No te aha te mau ekalesia i mamû noa ˈi
I TE 8 no titema 1993, ua parau te orometua haapii i te pae faaroo o Franklin Littell no te Fare haapiiraa tuatoru i Baylor i te Pu maimiraa no nia i te Taparahiraahia te mau ati Iuda i te mau Hau Amui no Marite i te hoê “parau mau papu maitai” peapea. Eaha te reira?
Te parau mau, ia au i ta Littell i parau, oia hoi e “ono mirioni ati Iuda tei tapaohia e tei haapohe-roa-hia i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano, na te mau Katolika i bapetizohia no Roma, te mau Porotetani, e te mau faaroo Orthodoxe Hitia o te râ, o tei ore roa ˈtu i aˈohia, ua tiavaru-noa-hia râ.” Hoê noa râ reo tei faaite roa ma te tuutuu ore i te faaôraa te mau upoo faatere haapaoraa i roto i te faatereraa a Hitler. E te reo, mai ta tatou i ite mai nei, no te mau Ite no Iehova ïa.
E katolika bapetizohia o Hitler no Roma, mai te rahiraa o te mau aratai o ta ˈna faatereraa. No te aha aita ratou i tiavaruhia? No te aha aita te Ekalesia katolika i faahapa i te mau ohipa riaria i ravehia e teie mau taata? No te aha te mau ekalesia Porotetani i mamû noa atoa ˈi?
Ua faaea mamû noa anei te mau ekalesia? Te vai ra anei te haapapuraa e ua turu ratou i te mau tutavaraa tamaˈi a Hitler?
Te tiaraa o te Ekalesia katolika
Teie ta te taata tuatapapa aamu katolika ra o E. I. Watkin i papai: “Noa ˈtu e e mea mauiui ia farii i te reira, eita matou e nehenehe, no te hape o te haapiiraa aore ra te taiva-ore-raa haavare, e huna aore ra e haavare ite ore i te aamu e ua turu te mau epikopo ma te tuutuu ore i te mau tamaˈi atoa faatupuhia e te faatereraa a to ratou mau fenua. . . . Ia tupu anaˈe te mau tamaˈi here aiˈa, e riro mai te mau epikopo ei vea no te mau faatereraa.”
I to Watkin parauraa no nia i te mau epikopo o te Ekalesia katolika “o tei turu i te mau tamaˈi atoa faatupuhia e te faatereraa o to ratou iho fenua,” te parau atoa ra o ˈna no nia i te mau tamaˈi ino a Hitler. Mai ta Friedrich Heer, katolika no Roma e e orometua haapii i te aamu i te Fare haapiiraa tuatoru i Vienne i faˈi: “I roto i te mau ohipa i tupu iho â i Helemani, ua tupu te mau taairaa piri roa i rotopu i te mau Ekalesia katolika e porotetani e te mau Nazi, hou te mau nazi e faaite ai i te upootiaraa i roto i te mau fare pure rarahi i Helemani, ua tamauhia te mau reva nazi e ati noa ˈˈe te mau fata e ua farii popou te mau taata tuatapapa i te faaroo, te mau orometua, te mau ekalesiatiko e te mau tia hau Katolika e Porotetani e faaau i te hoê tahoêraa e o Hitler.”
Ua turu maite te mau aratai a te Ekalesia katolika i te mau tamaˈi a Hitler i papai ai te orometua haapii katolika no Roma ra o Gordon Zahn e: “Ia ani anaˈe te Ekalesia katolika ia Helemani i to ˈna mau aratai faaroo i te tauturu i te pae varua e te aratairaa no nia i te tau faehau i roto i te mau tamaˈi a Hitler, e noaa mai ia ratou te hoê â pahonoraa e ahiri oia i ani i te taata faatere nazi iho.”
Ua tatarahia te peeraa te mau katolika ma te auraro i te aratairaa a te mau aratai o ta ratou ekalesia na te orometua haapii ra o Heer. Teie ta ˈna i tapao: “I roto e fatata e toru ahuru ma piti mirioni katolika helemani—ahuru ma pae e te afa mirioni tane i rotopu ia ratou—e hitu [taata] anaˈe tei patoi roa ˈtu i te tau faehau. E ono i rotopu ia ratou no Auteteria ïa.” Ua itehia aita i maoro aˈenei e ua patoi te tahi mau katolika, e te tahi mau porotetani atoa, ma te itoito i te Hau Nazi no ta ratou mau tiaturiraa faaroo. Ua pohe atoa vetahi, no to ratou hooraa i te mau melo o ta ratou ekalesia no te fanaˈo i te mau haamaitairaa no roto mai i te Toruraa o te Faatereraa Nazi.
O vai â tei mamû noa, o vai aita
Mai tei tapaohia i nia nei, ua faaô atoa te orometua haapii ra o Heer i te mau aratai porotetani i rotopu i te feia tei “farii popou e faaau i te hoê tahoêraa e o Hitler.” E parau mau anei?
