Haapoheraa i Port Arthur—Eaha te tumu?
NA TE PAPAI VEA A A ARA MAI NA! I AUTERALIA
I TE Sabati avatea 28 no Eperera 1996, mea maitai roa te mahana i Port Arthur Historical Site, te hoê vahi ratere tuiroo no Tasmanie, i Auteralia. Ua î roa te fare tamaaraa Broad Arrow Café i te taata e tamaa ra. I te area hora 1 e te afa i te avatea, ua tomo atu te hoê tane apî rouru uouo e 28 matahiti to ˈna, o tei oti i te tamaa i rapaeau, i roto i te fare tamaaraa e ua haamata i te pupuhi.
Ua pohe te feia e tamaa ra i nia i to ratou parahiraa, te vai noa ra te maa i roto i to ratou vaha. Ua parau te mau mutoi e e au te reira “mai te taparahiraa i nia i te hoê tahua aroraa.” I to te taata pupuhi iteraa e ua pohe pauroa te taata—e 20 taata ta ˈna i haapohe—haere mǎrû atura oia i rapaeau. I roto noa tau tetoni, ua taparahi pohe oia i te taata hau atu i tei tupu e maha matahiti na mua ˈtu i te hau taatoa o te motu no Tasmanie!
Tera râ, ua tamau noa te taata pupuhi i ta ˈna ohipa taparahi, na roto i te haapoheraa i te taata ma te nahonaho. Ei hiˈoraa, a haere ai oia i rapaeau i te vahi ratere tuiroo, ite atura oia ia Nanett Mikac e ta ˈna nau tamahine iti. Ua taparahi pohe oia ia Nanett e ta ˈna tamahine e toru matahiti. I muri iho, ua tamata te tahi atu tamahine e ono matahiti i te horo, ua tapapa e ua pupuhi atura ia ˈna a tapuni noa ˈi o ˈna i muri mai i te hoê tumu raau.
I muri iho, i te vahi aufauraa no te haere i rapaeau i te vahi ratere tuiroo, ua taparahi pohe te taata pupuhi ra e toru taata i roto i te hoê (pereoo) BMW e ua rave oia i te pereoo. I mua rii atu, ua farerei oia i te hoê tane e to ˈna hoa vahine i roto i te tahi atu pereoo. Ua faahepo atura oia i te tane ia haere i roto i te afata vairaa tauihaa o te BMW e ua taparahi ihora i te hoa vahine a taua taata ra. I muri iho, ua faahoro oia i te pereoo i te tahi vahi piri i te hotela Seascape Cottage—ua tapae oia i reira i te area hora 2 i te avatea. I reira, ua tutui oia i te BMW i te auahi e ua tapea ihora oia i te tane ta ˈna i haru, e nau fatu ruhiruhia faaipoipohia o te hotela. Ua taparahi pohe oia 12 taata mai to ˈna faarueraa ˈtu i te fare tamaaraa, e 32 taata ˈtura o tei pohe. E rave rahi ê atu o tei pepe.
Pororaa i te sabati avatea
I taua taime atoa ra, ua putuputu atu o Jenny Ziegler e to ˈna utuafare, no roto ratou i te Amuiraa a te mau Ite no Iehova no Port Arthur, i te hora 1 e te afa i te avatea, no te faaineine i te haere i roto i te taviniraa. Ua haere tia ˈtura te utuafare ra i Port Arthur Historical Site. Ua hinaaro o Jenny e haere e farerei ia David Martin, te fatu maitai o te hotela Seascape Cottage. Na mua ˈtu, ua tauaparau o ˈna e te tahi atu tuahine kerisetiano no nia i te Bibilia e taua taata ra.
I muri noa iho i te hora 2, a haafatata ˈtu ai o Jenny, ta ˈna tane, e ta raua mau tamarii i te hotela ra, ite atura ratou i te au auahi no roto mai i te hoê pereoo e ura ra i roto i te aua. Ua tapea ihora te mau mutoi ia ratou e ua parau atura ia ratou ia hoˈi. “Ua manaˈo matou e ua tupu te hoê ohipa huru ê,” o ta Jenny ïa i parau. “E mea maere e aita e taata faahou na nia i te purumu.”
