Mau tatararaa o te miterio o te Taata i itehia i roto i te pape toetoe paari
E RAVE rahi senekele i teie nei to Ötzi faafaaearaa i roto i te hoê vahi maitai. Te tarava ra o ˈna e hau aˈe i te 3 200 metera i nia i te faito o te miti i roto i te hoê eˈa pirihao, faaîhia e te hiona, i roto i te hoê apoo o te paruru ia ˈna i te aueueraa o te pape toetoe paari tapiri mai. Ahiri to ˈna tino i haapaarihia i roto i te pape toetoe paari roa, e parari roa oia e e tahe roa. E mea papu e aupuru to ˈna vahi haapuraa ia ˈna ma te ore e faaino i te tino.
I te tahi tau metera atea i te tino te vai ra te tahi mau tauihaa e au ra e e tuhaa te reira o to ˈna oraraa i te mau mahana atoa: te hoê fana aita i taamuamuhia hamanihia e te raau if, hoê vairaa teˈa hamanihia e te iri o te animala piihia te daim e 14 teˈa to roto (e 2 tei ineine no te faaohipa, e aitâ ïa vetahi i oti atura), hoê tipi faaoihia, hoê opahi, hoê taoˈa tei manaˈohia e o te reira te hohoˈa matamua no te hoê pute i mutaa ihora, hoê pute nainai hamanihia i te iri animala, hoê farii hamanihia i te paa raau, e te tahi mau veuveu ahu, e te tahi atu mau tauihaa e mau taoˈa.
I to ˈna iteraahia, te vai noa ra te tahi o to ˈna mau ahu i nia i te Taata no te Similaun (te tahi atu iˈoa to ˈna) e te mau tiaa hamanihia e te iri animala o tei faaîhia e te aihere mǎrô no te tamahanahana ia ˈna. I pihai iho i to ˈna upoo te vai ra te hoê “peue” firihia. E au ra e, ua paruparu roa oia no te rohirohi e no te toetoe o te po, ua varea te Taata i itehia i roto i te pape toetoe paari i te taoto ma te maniania ore no te “ite” noa i te maramarama o te mahana tau tausani matahiti i muri iho. Ua riro te ohipa i itehia ei “pataraa hohoˈa poto o te hoê tau, te hoê totaiete e te hoê huiraatira i te pae ihiora,” o ta te taata tuatapapa i te ihipǎpǎ ra o Francesco Fedele e parau ra, o tei faariro i te Taata no te Similaun mai te “hoê afata iti o te tau.”
Mea nafea o ˈna i te parururaahia?
Aita te manaˈo o te taatoaraa e tuea ra no nia i te ravea i paruru-maoro-hia ˈi o Ötzi i roto i taua huru tupuraa ra. “Fatata e tupuraa semeio to ˈna parururaahia, e oia atoa ia hiˈopoa anaˈe te hoê taata i te parururaa o te apoo i reira to ˈna iteraahia mai,” o ta te Nature ïa e parau ra. Te haapiiraa o te manaˈoraa ïa i teie mahana e mea papu roa ˈˈe e ua tupu taua parururaa ra na roto i te amuiraa e “toru ohipa tei ore i papu e ua tupu”: (1) te hoê mǎrô-oioi-raa natura o te tino pohe (pauraa te pape), no te toetoe, te mahana, e te mataˈi (hoê mataˈi mahanahana, mǎrô); (2) te tapoˈi-oioi-raahia te tino e te hiona o tei huna i te tino i te mau animala taehae; e (3) te apoo tei paruru ia ˈna ia marua anaˈe te mau ofai paari. Aita râ vetahi e tiaturi ra i teie faataaraa, ma te parau e eita te mataˈi mahanahana e te mǎrô e naea i taua faito teitei o taua vahi ra o te Alpes.