E rave rahi porotetani tei hotaratara no te faahaparaa ia ratou iho no te mamû-noa-raa i te roaraa o te mau tamaˈi ino a Hitler. Ei hiˈoraa, e 11 upoo faatere haapaoraa tei putuputu i te avaˈe atopa 1945 no te papai i te mea i piihia te faˈiraa o te manaˈo faahapa Stuttgart. Teie ta ratou i parau: “Te pari nei matou ia matou iho no te oreraa e faaitoito atu â e faaite i ta matou mau tiaturiraa, e faarahi â i te haapao maitai i roto i ta matou mau pure, e oaoa rahi atu â i te faaite i to matou faaroo, e haapuai atu â i te faaite i to matou here.”
Teie ta te History of Christianity a Paul Johnson i parau: “I roto i na orometua o te evanelia e 17 000, aita i hau atu i te pae ahuru tei tapea-maoro-hia i roto i te mau fare auri [no te oreraa e turu i te Faatereraa Nazi] i te mau taime atoa.” Ma te faataa ê teie mau orometua i te mau Ite no Iehova, teie ta Johnson i papai: “Te feia itoito roa ˈˈe o te mau Ite no Iehova ïa, tei faaite i to ratou patoiraa taatoa niuhia i nia i te haapiiraa mai te haamataraa mai o te Faatereraa Nazi e ua mauiui ratou no te reira. Ua patoi ratou i te mau huru ohipa-amui-raa atoa e te Hau nazi.”
I te matahiti 1939, te matahiti i haamata ˈi te Piti o te Tamaˈi Rahi, ua faahiti te vea ra Tamahanahanaraa i te mau parau a T. Bruppacher, te hoê faatere hau porotetani: “Noa ˈtu e ua paruparu te feia tei faahua parau e e mau kerisetiano ratou i roto i te mau tamataraa hopea, ua tapea maite teie mau ite no Iehova matau-ore-hia, mai te mau kerisetiano hamani-ino-hia, i ta ratou patoiraa aueue ore e faahepo i te haava manaˈo e te haamoriraa idolo etene. E tia i te taata tuatapapa aamu no a muri aˈe ia farii e e ere te mau upoo faatere haapaoraa, o teie râ mau taata faainohia e e haavahavahahia tei mau papu na mua i mua i te riri rahi o te Faatereraa Nazi . . . Te patoi nei ratou i te haamori ia Hitler e te Swastika.”
Ua faˈi atoa o Martin Niemoeller, te hoê aratai a te Ekalesia Porotetani o tei tapea-atoa-hia i roto i te hoê aua tapearaa Nazi, i muri iho e: ‘E nehenehe e haamanaˈo ma te aau rotahi e i te roaraa o te tau, ua farii noa na te mau ekalesiatiko faahua kerisetiano e haamaitai i te tamaˈi, te mau nuu, e te mau mauhaa tamaˈi e ua pure ratou na roto i te hoê ravea eita e au i te kerisetiano ia mou roa to ratou enemi.’ Ua faˈi oia e: “Na matou hoi te hape e na to matou mau metua, e ere râ na te Atua te hape.”
Ua parau faahou o Niemoeller e: “Auê hoi tatou te mau kerisetiano i teie mahana i te haama i mua i teie mau taata tei piihia e pǔpǔ amaha o te feia haapii maitai i te Bibilia [te mau Ite no Iehova], e mau hanere e e mau tausani tei tapeahia i roto i te mau aua tapearaa e ua pohe ratou no te mea ua patoi ratou i te apiti i roto i te tamaˈi e i te pupuhi i te mau taata.”
Ua ite o Susannah Heschel, te hoê orometua haapii i te pae maimiraa ati Iuda, i te mau pueraa parau faaroo o te haapapu ra e ua ineine iho â te mau upoo faatere haapaoraa Lutero, e ma te taiâ, e turu ia Hitler. Ua parau o ˈna e ua taparu ratou ia tuuhia te reva nazi i roto i ta ratou mau fare pure. Ua faaite ta ˈna mau maimiraa e e ere te rahiraa o te mau ekalesiatiko i te feia rave amui i te ohipa ma te faahepohia, tera râ e feia turu ieie ratou ia Hitler e ta ˈna mau opuaraa Aryen.
Ia hohora anaˈe oia i te mau oreroraa parau, e ui pinepine te mau melo o te ekalesia ia Heschel, “Eaha ïa ta tatou e nehenehe e rave?”
“A pee i te hiˈoraa o te mau Ite no Iehova,” o ta ˈna ïa e pahono.
No te aha ratou i mamû noa ˈi
Te taahia ra te tumu i mamû noa ˈi te mau ekalesia. No te mea ua faarue te mau upoo faatere haapaoraa a te amuiraa faaroo kerisetiano e ta ratou mau nǎnǎ i te mau haapiiraa a te Bibilia no te turu i te hau politita. I te matahiti 1933 ua faaau te Ekalesia katolika no Roma i te hoê parau faaau tarimahia e te Faatereraa a te Pâpa e te mau Nazi. Teie ta te Karadino katolika no Roma ra o Faulhaber i papai ia Hitler: “Teie aroharaa rima e te Faatereraa a te Pâpa . . . o te hoê ïa tupuraa o te mau haamaitairaa faito ore. . . . Ia paruru mai te Atua i teie faatere hau rahi nazi [Hitler].”