Tera râ, ma te ite ore noa e ua tupu mau â te tahi ohipa ino, ua faarue atura te utuafare i te purumu rahi no te haere i te pae tahatai iti e rave â i ta ratou ohipa pororaa i faanahohia. I reira, e au ra e aita e fifi: Te hopu noa ra te mau tamarii i te miti, te hahaere noa ra te taata na te pae miti, e te parahi noa ra te hoê tane e ta ˈna vahine ruhiruhia i roto i to raua pereoo a taio noa ˈi. “Ua haafatata ˈtura ta ˈu tane ia raua ra, e ua haamata te hoê aparauraa au roa,” o ta Jenny ïa i parau. “Ua faaara ˈtura oia ia raua e e au ra e fifi to nia i te purumu rahi e ia faarue mai raua i te pae tahatai, e haere ïa raua na nia i te tahi atu purumu. Ua tauaparau poto noa vau i te hoê taurearea, e ua haere oioi atura matou i muri iho.”
Ua na nia ˈtura te utuafare Ziegler i te purumu e haere tia ˈtura i Port Arthur Historical Site. “I ǒ nei, ua apǎpǎ noa te pereoo,” o ta Jenny ïa i faataa, “o te paruru ra i te tomoraa i roto i te vahi. Ua faaroo atura matou i muri iho e ua paruru ratou ia ore ia itehia te mau tino o te feia tei pupuhihia. Ua faaite maira te hoê taata ia matou e: ‘Ua maamaa-roa-hia te hoê taata e e pupuhi ta ˈna; peneiaˈe 15 taata o tei pohe!’ Ua faauehia mai ia matou ia hoˈi oioi noa.”
Hoê hopearaa riaria
Aitâ te ati i ore atura, mai ta Jenny i parau: “Ua hoˈi riaria noa matou i te fare no te mea aita matou i ite e teihea roa te taata pupuhi. I te mau taime atoa e farerei ai matou i te tahi pereoo i nia i te purumu, e uiui matou e to roto anei o ˈna i taua pereoo ra. I to matou atoa tapaeraa i te fare ma te fifi ore, ua riro matou mai te mau taata paruru-ore-hia, i te mea e te faaea ra matou i te hoê vahi moemoe e nehenehe noa te hoê taata i matau maitai i te vahi ra e tapuni ohie. I te mea e ua ite to matou mau taeae e mau tuahine kerisetiano e ihea matou i te haereraa i taua avatea ra, ua taniuniu oioi mai ratou ia matou no te ite e mea maitai anei matou.
“I to matou feruriraa i te ohipa i tupu, taa ˈtura ia matou e ahiri matou i tae atu tau minuti na mua ˈtu no te farerei i te fatu hotela, e nehenehe atoa matou e haapohehia. Ua riaria matou i te manaˈoraa e ua nehenehe atoa te taata taparahi e faatano mai i ta ˈna pupuhi i nia ia matou a tauaparau noa ˈi matou i te mutoi i taua vahi ra!”
Hau atu i te 200 mutoi tei haaati i te hotela i te pae hopea i taua po Sabati ra, ma te piˈo i raro no te ape i te mau ofai pupuhi e pupuhihia mai e te taata taparahi i te tahi mau taime. E au ra e ua ani o ˈna i te hoê manureva tautau ia nehenehe oia e ora ˈtu, aita râ te mau faaauraa parau i taua po ra i manuïa. I te area hora 8 i te poipoi Monire, ua itehia te au auahi mai roto mai i te fare. Ua ora mai te taata taparahi, noa ˈtu e ua paapaa oia. Ua iteahia mai i muri iho i roto i te toetoea paapaa o te fare, te mau tino pohe o na taata e toru i haruhia, te fatu hotela atoa o ta te utuafare Ziegler i tamata i te haere e farerei, e 35 taata atura o tei pohe.
Eaha te tumu?
Tau hitu hebedoma na mua ˈtu, i te 13 no Mati, ua tomo te hoê taata pupuhi no Dunblane, i Ekosia, i roto i te hoê fare haapiiraa faaetaetaraa tino e ua pupuhi 16 tamarii iti e ta ratou orometua haapii. Ia au i te hoê parau tumu tahito i roto i te mau parau apî afata teata, “Mai te peu e e manii te toto, e tumu parau rahi ïa,” ua riro te reira ei parau apî rahi na te mau fenua atoa. Ua manaˈo vetahi mau taata aravihi i te pae no te haerea, e ua tamata paha te taata pupuhi no Auteralia i te faatitiaua ia rahi aˈe ta ˈna taata e haapohe i ta te feia i taparahihia i Dunblane. Oia mau, i te mau Hau Amui no Marite, ua parau te taata tei piihia te taata taparahi Zodiaque, o tei faariaria i te oire no New York e rave rahi matahiti te maoro, e ua tamata oia e na nia ˈˈe i te tahi atu feia taparahi o ta ˈna i taio te aamu.
