E riro iho â oe mai te taata o ta oe e horoa e rave rahi taime. I te tahi mau taime e tupu noa mai te reira ma te ore oe e ite aˈe. E haamata paha oe i te manaˈo e i te ohipa mai to oe mau hoa hoê â faito matahiti noa ˈtu eaha paha to oe iho huru. Mea na reira ïa te pǔpǔ hoa i te faatere ia oe.” Ua horoa atoa te Bibilia i te hoê â manaˈo e mau tausani matahiti i mahemo i te na ôraa e: “O tei amui atoa to ˈna haerea i to te feia paari ra, e paari atoa ïa; o tei amui râ i te feia maamaa ra, e pohe ïa.”—Maseli 13:20.
Tei te fare haapiiraa oe aore ra tei te ohipa, e rave paha oe i te taime e te feia o te ore e anaanatae ra i te tavini ia Iehova. Ia maiti râ oe i te mau hoa rahi, a haamanaˈo i te aˈoraa a te Bibilia: “E faaino te mau hoa iino i te huru maitai.”—Korinetia 1, 15:33, Today’s English Version.
A haamanaˈo atoa, te mea faufaa roa ˈtu â i te tahi noa ˈtu auhoaraa e te taata, o te auhoaraa ïa e to tatou Poiete, te Atua ra o Iehova. Mea rahi to Debbie, i faahitihia i te omuaraa, mau hoa maitatai. Teie râ ta ˈna aˈoraa ia “haapapu e o Iehova na mua roa ˈˈe i te mau taime atoa.” Ua na reira o Aberahama taata haapao maitai i tahito ra, e ua pii taa ê o Iehova ia ˈna e “tau hoa.” (Isaia 41:8) E a feruri i te reira: eita o Iehova e nounou i te taime o ta oe e horoa ra no to oe mau hoa o te here atoa ra ia ˈna; i te mea mau, te faaitoito ra o ˈna i te reira. Auê ïa oia ei Hoa parau mau e!
[Hohoˈa i te api 18]
E farii te mau hoa mau i te hinaaro o vetahi i te taime no ˈna anaˈe