Teie râ, e mea papu te tahi mau ohipa no nia i te Taata i itehia i roto i te pape toetoe paari. Ua nehenehe e haapapuhia e tei roto to ˈna matahiti i te 25 e te 40, e fatata 1,60 metera te roa, e e fatata e 50 kilo to ˈna teiaha. E taata puai e te pautuutu, e mea aupuru-maitai-hia to ˈna rouru mauteute e e au ra e e topetope tamau o ˈna i to ˈna rouru. Ua haapapu te mau maimiraa apî ADN o te tahi mau vahi o to ˈna tino e hoê â to ˈna tapao tupuna e to te mau taata o to ˈna ra tau i noho i Europa no Ropu e Apatoerau. Te faaite ra to ˈna mau niho apoopoo e e amu na o ˈna i te faraoa tei matauhia, peneiaˈe ua noho o ˈna i roto i te hoê oire e faaapuhia na, o ta te mau huero sitona tei itehia i roto i to ˈna ahu e faaite ra. Ma te anaanatae, ua nehenehe atoa e faataa e ua pohe o ˈna i te hopea o te tau veavea aore ra te haamataraa o te tau auhune. Nafea hoi? Ua itehia i roto i ta ˈna pute te toea o te mau rama papaa oviri (prunes) e rave rau o te para i te hopea o te tau veavea; peneiaˈe, o te reira te tahi tuhaa o ta ˈna maa hopea.
“Hoê taata hanahana o te Anotau no Ropu e amo ra i te hoê pupuhi roroa
Eaha râ ta Ötzi e faaite ra? Te faahiti poto nei te vea italia ra Archeo i te tahi mau uiraa no nia i te ohipa tei itehia mai: “E taata tamaˈi anei o ˈna aore ra e taata aˈuaˈu animala? E taata moemoe anei o ˈna, te tere haere ra anei o ˈna e ta ˈna pǔpǔ, aore ra ua haere o ˈna na taua mau mouˈa ra e te hoê tuhaa iti o ta ˈna pǔpǔ? . . . O o ˈna anaˈe anei, haaatihia e taua mau pape paari ra, aore ra te vai ra anei te tahi atu â mau taata?” Ua imi te mau aivanaa i te haapapu i te mau pahonoraa na roto iho â râ i te hiˈopoaraa i te mau tauihaa tei itehia i nia i te Mouˈa Similaun e na roto i te mau tamataraa e tatara i to ratou auraa. E rave rahi haapiiraa tei horoahia e no te aha o Ötzi i haere ai e ori haere i te hoê faito teitei hau atu i te 3 200 metera, tera râ, te faahapa nei te haapiiraa tataitahi i te tahi no te tahi atu â mau tuhaa iti. E tuatapapa anaˈe na i te tahi mau hiˈoraa.
E manaˈo-oioi-hia e e taata aˈuaˈu animala o ˈna no te fana, o tei ore roa ˈtu i taamuamuhia, e te mau teˈa. Ua itehia anei te ohipa fifi i te tatara? Peneiaˈe, tera râ, te fana, 1,8 metera te roa, “e mea rahi roa ïa no te hoê taata nainai mai ia ˈna,” o ta te hoê taata tuatapapa i te ihipǎpǎ ra o Christopher Bergman e parau ra e “e mea papu e mea rahi roa no te aˈuaˈu i te mau animala rarahi i te Alpes.” No te aha o ˈna i rave ai i te hoê fana o ta ˈna e ore e nehenehe e faaohipa? Hau atu, e tia i te hoê taata o te ori haere ra na te mau mouˈa ia faaiti i te mau kilo hau, “te mea maere mau iho â, aitâ ïa te fana a te taata e 12 i roto i na teˈa 14 i oti atura, area râ te tahi atu mau tauihaa (te tipi e te opahi) ua tahito roa ïa no te mea ua faaohipa-maoro-hia,” o ta te Nature ïa e parau nei.
