Te turu nei te haapaoraa
I TE 1 no setepa 1939, ua haru te fenua Helemani i te fenua Polonia, o tei faahaamata i te Piti o te Tamaˈi Rahi. E toru hebedoma i muri iho, ua itehia i roto i te vea ra The New York Times te upoo parau e: “Te mau faehau helemani faaitoito-puai-hia e te mau ekalesia no te aro.” Ua turu mau anei te mau ekalesia helemani i te mau tamaˈi a Hitler?
Ua faˈi o Friedrich Heer, orometua haapii katolika roma i te pae aamu i te Fare haapiiraa tuatoru no Vienne, e ua na reira ratou: “I roto i te mau tupuraa mau eita e nehenehe e huna o te aamu helemani, ua ohipa amui te Satauro e te swastika, tae noa ˈtu i te taime i faaite ai te swastika i te poroi re mai te mau pare o te mau fare pure rarahi helemani mai, ua haaatihia te mau fata e te mau reva swastika e ua farii popou te mau katolika e te mau porotetani tuatapapa i te faaroo, te mau orometua, te mau ekalesiatiko e te mau tia o te Hau i te faaauraa e o Hitler.”
Ua turu mau â te mau faatere ekalesia ma te taatoa i te tamaˈi a Hitler, mai ta te orometua haapii katolika roma ra o Gordon Zahn i papai e: “Te katolika helemani o tei imi i te aˈoraa e te aratairaa i te pae varua, no nia i te taviniraa i roto i te mau tamaˈi a Hitler, i pihai iho i to ˈna mau faatere haapaoraa, e hoê â ïa pahonoraa te noaa mai ia ˈna e ta te faatere Nazi iho e horoa ˈtu na ˈna.”
Te mau haapaoraa i te tahi aˈe pae
Eaha râ tei parauhia no nia i te mau ekalesia i roto i te mau fenua o te patoi nei i te fenua Helemani? Ua faaitehia i roto i te vea ra The New York Times no te 29 no titema 1966 e: “I mutaa ihora, ua turu noa na te mau upoo faatere katolika i te mau tamaˈi o to ratou iho mau nunaa, ma te haamaitai i te mau nuu e te pureraa no te re, a pure noa atoa ˈi te tahi atu pǔpǔ epikopo i te tahi aˈe pae i mua i te aro o te taata ia manuïa ratou.”
Ua ravehia anei teie turu i nau nuu taa ê ia au i te farii maitai a te Vaticana? A hiˈo na: I te 8 no titema 1939, toru avaˈe noa i muri aˈe i te haamataraa o te Piti o te Tamaˈi Rahi, ua pia te pâpa Pie XII i te rata haamanahia no te mau upoo faatere haapaoraa atoa Asperis Commoti Anxietatibus. Na te mau perepitero i roto i te mau nuu o te mau nunaa e aro ra taua rata ra, ei faaitoitoraa i te feia o na toopiti pae ia tuu i to ratou tiaturiraa i nia i ta ratou iho mau epikopo faehau. Ua aˈo te rata i te mau perepitero “ia aro atoa ratou no te Ekalesia i te mea e e feia aro ratou i raro aˈe i te reva o to ratou fenua.”
Te pinepine ra te haapaoraa i te faatere uˈana i roto i te faaineineraa i te mau fenua no te tamaˈi. “I roto atoa i ta matou mau fare pure ua tuu matou i te mau reva aroraa,” o ta Harry Emerson Fosdick tei pohe i teie nei ïa i parau, te hoê ekalesiatiko porotetani. E ua parau te piritatie tenerara Beretane ra o Frank P. Crozier no nia i te tamaˈi rahi matamua e: “Ua riro te mau haapaoraa kerisetiano ei mau tumu o te mau haamaniiraa toto e vai ra, e te rave nei tatou i te hoê faaohiparaa tiamâ.”
Tera râ, o te reira te aamu o te haapaoraa i tahito ra. Eaha ïa no nia i to ˈna tiaraa i teie nei i roto i te tamaˈi i roto i te mau repubilita tahito no Yugoslavia, e mau katolika roma aore ra e mau orthodoxe te rahiraa o te mau taata i reira?
