Ia au i te Bibilia
Te auraroraa a te hoê vahine—Eaha te auraa?
TE NA ô ra te Parau a te Atua, te Bibilia, i roto i te Ephesia 5:22 e: “E te mau vahine ra, e auraro outou i ta outou ihora mau tane, mai ta tatou i auraro i te Fatu ra.” Eaha mau na ïa te auraa? E tia anei i te hoê vahine ia auraro i te mau mea atoa ta te hoê tane e hinaaro ra, noa ˈtu eaha te huru? Eita roa ˈtu anei ta ˈna e nehenehe e faaohipa i to ˈna iho hinaaro aore ra e rave i te mau manaˈo taa ê i to ta ˈna tane?
A hiˈo na i te faatiaraa a te Bibilia no nia ia Abigaila. Ua ohipa oia ma te paari, ua taa ê râ i te mau hinaaro o ta ˈna tane moni ra, o Nabala. Noa ˈtu te aroha tei faaitehia ˈtu ia Nabala e te feia e pee ra ia Davida, tei maitihia e te Atua ei arii no Iseraela, ua “avau oia [Nabala] ia ratou.” Ua ineine o Davida, tei riri roa i te mauruuru ore o Nabala, i te haamanii i te toto. Ua taa ihora ia Abigaila e tei roto to ˈna utuafare taatoa i te ati. Ua tamǎrû oia ia Davida. Nafea?—Samuela 1, 25:2-35.
Ua faˈi o Abigaila e e “taata parau ino rahi” o Nabala e ua horoa na Davida i te mau mea e hinaarohia o ta Nabala i ore e faatia. I te tanoraa mau, e mea ino no te hoê tane aore ra no te hoê vahine ia faaiteite i te mau hape o to ˈna hoa. E vahine patoi anei o Abigaila i to ˈna paraparauraa e to ˈna ohiparaa mai teie te huru? Aita. Ua tamata oia i te haa no te faaora ia Nabala e to ˈna utuafare. Aita roa e faahitihia ra te parau e e peu matauhia e ana ia ohipa ma te faatura ore e te feruriraa tiamâ. Noa ˈtu te huru rave atâ o Nabala, aita oia i faaite i to ˈna mauruuru ore i te tauturu a ta ˈna vahine no te haapao i ta ˈna rahiraa faufaa. Na roto râ i teie tupuraa atâta, ua titau te paari e ia pee oia i ta ˈna iho opuaraa. Hau atu, te haapopou ra te Bibilia i te mea o ta Abigaila i rave.—Samuela 1, 25:3, 25, 32, 33.
Na mua roa ˈˈe i te tau o Abigaila, te vai ra te mau tau e ua faaite te mau vahine a te mau patereareha i te mau manaˈo e ua rave i te mau huru ohipa taa ê atu i te mea o ta ta ratou mau tane i hinaaro. Teie râ, ua faahitihia te parau no teie “mau vahine moˈa i tiaturi i te Atua” ei mau hiˈoraa no nia i te auraroraa o te hoê vahine kerisetiano. (Petero 1, 3:1-6) Ei hiˈoraa, i to Sara taaraa e ua riro te tamaiti a Aberahama ra o Isemaela ei haamǎtaˈuraa no ta raua tamaiti, o Isaaka, ua opua ˈtura oia e ia tiahihia o Isemaela. Ua “mauiui roa aˈera o Aberahama” i te reira. Ua parau maira râ te Atua ia Aberahama e: “Eiaha oe e mauiui i te tamaiti na . . . e faaroo oe i te reo o Sara ra, e ta ˈna parau atoa ta ˈna i parau mai ia oe ra.”—Genese 21:11, 12.
E titauhia te ite maite
E ere i te mea maitai, no te hoê vahine ia faahepohia oia ia rave i te mea o ta ˈna e ite e, e ere roa i te haerea paari aore ra ia ofati i te mau faaueraa tumu a te Atua, na nia i te parau o te auraroraa. Eiaha oia e manaˈo e ua hape oia i te raveraa i te faaotiraa i roto i te tahi mau ohipa faufaa, mai ia Abigaila e o Sara.
Te auraroraa a te hoê vahine e ere ïa i te auraa e e tia i te hoê vahine ia auraro noa i te mau mea atoa ta te hoê tane e hinaaro ra. Na te aha e faataa ê ra? Ia tupu anaˈe te patoiraa i nia i te mau faaueraa tumu tia, e nehenehe ta ˈna i te ore e farii i te mau manaˈo o ta ˈna tane. Teie râ, e tia ia ˈna ia faatupu noa i te hoê huru feruriraa o te auraroraa paieti.
Parau mau, e tia i te hoê vahine ia ore e na nia ˈtu i te mau hinaaro o ta ˈna tane no to ˈna etaeta, te inoino, aore ra te tahi atu mau manaˈo iino. E tia ia ˈna ia ite maite, ia “ite maitai i te parau,” mai ia Abigaila.—Samuela 1, 25:3.
Ia ape anaˈe te tane i te hopoia
Te fa matamua e te huru feruriraa o te hoê vahine auraroraa paieti o te faaoaoa ïa ia Iehova na roto i te tahoêraa ˈtu i ta ˈna tane, e te tururaa ˈtu i ta ˈna mau faaotiraa. E mea ohie roa te reira mai te peu e e mea paari te tane i te pae varua. E riro râ ei tautooraa mai te peu e aita oia i paari i te pae varua.