Eaha ïa no nia i te opahi tei itehia tau metera noa i te atea? I te omuaraa, ua manaˈohia e ua hamanihia i te veo anoihia e te piura ua faaite râ te mau maimiraa e, i te tupuraa mau, ua hamanihia i te veo noa. No te reira e no te tahi atu â mau tumu, ua opua e rave rahi taata tuatapapa i te ihipǎpǎ e parau e ua ora na o Ötzi i te haamataraa o te tau tei piihia Tau Veo, oia hoi i te maharaa-toruraa o te tausani matahiti hou to tatou nei tau. “Ua haapapu . . . te hiˈopoaraa maoti te Carbon 14 e ua ora na o ˈna i rotopu i te 4 800 e te 5 500 matahiti i teie nei,” o ta te vea ra Audubona ïa i parau. Tera râ, te turai nei te tahi atu mau tauihaa i te tahi mau taata aravihi ia manaˈo e ua ora na te Taata i itehia i roto i te pape toetoe paari na mua rii noa ˈˈe. E au ra e eita e nehenehe e manaˈo e no roto mai te Taata no te Similaun i te hoê nunaa tahito taa ê. Na roto i te opahi veo, te tiaturi nei te hoê taata tuatapapa i te ihipǎpǎ no nia ia Ötzi “e mea aravihi roa ta ˈna pupuhi no to ˈna tau. Ua manaˈohia e ua itehia e matou te hoê taata hanahana o te Anotau no Ropu o te tapea ra i te hoê pupuhi roroa. Inaha, i taua tau ra, ua matau-noa-hia te veo i roto i te mau ihotumu no te pae Hitia o te râ.”
Hau atu, mai ta tatou i ite aˈena mai, ua riro na paha te opahi ei tauihaa faufaa roa no te mau taata o te tau o te Taata i itehia i roto i te pape toetoe paari. Ua tamâ-maitai-hia te tahi atu mau tauihaa, mai te vairaa o ta ˈna tipi, e ua riro mau “ei mau tauihaa faahiahia.” Tera râ, ahiri e e taata tiaraa teitei o Ötzi, e raatira, no te aha ïa e o o ˈna anaˈe i te taime oia i pohe ai?
Ia au i te vea ra Popular Science, ua faaite o Konrad Spindler, no te Fare haapiiraa tuatoru i Innsbruck, i to ˈna manaˈo e: “Te mau mea i manaˈohia na mua ˈˈe e e mau nanaˈo piri ua tuea maitai ïa i te turi tei pepe e te mau puoiraa poro avaˈe e to ˈna ivi tua fefe. Peneiaˈe, ua rapaau na te taote o te Taata i itehia i roto i te pape toetoe paari i taua maˈi ra na roto i te tapaoraa i te iri i te vahi e mauiui ra, e i muri iho te parairaa i te aihere i tupaipaihia i nia i te pepe.”
Aita i maoro aˈenei, ua manaˈohia, i roto i te hoê putuputuraa a te mau taata aravihi i te pae rapaauraa i Chicago, e e taata tapuni o Ötzi tei taparahihia e ua î o ˈna i te toto i to ˈna tapuniraa e ua pohe oia a aˈuaˈu noa ˈi vetahi ê ia ˈna. Ua faataahia e e rave rahi ivi aoao to ˈna tei fatifati e to ˈna taa atoa. Tera râ, eita e nehenehe e haapapu e i teihea taime o ˈna i te peperaa—na mua ˈˈe aore ra i muri aˈe i to ˈna poheraa. Mai te peu râ e ua taparahihia o ˈna, “no te aha i vai noa ˈi ta ˈna mau tauihaa atoa, mau tauihaa ‘faufaa roa’ hoi?” mai te opahi veo, o ta te Archeo ïa e ui nei.
Te manaˈo nei te feia maimi e aita e navai ra te mau haapapuraa no te faataa taatoa e ma te tia i te ohipa i tupu, e e rave rahi uiraa aitâ i pahonohia ˈtura. Tera râ, mea taa maitai e mea nahonaho maitai te nunaa o Ötzi e ua rau te huru.