Te hopoia a te haapaoraa
Teie te hoê upoo parau i roto i te vea ra Asiaweek no te 20 no atopa 1993 e: “Ua riro te fenua ra Bosnia ei vahi pu no te aroraa faaroo.” Ua faaite te hoê upoo parau no te hoê manaˈo i roto i te vea ra San Antonio Express-News no te 13 no tiunu 1993 e: “E tia i te mau faatere haapaoraa ia faaore i te mau ati i Bosnia.” Te na ô ra te tumu parau e: “Eita te haapaoraa katolika roma, te haapaoraa Orthodoxe i te pae hitia o te râ e te mau faaroo mahometa. . . e nehenehe e huna e o ratou te tumu no te mea e tupu ra. Eita e nehenehe i teie taime, eita atoa i mua i te mau taata na te ao nei o te mataitai ra i te mau parau apî i roto i te afata teata i te mau po atoa. O ta ratou mau tamaˈi hoi te reira. . . . E mea taa maitai e e hopoia ta te mau faatere haapaoraa i roto i te tamaˈi. Na to ratou noa huru paieti e faatupu ra i te reira. Te na reira nei ratou ma te haamaitai i te tahi pae maoti râ i te tahi atu.”
Ei hiˈoraa, no te aha mea rahi te feiiraa i rotopu i te mau melo o te Ekalesia katolika roma e te mau Ekalesia orthodoxe i te pae hitia o te râ? O te mau pâpa, te mau patereareha, e te tahi atu mau ekalesiatiko te tumu. Mai te faataa-ê-raa hopea i rotopu i taua mau haapaoraa ra i te matahiti 1054 mai, ua faatupu te mau ekalesiatiko i te feiiraa e te mau tamaˈi i rotopu i to ratou mau melo. Ua tapao te vea Montenegrin ra Pobeda, no te 20 no setepa 1991, i taua faataa-ê-raa faaroo ra e to ˈna mau faahopearaa i roto i te hoê tumu parau no nia i te tamaˈi i tupu mai nei. Ua faataa te vea i raro aˈe i te tumu parau e “Feia haapohe ma te iˈoa o te Atua” e:
“E ere te reira i te hoê tupuraa politita i rotopu i te [peretiteni no Croatia] ra o Tudjman e te [aratai no Serbia] ra o Milošević, o te hoê râ tamaˈi faaroo. E tia ia parauhia e ua mairi e tausani matahiti i teie nei mai te taime a faaoti ai te pâpa e faaore roa i te faaroo orthodoxe ei haapaoraa au ore. . . . I te matahiti 1054 . . . ua parau te pâpa e o te faaroo orthodoxe te tumu o te faataa-ê-raa. . . . I te matahiti 1900 ua faataa maitai te apooraa katolika matamua i te opuaraa e faaore roa i te faaroo orthodoxe no te 20raa o te senekele. Te ravehia ra [teie] opuaraa i teie nei.”
Teie râ, e ere te tamaˈi o te tupu ra i teie nei i te hiˈoraa matamua o te aroraa faaroo i teie senekele. E pae ahuru matahiti i teie nei, i te roaraa o te Piti o te Tamaˈi Rahi, ua tamata te mau katolika roma i te faaore i te ekalesia orthodoxe i te fenua Yugoslavia tahito ra. Ma te turu a te pâpa, ua haru te pǔpǔ here aiˈa no Croatia i te faatereraa i nia i te hau tiamâ no Croatia. Te faaite ra The New Encyclopædia Britannica e ua faaohipa teie faatereraa fariihia e te Vaticana “ma te maere mau i te mau ohipa iino, mai te haapoheraa tau hanere tausani taata no Serbia e te mau ati Iuda.”
I roto i te buka ra The Yugoslav Auschwitz and the Vatican, aita i papai-noa-hia teie mau haapoheraa rahi—hau atu i te 800 000 i te taatoraa, e hau atu i te 200 000 i roto noa i te aua tapearea taata i Jasenovac—ua papai-atoa-hia râ te faaôraa te Vaticana i roto.
I te tahi aˈe pae, ua turu te Ekalesia orthodoxe i te mau taata no Serbia i roto i ta ratou aroraa. Inaha, ua parau te hoê aratai o te hoê nuu no Serbia e: ‘O te Patereareha to ˈu raatira.’