Te parau nei e rave rahi e, o te taatiraa o te tino e te haavîraa uˈana e patahia ra i roto i te mau hohoˈa afata teata e te mau hohoˈa video, te tahi atu tumu e faaitoito ra i te ati o te mau haapoheraa. Ua parau te Herald Sun no Auteralia e: “E 2 000 hohoˈa video haavî uˈana e te faufau tei haruhia i roto i te fare o Martin Bryant, te taata i manaˈohia e o ˈna te taata taparahi rahi no Port Arthur. . . . Ua iteahia mai te vahi haapueraa hohoˈa video i te hutiraahia te ara-maite-raa i nia i te tuhaa a te mau hohoˈa haavî uˈana i roto i te haapoheraa i tupu i Port Arthur.” Oia atoa, ua tapao te Daily News no New York e “e piti afata hohoˈa video faufau to nia iho i te roi” o te taata taparahi Zodiaque.
I te faaroorooraahia te haapoheraa i tupu i Port Arthur, ua taui oioi vetahi mau pu afata teata i ta ratou mau porotarama i faanahohia. I muri iho, ua papai te vahine papai vea ra o Penelope Layland i te tumu parau ra “Haavare a te tele no nia i te haavîraa uˈana e te oto” e ua parau e: “I roto i te hoê tuhaa, te oreraa e pata i taua mau hohoˈa haavî uˈana, ua riro ïa mai te minuti mamû noa. I te mahana, i te hebedoma, i te avaˈe i muri iho, e pata-faahou-hia te mau hohoˈa haavî uˈana mai tei matauhia.”
Tera râ, no te maramarama hau atu â e no te aha te haavîraa uˈana i rahi roa ˈi, e tia ia tatou ia huri tia ˈtu i te Bibilia ra. Ua tohu-atea-hia mai e “e tupu te ati rahi i taua anotau hopea nei, . . . E riro te taata nei ei . . . [“hitahita,” MN] ore, e iria, e te au ore i te taata maitatai ra.” (Timoteo 2, 3:1-5) No reira, te haapapu faahou noa ra te maraaraa o te haavîraa uˈana i teie mahana, e te ora nei tatou i te anotau hopea e te fatata maira te hopea o teie faanahoraa o te mau mea.—Mataio 24:3-14.
Mai ta e rave rahi e manaˈo ra, te faaô atoa maira te mau demoni—te mau puai varua iino ite-ore-hia—i roto i te haerea taehae, e te aroha ore e parare nei. (Ephesia 6:12) I muri aˈe i te faataaraa i te huriraahia mai te Diabolo ra o Satani e ta ˈna mau demoni mai te raˈi mai, te na ô ra te Bibilia e: “E ati ra hoi to te fenua e to te tai, tei raro atu na hoi te diabolo ia outou na; e riri rahi hoi to ˈna, no te mea ua ite oia e maa taime poto to ˈna e toe nei.” (Apokalupo 12:7-9, 12) Tei roto tatou i taua tau ati ra i teie mahana, e te faaohipa nei o Satani e ta ˈna mau demoni i te mau ravea atoa o ta ratou e nehenehe no te turai i te taata ia rave rahi atu â i te mau ohipa haavî uˈana.
Te fatata maira râ te taime e mou ai o Satani, ta ˈna mau demoni, e ta ratou ao ino, e na te faatereraa a te Basileia o te Atua e avari i te hoê ao apî o te parau-tia. (Daniela 2:44; Mataio 6:9, 10; Petero 2, 3:13; Ioane 1, 2:17; Apokalupo 21:3, 4) Ua parau o Jenny e: “I teie nei, ‘te oto nei’ matou ‘e te feia e oto ra,’ to matou râ hinaaro, o te tufaraa ˈtu ïa i to tatou tiaturiraa i te Basileia na te huiraatira o tei peapea roa no teie ati.”—Roma 12:15.
[Hohoˈa i te api 17]
Te fare tamaaraa Broad Arrow Café, i reira te haamataraa te haapoheraa
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 16]
Mountain High Maps® Copyright © 1995 Digital Wisdom, Inc.