I roto i teie tupuraa, nafea oia ia tatara i teie nei fifi? E nehenehe oia e aparau atu ia ˈna, aore ra e horoa ˈtu ia ˈna atoa i te manaˈo no te mau faaotiraa e maitai-roa-hia ˈi te utuafare. Mai te peu e vaiiho oia e na ta ˈna tane ‘e aratai,’ e nehenehe oia e aravihi roa ˈtu â. Na roto i te faahepo-tamau-raa i te tane, te ofati ra ïa te reira i te huru feruriraa o te auraroraa e tano. (Maseli 21:19) Teie râ, mai te peu e te fifi-mau-hia ra te maitairaa o te utuafare e ta ˈna huru raveraa, e nehenehe te vahine e maiti i te faaitoito atu, mai ia Sara, i te hoê haerea e tano.
Mai te peu e aita te tane i roto i te parau mau, mea rahi atu â ïa te tautooraa a te vahine. Noa ˈtura, e tia ia ˈna ia auraro mai te peu noa e eita te tane e ani ia ˈna ia ofati i te mau ture a te Bibilia. Ia na reira anaˈe te tane, e tia i te huru o te hoê vahine kerisetiano ia tuea i to te mau pǐpǐ i to te tiribuna aniraa ˈtu ia ratou ia ofati i te faaueraa a te Atua: “O te Atua ta matou e faaroo e tia ˈi eiaha te taata.”—Ohipa 5:29.
No te ereraa i te aravihi e no te paari taotiahia, e nehenehe râ hoi te mau tane e te mau vahine manaˈo maitai e na nia ˈˈe i to ratou tiaraa. E nehenehe te tane e erehia i te haapao maitai; e nehenehe te vahine e faahepo roa ˈtu no te mau mea e auhia e ana. Na te aha e tauturu? Te iteraa i to raua iho otia, e mea faufaa ïa no raua, i te mea e “te hapa nei hoi tatou atoa i te mau mea atoa e rave rahi.”—Iakobo 3:2.
E haafaufaa te mau tane e rave rahi i te opuaraa haavare ore a te hoê vahine, ia faaohipa anaˈe oia i te reira ma te aravihi. E rahi atu â te tahoêraa mai te peu e e tatarahapa te tane e te vahine ia hape anaˈe raua. Mai ia Iehova e faaore ra i ta tatou mau hapa i te mau mahana atoa, oia atoa e tia ia tatou ia faaore i ta vetahi ê. “Ahiri oe, e Iehova, e tapao na i te mau hara nei, o vai, e Iehova, te taata e mau? Tei ia oe râ te faaore i te hara, ia mâtaˈu-hia hoi oe ra.”—Salamo 130:3, 4.
“[A] auraro maite hoi outou ia outou iho”
No to tatou maitai te tahi e te tahi, te faaue nei te mau Papai e: “Ma te auraro maite hoi outou ia outou iho ma te mǎtaˈu i te Atua.” Ia au te here faatura no te tahi e te tahi; eiaha e haafifi aore ra e tataˈu. Te na ô faahou ra te irava e: “E te mau vahine ra, e auraro outou i ta outou ihora mau tane, mai ta tatou i auraro i te Fatu ra. O te tane hoi to te vahine ra upoo, mai te Mesia atoa ra ei upoo ïa no te ekalesia.”—Ephesia 5:21-23.
Te faaite ra te taˈo Heleni i faaohipahia e Paulo i roto i te Ephesia 5:21, 22 i te auraroraa ïa ma te hinaaro mau, eiaha râ te auraroraa faahepohia. E te auraroraa, no te Fatu ïa, eiaha noa no te au maite o te faaipoiporaa. Te auraro nei te amuiraa faatavaihia a te Mesia ia ˈna iho ma te hinaaro mau, e ma te oaoa i te Mesia. Ia rave anaˈe te hoê vahine mai te reira te huru i ta ˈna tane, e oaoa e e manuïa roa te faaipoiporaa i muri iho.
Te parau atoa ra te mau Papai e: “E aroha râ te [tane] i tana iho vahine, mai te aroha ia ˈna ihora,” e ia rahi to ˈna here. (Ephesia 5:33; Petero 1, 3:7) E tia i te tane ia haamanaˈo e e tia atoa ia ˈna ia auraro i to ˈna upoo, no te mea te faataa ra te Bibilia e: “O te Mesia te upoo o te taata atoa nei.” E, e tia i te tane ia auraro i te mau haapiiraa a te Mesia. I te tahi aˈe pae, te auraro nei te Mesia i to ˈna upoo: “To te Mesia ra upoo, o te Atua ïa.” No reira, e raatira to te mau taata atoa maoti o Iehova anaˈe. E oia iho, te faatura ra oia i ta ˈna mau ture.—Korinetia 1, 11:3; Tito 1:2; Hebera 6:18.
Ua aifaito e e mea maitai te auraroraa kerisetiano no te tane e te vahine. E hopoi mai te reira i te au maite e te mauruuru no te faaipoiporaa ta to tatou anaˈe Poiete e nehenehe e horoa mai.—Philipi 4:7.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 14]
Leslie’s