Eaha te nehenehe e ravehia no te faaore i te taparahiraa, ua hau atu i te 150000 tei pohe aore ra tei moe i Bosnia e i Herzegovina noa? Ua parau o Fred Schmidt i roto i te vea ra San Antonio Express-News e e tia i te Apooraa paruru a te mau Nunaa Amui ia haamau i “te hoê faaotiraa etaeta ma te aˈo i te pâpa, te patereareha no Kotatinopoli, e [te tahi atu mau aratai] o te mau ekalesia katolika, orthodoxe i te pae hitia o te râ, e Mahometa e mana ture to ratou i nia i te mau fenua Bosnia-Herzegovina, ia tapea oioi noa i te aroraa e ia haaputuputu ratou no te faaoti e nafea to ratou mau taata e nehenehe ai e ora ei mau taata-tupu e te feia e faaroo ê ta ratou.”
I roto i te hoê â tupuraa, ua faaoti te hoê manaˈo i roto i te vea ra Progress Tribune Scottsdale, Arizona, e “e nehenehe [te tamaˈi] e tapeahia mai te peu e ua tutava mau te mau aratai faaroo i te tapea i te reira.” Ua parau te vea e ua na reira ratou “ma te tiavaru oioi noa i te mau melo atoa o te ekalesia tei tutui i te hoê ofai haaparari i Sarajevo.”
Aita e puai mau no te haamau i te hau
Teie râ, ua tamau noa te mau pâpa i te patoi i te tiavaru i te feia taparahi iino roa ˈˈe i roto i te tamaˈi, noa ˈtu e ua titau te mau pǐpǐ katolika ia ravehia taua ohipa ra. Ei hiˈoraa, ua faaite te Catholic Telegraph-Register no Cincinnati, Ohio, i te mau Hau Amui no Marite, i raro aˈe i te tumu parau ra “Ua paari mai ei katolika, te ofati nei râ i te faaroo o ta te hoê poroi e parau ra i te pâpa,” e: “Ua anihia i te pâpa Pie XII ia tiavaru i te “Aratai o te toruraa o te faatereraa” ra o Adolph Hitler. . . . Te na ô ra [te poroi] i roto i te tahi tuhaa e ‘e katolika to ˈna nau metua i to ˈna fanauraahia, ua bapetizohia oia ei katolika, e ua paari mai e ua haapiihia i roto i taua faaroo ra.’” Aita râ o Hitler i tiavaruhia aˈenei.
A hiˈo atoa na i te huru tupuraa i te mau tuhaa no Afirika e ua uˈana roa te tamaˈi i reira. Ua faˈi ahuru ma pae epikopo katolika roma no te mau nunaa Afirika ra o Burundi, Rwanda, Tanzania, Ouganda, e Zaïre e, noa ˈtu e e rave rahi “kerisetiano” bapetizohia i roto i te tuhaa fenua, “ua faatupu te mau aroraa i reira iho i te mau taparahiraa taata, te haamouraa e te faaheporaa i te mau taata ia maue ê.” Ua farii te mau epikopo e te tumu matamua o te fifi “oia hoi aita te faaroo kerisetiano i ohipa maitai i nia i te huru feruriraa o te mau taata.”
Ua parau te vea ra National Catholic Reporter no te 8 no eperera 1994, e “ua ‘peapea rahi’ roa . . . te pâpa no te mau tabula apî o te aroraa i roto i te nunaa nainai [no Burundi] i Afirika, e rahiraa katolika te huiraatira.” Ua parau te pâpa e i Rwanda, e fatata e 70 i nia i te hanere o te huiraatira e katolika ratou, e “o te mau katolika atoa te tumu” o te haapoheraa. E, ua taparahi pohe te mau katolika i na toopiti pae ia ratou iho, mai ta ratou atoa i rave i roto e rave rahi mau tamaˈi na mua ˈˈe. E, mai ta tatou i ite mai nei, ua na reira atoa te tahi atu mau haapaoraa.
E tia râ anei ia tatou ia faaoti e te turu nei te taatoaraa o te mau haapaoraa i te tamaˈi? Aita ra anei e vai ra te hoê haapaoraa e puai mau oia no te hau?
[Hohoˈa i te api 13]
Aita o Hitler, o te itehia ra i ǒ nei e te auvaha o te pâpa ra o Vasallo di Torregrossa, i tiavaruhia aˈenei
[Faaiteraa i te tumu]
Bundesarchiv Koblenz