Ötzi e to ˈna ao
No te faataa i te ao o te Taata no te Similaun, ua niu te mau aivanaa i to ratou mau manaˈo i nia i te mau ohipa i itehia i te mau vahi o te Alpes tei manaˈohia e ua noho na te mau taata o to ˈna ra tau i reira. Tera râ, te parau maira te mau taata tuatapapa i te ihipǎpǎ ia tatou e, e mea ona aˈe te tahi mau vahi i te tahi, e no roto mai te rahiraa o te mau ravea apî aravihi, mai te raveraa i te ohipa i roto i te veo, i te pae Hitia o te râ i Ropu.
Ia au i te hoê tuatapaparaa, ua noho o Ötzi i roto i te hoê o te mau oire faaapu i te Anavai ra Adige. Ua riro teie anavai ei reni tapihooraa faufaa o te faatuati i te fenua Italia iti e o Europa no Ropu. E rave rahi puhaparaa o te itehia i roto e rave rau vahi i taua tuhaa ra o te Alpes, e tae noa ˈtu atoa i te hoê faito teitei e 2 000 metera. E ite-pinepine-hia e toru aore ra e maha fare i roto i te mau oire iti faaapu i taua tau ra, peneiaˈe te tahi tatini noa ei faito hopea roa ïa. Eaha te huru o te mau fare? Ua faaite noa te mau paheruraa no nia i te mau tahua, e ua hamanihia i te repo tei taataahihia. Hoê noa piha to te mau fare, e hoê vahi tahuraa auahi i ropu i roto i te rahiraa o te mau fare e i te tahi taime hoê umu. E hohoˈa oeoe to te tapoˈi fare, mai te mau fare tahua o to ˈna ra tau o te itehia i pihai iho noa e rave rahi pape roto i Alpes. E ô iho â hoê utuafare taatoa i roto i te hoê fare e hoê noa piha taitahi.
Eaha te mau taairaa e vai ra i rotopu i taua mau taata faaamu animala ra e te feia faaapu o te mau oire? Ma te papu o te hoo taoˈa iho â ïa. Ei hiˈoraa, te opahi tei itehia i te Mouˈa Similaun ra ua tuea ïa e tei hamanihia atea atu â i te pae apatoa, na te mau hiti o te Pape Roto Garda, e ua riro ei imiraa moni. Te vai atoa ra te tahi mau ofai i roto i te tauihaa a Ötzi, mau ohipa faufaa roa i roto i te tapihooraa i te roaraa o te purumu i te Faa Adige. Te hoê o te mau ohipa o tei titau i te mau tauiraa rarahi o te faahaereraa ïa i te nǎnǎ i te tahi atu vahi ia taui anaˈe te tau. Mai ta ratou e rave noa ra i Tirol i teie mahana, te aratai nei te mau tiai mamoe i ta ratou mau nǎnǎ na nia i te Alpes no te imi i te aihere apî. Eaha te tahi atu mau faaotiraa tei horoahia no nia i te tumu o te Taata i itehia i roto i te pape toetoe paari?
[Nota i raro i te api]
a No te haamaramaramaraa no nia i te papu-ore-raa o te hiˈopoaraa o te carbon-14, a hiˈo i te A ara mai na! no te 22 no setepa 1986, mau api 21-6, e te buka ra La vie: comment est-elle apparue? Évolution ou création?, api 96, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Hohoˈa fenua i te api 5]
(Hiˈo i te papai)
Ua ite-noa-hia te Taata o te pape toetoe paari i nia i te otia no Italia i roto i te Pape paari Similaun
HELEMANI
AUTETERIA
Innsbruck
HELEVETIA
SLOVENIA
ITALIA
Bolzano
Pape paari Similaun
Miti Aderia
[Hohoˈa i te api 7]
Tapao X i te vahi i reira te iteraahia o Ötzi. I roto: 1. Opahi veo, 2. Tipi oi, 3. Hoê taritoa paha, 4. Tara amaha i nia i te hoê tapearaa raau
[Faaiteraa i te tumu]
Foto: Orometua haapii Taote Gernot Patzelt/Innsbruck
Fotos 1-4: Archiv Österreichischer Alpenverein/Innsbruck, S.N.S. Pressebild GmbH