Oia mau, ua riro te Ekalesia katolika e te tahi atu â mau ekalesia ei rima tauturu no te faatereraa ino a Hitler. Noa ˈtu e ua parau o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ mau e e “ere ratou i to teie nei ao,” ua riro te mau ekalesia e to ratou mau melo ei tuhaa rahi o te ao a Hitler. (Ioane 17:16) Ei faahopearaa, aita ratou i paraparau no nia i te mau ohipa riaria tei ravehia e te mau Nazi i nia i te huitaata nei i roto i ta ratou mau aua tapearaa.
Parau mau, ua patoi te tahi mau taata itoito no roto mai i te mau faaroo Katolika, Porotetani, e te vai atu â i te Hau Nazi. Tera râ noa ˈtu e ua haapohehia vetahi o ratou, ua riro to ratou mau aratai i te pae varua, o tei faahua parau e te tavini nei ratou i te Atua, mai te mau taoˈa hauti (marionnettes) no te Toruraa o te Faatereraa Nazi.
Tera râ, ua faaroohia te hoê reo ma te tuutuu ore. Noa ˈtu e aita i faaitehia na roto i te mau ravea haapurororaa parau apî e e tuhaa rahi ta te mau ekalesia i roto i te ati riaria nazi, ua turaihia te mau Ite no Iehova ia faaite tahaa huˈahuˈa i te taivaraa e te haavare a te mau upoo faatere haapaoraa, e ta ratou mau ohipa omoe tei rave-amui-hia. I roto i te mau vea i muri iho e te tahi atu mau buka i roto i te mau matahiti 1930 e 1940, ua nenei ratou i te mau pariraa puai i te mau faanahonahoraa faaroo o tei riro mai ei mau rima tauturu a te Faatereraa Nazi.
Te iteraa i te mau pǐpǐ mau a te Mesia
E mea taa ê roa iho â te mau Ite no Iehova i te mau faaroo o te ao nei. No te mea e ere ratou no teie nei ao, aita ratou i faaô atu i roto i te mau tamaˈi o te mau fenua. No te auraro i te mau faaueraa a te Atua ‘ua tiapai ratou i ta ratou ˈoˈe ei auri arote.’ (Isaia 2:4) E, no te auraro i te mau faaueraa a te Mesia, te here nei ratou i te tahi e te tahi. (Ioane 13:35) Te auraa ïa e eita roa ˈtu ratou e haere i te tamaˈi e e eita atoa e opua i te haamauiui ia vetahi ê.
No te ite i te mau taata haamori mau o te Atua, e mea maramarama roa te Bibilia i te parauraa e: “O te mea teie e itea ˈi te tamarii a te Atua, e te tamarii a te diabolo: o tei ore i rave i te parau-tia ra, e ere ïa i to te Atua; e ere atoa tei ore i aroha i tana taeae. Teie hoi te parau ta outou i faaroo, mai te matamua mai, ia aroha tatou ia tatou iho. Eiaha mai ia Kaina ra, no taua varua ino ra oia, e taparahi pohe roa ˈtura i to ˈna teina.”—Ioane 1, 3:10-12.
E, te faaite ra te aamu e ua faaite noa na te mau Ite no Iehova i te here no to ratou taata-tupu, i mua atoa i te faaheporaa uˈana. I to Hitler faatupuraa i te tamaˈi e ati noa ˈˈe te fenua rahi Europa, ua mau papu te mau Ite i mua i te mau tamataraa iino nazi o tei turai ia ratou ia apiti i roto i te ohipa taparahiraa taata maamaa. Teie te faahitiraa poto a te orometua haapii ra o Christine King: “Ua paraparau iho â te mau Ite no Iehova. Ua paraparau ratou mai te haamataraa mai â. Ua paraparau ratou ma te tahoê. E ua paraparau ratou ma te hoê itoito puai mau, o te horoa mai ra i te hoê haapiiraa no tatou paatoa.”
Na mua ˈˈe teie ao e faaterehia ˈi e te hau faatere a Iehova ma te here e aita e tamaˈi e e ino faahou, e tamau noa te mau Ite no Iehova i te paraparau. Ia au i te hinaaro o te Fatu Mana hope ra o Iehova, e faaite tahaa teie vea i te mau ohipa iino a teie ao a Satani e e faaite oia i mua i te aro o te taata e o te Basileia o te Atua anaˈe te tiaturiraa mau o te huitaata nei.—Mataio 6:9, 10.
[Hohoˈa i te api 25]
Ua haapapu te mau neneiraa no Marite e ua turu te ekalesia i te Faatereraa Nazi
New York Post, 27 no atete 1940, Blue Final Edition, api 15
The New York Times, 7 no titema 1941, Late City Edition, api 33
The New York Times, 25 no setepa 1939, Late City Edition, api 6
[Hohoˈa i te api 27]
Taa ê roa i te mau ekalesia, ua faahapa te mau Ite no Iehova i te Faatereraa Nazi